U Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika započela je 38. sjednica ovog saveza Gradskog vijeća, posljednja u 2024. godini. Na današnjem dnevnom redu nalaze se 34 točke. Možda najauktualnije pitanje o kojem će gradski vijećnici danas raspravljati je utvrđivanje zone sanitarne zaštite izvorišta Palata. Na dnevnom redu je i rebalans tekućeg Proračuna, UPU „Orašac 2“, odluka o privremenoj zabrani izvođenja građevinskih radova na području Grada, odluka o suglasnosti Libertasu za operativni leasing i brojne druge.
Utvđen je kvorum. Sjednici je prisutno 13 od 21 vijećnika.
Predsjednik Gradskog vijeća se prije početka sjednica zahvalio formalnog i bivšeg vatrogasnom zapovjedniku Stjepku Krilanoviću koji je otišao u mirovinu.
„Smatrao sam prigodnim da tijekom sjednice Gradskog vijeća, a s obzirom da se radi o odlasku u mirovinu vatrogasnog zapovjednika javno se zahvaliti Stjepku na svemu što na napravio za Grad. Upravo je Stjepko zajedno s Emiliom bio inicijator nabavke vatrogasnog broda. Odradio je jedan sjajan posao“, kazao je Franković te uručio Krilanoviću sliku.
„Nisam znao da će se ovo dogoditi, da sam znao došao bi u svečanoj uniformi. 31 godinu sam proveo u vatrogascima, 16 sam bio zapovjednik, mislim da sam posao odradio kvalitetno i na dobrobit svih. Surađivao s brojnim saziva gradskog vijeća. Hvala vam“, kazao je Krilanović.
Usvojen je zapisnik s protekle sjednice Gradskog vijeća.
Predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica predložio je da s dnevnom reda skinu vijećnička pitanja.
Prijedlog odluke je prihvaćen.
Usvojen je i predloženi dnevni red.
Prijedlog izmjena i dopuna Proračuna Grada Dubrovnika za 2024. godinu i Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o izvršavanju Proračuna Grada Dubrovnika za 2024. godinu
Predsjednik Odbora za proračun i financije Ivan Maslać kazao je kako je odbor većinom glasova usvoji izloženi rebalans kao i amandman gradonačelnika.
Gradonačelnik Franković pojasnio je kako se radi o tehničkom rebalansu.
„Srđ je Grad je predložio da osiguramo veće božićnice za naše sugrađane. Održali smo sastanak svih političkih opcija i postigli dogovor. Za korisnike zajamčene minimalne naknade, radio se o 150 korisnika, bi božićnica bila 300 eura. Za osobe iznad 65 godina bez vlastitih prihoda, tu imamo 140 korisnika, i božićnica bi iznosila 200 eura. Umirovljenicima s mjesečnim dodatkom na mirovinu, a imamo više od 240 korisnika bi božićnica bila 200 eura. Ova skupina prije nije imala božićnicu, već mjesečni dodatak. Umirovljenici s dodatkom na mirovinu dva puta godišnje, do sada je to bilo 39 eura, sada bi bilo 150 eura. Uključili smo i božićnicu s osobe s invaliditetom i to po prvi put, iznos božićnice iznosi 150 eura. Ugrubo radi se o 1400 osoba. Radi se o značajnim mjerama, a s obzirom an prihode proračunu koji su dobri, smatram da idemo s izdašnim božićnicama. Ovu su najveće božićnice na razini Hrvatske. Zahvaljujem vijećnici Marčinko koja je i predložila da se ide s ovim. Uz ostale tehničke stvari koje su stavljene u proračunu, predložio sam i da se osiguraju dodatna sredstva za Dubrovačkih zimski festivala, a s obzirom na koncert koji je bio 6.12, morali smo uvesti dodatne sigurnosne aspekte, osiguranje i ozvučenje. Sve je prošlo fino i pristojno, onako po dubrovački. Niti jedan medij nije napisao ništa loše o ovom koncertu. Moram zahvaliti svim onima koji su odlučili biti sponzori Dubrovački zimskog festivala, sad smo na razini od pola milijuna eura. Nema tvrtke s područja Dubrovnika kojoj smo se obratili da se nije odlučila za sponzorstvo. Sve drugo u proračunu su više manje redovne aktivnosti. Što se tiče božićnica postignuli smo političko jedinstvo kakvo dosad nije. Ako danas usvojimo rebalans, sve je spremno da ljudi dobiju božniće prije Božića.
Imamo različitih situacija, ljude s zaštićenim računima, vodimo računa da ljudi koji su od potrebe dobiju novce i da ne dođe do administrativnih zapreka“, kazao je gradonačelnik.
„Govorili smo o povećanju božićnica za najugroženije skupine od 300 eura, a to ne nalazim u proračunu. Drago mi da ste uvažili moj prijedlog o povećanju od 50 eura. „Govorili smo o povećanju božićnica za najugroženije skupine od 300 eura, a to ne nalazim u proračunu. Drago mi da ste uvažili moj prijedlog o povećanju od 50 eura. Pitanje vezano uz Zucchera, tko to sponzorira? Radi se o velikom iznosu od 300 tisuća eura. Traži li netko nešto za uzvrat od Grad? Prihodi su se smanjili u iznosu od 5 milijuna eura, za što smo onda mi zakinuti. Pod rashodima, pod stavkom stambeno zbrinjavanje iznos se smanjio za 50 posto. Program ulaganja u nerazvrstane ceste tu imamo smanjenje od 46 posto. Za drvored na Bulevaru i Gružu, iznos se ukupno smanjuje za milijun eura. Smanjena su i sredstva za Grabovicu”, pitala je Bonačić Obradović.
Pročelnik Brčić pojasnio je da se radi o omašci i da će biti navedeni puni iznosi kako je i dogovoreno.
Franković se ispričao vijećnicima i zahvalio onima koju su grešku.
„Ovo je velika greška pročelnika. Ovo nije uredu. Ovo je najmanje što mogu reći. Prihodi su smanjivani. Bili su tako navedeni zbog potrebe ugovaranja poslova. Ove godine smo ih morali držati fiktivno jer bez sredstava u proračunu ne možete posao ugovoriti, a znali smo da ih ne možemo izvršiti. Na ovaj način smo neke stvari štimali. Što se tiče sponzorstava, ne znam zašto vam je pao Valamar na pamet. To je pogrešno, Valamar je jedan od manjih sponzora. Možemo vam dostaviti i popis, samo moramo provjeriti možemo li objaviti i iznose. Da se svaki ugostiteljski objekt u gradu uključio s 5 tisuća eura, nas bi DZF koštao 0. Coca-cola je dala 50 tisuća eura, ALH također 50, plus imaju 17 tisuća eura. Valamar je dao manji iznos, ali pomoći će kroz smještaj. Nitko ničim nas ne obvezuje, jer njihovi će hoteli biti puni.
Pročelnik Brčić kazao je da je mjera 1.13 već postojala.
„Iznos se povećava. Iznos na ovoj stavci nije vidljiv jer se tu nalaze i darovi za domove za starije. Iznos je već inkorporiran. Uvodi se nova točka 1.21., novih božićnica sa iznosima koji su navedeni. Možemo u točku 1.13 staviti novu točku. “
Olga Murrati predložila je da se mjera dodatno navede u obrazloženju.
Petra Marčinko zahvalila je kolegicama koje su uočile pogrešku u materijalima.
„Ovo su rijetke prilike zbog kojih se ja i bavim politikom. Hvala vam. Smatram da će nam i ugrožene skupine biti zahvalne“.
Marčinko je krenula postavljati pitanje vezano uz izvorište Palata, no Potrebica joj je kazao kako će to pitanje moći postaviti na točki dnevnog reda koja je vezana uz Palatu.
„Zamolba je da na jednoj od idućih sjednica prođemo izvještaj vezano uz projekte participativnog budžetiranja. Ako će se neki od tih projekata morati prebaciti u 2025. što se s njima događa. Jako mi je žao što smo trebali skinuti sredstva s Plana upravljanja “, kazala je.
„Predlažem da se kao amandman dopuni obrazloženje s korisnicima zajamčene minimalne nakande i korisnicima pučke kuhinje, da se navede iznos od 300 eura. Što se tiče pitanje vijećnice Marčinko, projekt participativnog budžetiranja je izvrstan, ali se i mi učimo na svojim greškama. Trebali smo na drugi način evaluirati projekte. Na Konalu je izglasano igralište, ali smo zapeli na suglasnosti konzervatorskog odjela. Slična priča je s edukacijskom stazom Mravinjac, ljudi su htjeli poljski put, dogodila se greška naših odjela. To u idućoj godini planiramo realizirati. Slična je priča s podzemnim spremnicima u povijesnoj jezgri. Ne znam kako službe nisu detektirale da nam konzervatori nikad neće dati suglasnost za to. Mene osobno muči, a nadam se da ćemo motivirati ljude da više sudjeluju. Na drugu ciklusu participativnog budžetiranja je sudjelovao manje ljudi nego na prvom. Nadam se da ćemo kroz promociju uspjeti u tome da ljudi predlažu i natječu se s idejama. Trebali to možda raditi u siječnju kad ljudi nemaju posla, možda je to razlog, možda smo falili vrijeme. Svi pomalo žele kopirati od nas sustav. Samo nam trebaju građani koji će sudjelovati u tim projektima. Pa se onda drugi ljudi pitaju što se to radi.“
„Što se tiče Sustjepana radi se projektna dokumentacija, a što se tiče Grabovice radi se o izgradnji gabionskih zidova, što je naša obveza. Samo nastavljamo proces, iduća godina će vjerojatno biti godina zatvaranja Grabovice. Sav otpad je na foliji. Kupnjom kompaktora dobili smo dodatne mjesece za odlaganje. Pelješke općine već godinu dana odvoze otpad prema Ogulinu, mi u trenutku kad zatvorimo Grabovicu, Grabovicu ćemo koristiti kao pretovarni prostor, do otvaranja Lučino razdolje, a do tada će se otpad odvoziti u jedan od centara za zbrinjavanje otpada. Na Grabovici ima prostora za još recimo godinu dana. S ovim gabionskim zidovima osiguravamo cijelu površinu, da nam se ne dogodi ono što se dogodilo 2016. da 30 posto otpada bude izvan folije“, kazao je Franković.
„Držimo se pojma replike, ovo su diskusije ili promijenimo poslovnik koji nije dobar“, kazao je Vićan, na što je Potrebica kazao da je on za izmjenu poslovniku.
„Nije ograničen broj diskusija po točki. Nisam siguran da je pet mjeseci pred izbore pravi trenutak za izmjene“, kazao je Potrebica.
Kristić je kazao kako će u svojoj raspravi osvrnuti na materijalna primanja zaposlenih u gradskim tvrtkama.
„U listopadu smo raspravljati na temu materijalnih primanja zaposlenik u gradskim tvrtkama, a to su zaposlenici Čistoće, Vrtlara i Libertasa. Tad sam rekao da nije normalno da timaritelj ima veću plaću od navedenih djelatnika. Nedugo potom gradonačelnik je postigao dogovor sa sindikatom predškolskog odgoja, a obećao je povećanje i u ožujku. Gradonačelnik je tad kazao da zaposlenima u gradskim tvrtka treba dignuti za 20 posto. Od pohvala djelatnika se ne živi, mnogi ljudi su se vezali za to obećanje o dizanju plaća i danas su frustrirani. Pometačima, vozačima, je ugrožena egzistencija. Danas malo tko želi postati vozač Libertasa, slična je situacija u Čistoći, na natječaj se ne javljaju domaći ljudi. Broj ljudi na bolovanju i onih koji napuštaju poduzeća, vam najbolje ilustrira kakva su njihova materijalna primanja. Mislim da se ljudima koji itekako rade za vrijeme turističke sezone do kompenzirati dodacima na plaću i božićnicom. Liberatas danas ima stabilne financije i jedan od najsuvremenijih voznih parkova, no to ne čini Libertas. Libertas čine ljude. Danas je prosječna plaća vozača, bez dodataka, oko 1200 eura. Libertas danas ima 165 vozača. U 2024. isplaćeno je preko 15 tisuća prekovremenih sati. Glasno se špekulira o obustavi rada, a o istome se govori i u Čistoći. Gradonačelniče, molim da se što žurnije nađe način da se ispuni vaša preporuka od 20 posto. Također, molim medije da pomognu da se ovo uspješno završi“, kazao je Kristić te se potom osvrnuo na OPG-ove odnosno pitao je kad će se raspisati natječaj za dodjelu zemljišta.
„Što se tiče Libertasa, potpisao sam šest kolektivnih ugovora. Po vašem izlaganju Libertas se nalazi u katastrofalnoj situaciji. 16. rujna 2024. objavljena je vijesti o Libertasu, u kojoj je navedeno kako su poboljšanja materijalna primanja vozača, kako se su se dva vozača vratila. To je izjavio i direktor Mekišić. Jedan dubrovački mediji je potražio istinu i razgovarao s predsjednikom sindikata vozača i članom upravnog odbora koji je kazao kako su vozači zadovoljni stanjem. Kazao je da plaće nisu velike u osnovici, ali da vozači zapravo mogu ostvariti i duplu plaću. Prije dva tjedna sam dobio poziv vezano za skup radnika Libertsa, poslao sam im čestitku u kojoj sam im rekao da se nadam da ćemo iduće godine sjesti za stol i dogovoriti o materijalnim pitanjima. U mom mandatu primanja su porasla za 43 posto, prekovremeni sati se isplaćuju. Jučer sam rekao Franku Mekišiću da isplati božićnicu u iznosu od 500 eura bez obzira na druga prava koja su bila ugovorena kolektivnim ugovorom. U prošloj smo godini potpisali dva kolektivna ugovora i s jednim i drugim sindikatom. Upravo vam ova izjava gospodina Vidojevića opisuje stanje. Ako je potrebno, a potrebno je , revidirat ćemo primanja. Uvijek postoje oni koji iz sebi znanih razloga žele napraviti nered. Znam da postoje inicijatori za štrajk jedan i drugi. No, nije bilo zahtjeva za kolektivno pregovaranje, a tek nakon toga može ići štrajk? Najmanje su rasla plaće u gradskoj upravi”, kazao je Franković.
„Da Libertas nije jedinim dijelom radio komercijalno i da nema DU Pass-a, ne bi se moglo ništa. Prije desetak godina Libertas se raspadao, no tada nije bilo posla. Na tisuće sati prekovremenih je pošlo u zastaru. Prednost Libertasa je da se plaćaju prekovremeni sati, a to ti ulazi u mirovinu. Jeste li zaboravili da smo se drvenim autobusima vozili do 2019.? Sad je to novi vozni park, a i to spada u uvjete rada. Vratiil smo pokaze obiteljima. Na isti način razgovaramo s radnicima Čistoće, ali uvijek postoje mali kotačići koje rade nemir. Moja vrata su uvijek otvorena i uvijek se dogovorimo i nađemo sredinu. Imamo 7 tisuća građana koji se besplatno voze, nije došlo do povećanje cijene javnog gradskog prijevoza. Cijena vode je jedna od najjeftinijih u Hrvatskoj, ništa se nije prelomilo preko leđa naših ljudi. Koja je cijena Čistoće? Nije, a inflacija se dogodila u svim drugim segmentima života, ali ne i u onom javnom. Tu smo napravili određene iskorake, a radit ćemo ih i dalje. Moja vrata i vrata gradske uprave su uvijek otvorene za razgovor. Molim radnike Čistoće, Vrlata, Llibertasa, da ne nasjedaju na bune. Sve uredu, ali na ucjene ne pristajem. Ako smo rekli 500 eura za božičnice, onda to ide svima, a isto kao i tih 20 posto povećanja“, kazao je Franković.
Kristić je kazao da svojom raspravo nije htio skrenuti pozornost na sebe.
„Ti ljudi, pogotovo vozači, pometači, vrtlar sa plaćama koje imaju u današnjim uvjetima ne mogu živjeti. Nitko se potencira sukob ili štrajk. Jedan pometač sa svim benificijama ima plaću oko 1000 eura. I onda zamislite da plaćate podstanarstvo 400 eura, kako onda podmiriti sve ostale troškove? Ta poduzeća živ od tih ljudi. Možda treba pauzirati s nekim projektima, a ovim ljudima povećati materijalna primanja“ kazao je Kristić.
Vijećnik Cetinić kazao je kako je osobno od vozača čuo da su nezadovoljni.
„Što se tiče Burbona, od Peytona do Burbona i ono skretanje za vilu Plamu, stanje je katastrofalno. U parku u Čokolinu treba promijeniti par bumbeta“, kazao je.
Vijećnik Škrabić pitao je planiraju li se dogodine, a o čemu se u kuloarima priča, ukinuti kućice na Stradunu.
„Sve više je onih koji zbog te informacije negoduju. Ugostitelji nisu zadovoljni obujmom posla ove godine. Kažu da je istina da imaju više posla za vrijeme vikenda. Smatram da su cijene na kućicama previsoke. Ugostitelji su za smanjenje cijena kućica, a kako bi se smanjile cijene na kućicama“, kazao je Škrabić na što ga je Potrebica prekinuo i rekao da ovo nije tema koja se može povezati s proračunom.
„Prije dva dana komunalci su fotografirali nepropisno parkiranje aute u Mokošici, građani se sad pitaju hoće li im početi stizati kazne?“, pitao je Škrabić.
Đuro Capor kazao je da se današnjim rebalansom proračuna umanjuje za 4 milijuna eura.
„Stavka protokol i informiranje, unutar koje se plaćaju oglasi medijima, ona se povećam na ukupno 1.6 milijuna eura, ona je iracionalno rasla. Na što mi tolike novce trošimo? Grad Dubrovnik je apsolutni rekord po ovoj stavci u Hrvatskoj. Ovaj proračun daje i neke odgovore na koje nismo dobili odgovore na prethodnim sjednicama poput pitanje što će biti s razvrstavanje otpada. Još nije došlo do toga. Kada se to planira? Podzemni spremnici po rebalansu otpadaju, kada će se ti spremnici ugraditi? Hoće li se od njih odustati i u novom proračunu. Zanimljiva je stavka vezana uz novi GUP. Očito ćemo i dalje ziđati po starom GUP-u. Stavka za zaštitu voda je smanjena za dvije trećine iznosa. Iznos za informiranje je povećana za 600 tisuća eura“, kazao je.
„Više puta sam govorio da imam problem, da otpad odlažem u propisane ure. Vi ste na teoretskoj razini genijalac. Ali ste vi u ponedjeljak ujutro u 7 ura dignuli vrećicu smeća na Bužu. Sam sebi govorim da moram baciti smeće u 11 ura navečer, jer će me netko slikati. Mijenjajte sebe gospodine Capor“, poručio je Potrebica Caporu.
Bonačić Obradović predložila je da se oformi poseban odbor gradskog vijeća vezan uz urbanizam.
„29 milijuna eura su prihodi od imovine Grada. Nitko to nema u Hrvatskoj. Dubrovnik bi morao od toga jako dobro živjeti. Jučer je objavljena studija u kojoj je objavljena studija o tome kako ljudi žive u Dubrovniku, a kako u Zagrebu. U Zagrebu su plaće veće za ¼, za 33 posto je skuplje živjeti u Dubrovniku nego u Zagrebu. Dubrovnik se dana suočava s ključnim problemom, a to je pitanje budućnosti. Možemo li se mi priključiti Zagrebu, u kojem mnogi naši ljudi žive. Restorani su u Dubrovniku za 33 posto skuplji nego u Zagrebu. Kako bi Grad živio da nema svojih prihoda? Nadam se da će DPDS donijeti odluku od izjednačavanju cijena. Život ljudi se od 80-ih sveo u život u stanovima u Gružu i Mokošici. Napisao sam Frankoviću mail mjesec prije početka DZF-a i predložio da se kućice izaberu po kvaliteti ponude, cijeni artikala i po kriteriju domaćih ljudi. Od kućica će se zaraditi oko 150 tisuća eura, zimski festival se sveo na programski festival. Glupo je zarađivati na velikom najmu od kućica, a onda trošiti na program. . Glupo je zarađivati na velikom najmu od kućica, a onda trošiti na program. Značajni iznos prihoda se ostvari od privatnog smještaja. Svaki treći putnik koji sleti u zračnu luku došao je u privatni smještaj. U saboru je izglasan zakon koji donosi neka ograničenja za privatni smještaj. Prihod Grada je 10 do 15 milijuna eura od 600 tisuća ljudi koji su došli u privatni smještaj. U Dubrovniku obitelj s dvoje djece ne može bez 3 tisuće eura mjesečno, ako imaju manje od toga spadaju u kategoriju siromašnih. Broj oni koji u Gradu nemaju takve prihode raste iz dana u dan, i tu je osnovna razlika između Dubrovnika i Zagreba, kazao je Vlahušić.
Točka je usvojena većinom glasova.
Točka je usvojena većinom glasova.
Prijedlog izmjena i dopuna Programa održavanja komunalne infrastrukture u 2024. godini
Točka je usvojena većinom glasova.
Prijedlog izmjena i dopuna Programa građenja komunalne infrastrukture za 2024. godinu
Točka je usvojena većinom glasova.
Prijedlog Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja „Orašac 2“
Pročelnik Benić kazao je resorno ministarstvo dalo suglasnost.
Plan je ispred izrađivača tvrtke Unifica predstavila Iva Gredelj.
Pročelnik Benić kazao je resorno ministarstvo dalo suglasnost.
Plan je ispred izrađivača tvrtke Unifica predstavila Iva Gredelj.
„Na održanoj javnoj raspravi došlo je dosta primjedbi koje su usvojene, a nakon ponovljene rasprave održana je nova javna rasprava i ishođena je suglasnost resornog ministarstva. Obuhvat je 6.4 hektara, područje je većinom neizgrađeno. Osnovni cilj je bio osigurati pretpostavke za unapređenje prostora i opremanje, jer su vlasnici čestica jako zainteresirani za gradnju. Trudili smo se očuvati sve vrijednosti prostora. Planom je određena da se na većini području mogu graditi jedinice za stambenu namjenu, dok je u manje dijelu dozvoljena gradnja poslovno-stambenih jedinica. Što se tiče prometa, htjeli smo omogućiti svim vlasnicima čestica pristup putu. Predložene su uglavnom slijepe ceste, kako bi se promet zonom ograničio samo na vlasnike građevinski čestica. Predviđa se potpuno komunalno opremanje ovog područja. Što se tiče ograničenje radi se o potresnoj zoni i vodotocima. Imamo registriranu bujicu za koju su uvjete zaštite propisale Hrvatske vode, a imamo i povremenu bujicu. Krajobrazna studija također predviđa zaštitu vrijednog poljoprivrednog krajobraza“, kazala je Gredelj.
Petra Marčinko kazala je da joj je drago da je namjena većinom stambena.
“s obzirom na to da imamo cijelo jedno novo naselje, pitanje je koliko je to arhitektura, a koliko urbanizam. Ovim smo ukinuli sadržaje poput parkova, dječjih igrališta i tako dalje. Pohvalno je i da se prihvatili primjedbe vlasnika čestica kojima su prometnice presijecale čestice, ali ostaje problem dalekovoda. Neki od tih vlasnika su kazali kako su spremni platiti izmještanje trafostanice, no HE je inzistirao na postojećem koridoru”, pitala je.
Gredelj je kazala da nitko nije sretan s dalekovodom, da su stupovi u jako lošem stanju, da dalekovod nije u funkciji, no da je HEP dao mišljenje da se dalekovod zdržava.
“Nakon prve javne rasprave pročelnik Benić je išao i razgovarao s HEP-om, no oni nisu uvažili naše zahtjeve i ostali su pri svojim zahtjevima. Uložili smo veliki trud, no nismo uspjeli promijeniti zahtjev HEP-a,”, kazala je Gredelj.
Pročelnik Benić dodao je kako je HEP kazao kako će ubrzo početi sanacija tog dalekovoda.
„Ovaj plan i trebao pomoći da se očuvaju određene vrijednosti. Planira se ograničiti gradnja tako da minimalna čestica bude 1000 kvadrata, a izgrađenost ne bi smjela biti više od 20 posto. Kako samo došli do toga da parcelu odredimo na minimalno 400, odnosno 500 kvadrata. Kako smo došli do toga da Krajobrazna studija predlaže građevinsku česticu od minimalnom 1000 kvadrata, a mi smo to smanjili za više od pola? Zašto nije predviđen veći broj parkiranih mjesta za ugostiteljske objekte“, pitao je Capor.
Vlahušić je kazao kako će podržati plan jer se radi o formiranju novog stambenog naselja van područja Grada. Pitao je koliko se kuća, odnosno stambenih jedinica može izgraditi.
„Ovo je sve privatno vlasništvo. Hoće li vlasnici solidarno platiti izgradnju ceste ili će Grad morati kupiti skupo zemljište kako bi se cesta izgradila? Hoće li i ovi vlasnici od Grada tražiti 600 eura po kvadratu kako bi se zemlja otkupila i napravila cesta? Golf je zemljište koji je kupio od privatnih vlasnika odlučio dati besplatno Gradu Dubrovniku, a kako bi im se odbilo od komunalne naknade?“, pitao je.
Pročelnik Benić kazao je kako je stanovništvo najviše primjedbi dalo na prometno rješenje, no da se našao dogovor te da je teško utvrditi broj stambenih jedinica jer to ovisi o budućoj parcelizaciji, no da se radi o malom stambenom naselju.
„Nevjerojatno je pročelniče da jednom vijećniku odgovorite na pitanje a drugom ne odgovorite. Kako smo došli do smanjenje čestice s 1000 na 400 do 500 kvadrata. Molim objašnjenje, dužni ste odgovoriti vijećniku“, kazao je Capor.
„Grad je dopuštena na ovom području, krajobrazna studija je dala preporuke koje smo željni i dužni poštivati. Intencije UPU-a nije bila zabraniti gradnju, nego propisati uvjeti kako bi maksimalno zaštitili prostor. Prostornim planom je previđeno da se ovdje grade vile, no minimalno je 400 kvadrata, a većina vlasnika ima čestice veće od 600 kvadrata. U izrađenom dijelu smo ostavili M1 namjenu, kako bi ljudi imali gdje kupiti kruh. Uvjetovano je očuvanje i obnova suhozida“, kazala je među ostalim Gredelj.
„Uvijek je kad je u pitanje neki urbanistički plan, urbanistički plan gledati u kumulativnu. Ovdje nije ništa sporno“, kazao je pročelnik Benić.
