Nešto iza 9 sati započela je 36. po redu sjednica Gradskog vijeća. Na predloženom Dnevnom redu nalazi se 40 točaka. Gradski vijećnici će među ostalim raspravljati o rebalansu proračuna za tekuću godinu, prijedlogu proračuna za 2025., imenovanju ravnatelja/ice Rezervata Lokrum, prijedlogu odluke o raspisivanju i provedbi javnog natječaja o taksiranju oko povijesne jezgre, prijedlogu pravilnika o visini zakupa javnih površina.
Na sjednici je prisutno 17 vijećnika. Utvrđen je kvorum.
Usvojen je zapisnik s prethodne sjednice.
Predloženo je da se Dnevni red nadopuni s tri točke.
Katarina Doršner predložila je da se s današnjeg dnevnog reda uklone vijećnička pitanja.
Dnevni red je nadopunjen Prijedlogom zaključka o sklapanju Predugovora o zakupu poslovnog prostora s društvom Sanitat Dubrovnik d.o.o.
Dnevni red je nadopunjen točkom Prijedlog zaključka o prihvaćanju teksta Ugovora o ustupanju javnih parkirališnih površina za pružanje usluga parkiranja u 2025. godini s društvom Sanitat Dubrovnik d.o.o.
Dnevni red je nadopunjen točkom Prijedlog rješenja o izmjeni Rješenja o imenovanju članova Upravnog vijeća Javne ustanove Športski objekti Dubrovnik
Točka je usvojena.
Usvojen je Dnevni red.
Prijedlog proračuna Grada Dubrovnika za 2025. godinu, s projekcijama za 2026. i 2027. godinu
Predsjednik Odbora za financije, Ivan Maslać kazao je da Odbor prihvatio amandman vijećnika Kristića, kao i dva amandmana gradonačelnik. Amandmani Srđ je Grad nije prihvaćen, tj. o njemu se nije ni glasalo jer ocijenjen kao tehnički neispravan. Isto je i s amandmanima SDP-a, a vezano uz subvencioniranje zrakoplovnih karata i podstanarstvo.
„Ostali amandmani SDP-a bili su tehnički ispravni, ali nisu dobili potrebnu većinu“, kazao je predsjednik Odbora Ivan Maslać.
Gradonačelnik je predstavio Proračuna za 2025. godinu.
Planirani prorčun je 160.550.868 eura, što je više od milijardu kuna.
“Ovo je povijesni iznos prorčuna”, kazao je gradonačelnik.
“Proračun Upravnog odjela za poslove gradonačelnik je skoro identičan kao i ove protekle godine. Stavka protokol i financiranje se uvijek zloupotrebljava. Stavka UTD Ragusa je i u ovom odijelu. U proteklih par mjeseci netko intenzivno pokušava otkupiti dionice od mali dioničara, s kojom namjerom ne znam. Ali zato moramo nastaviti s otkupljivanjem dionica”, kazao je gradonačelnik.
“Dobili smo lokacijsku dozvolu za cestu na Nuncijati”, kazao je gradonačelnik.
“U suradnji s resornim ministarstvom dogovorili smo da bi ovo bio idealan početak Centra. Uređenje prostora iznosit će 3 milijuna eura od čega će Grad izdvojiti 1.5 milijuna eura”, kazao je gradonačelnik.
„Najviše izmjena imamo kad je u pitanju Upravni odjel za šport. Veći ovaj upravni odjela ima proračun nego naše susjedne općine“, kazao je uvodno gradonačelnik.
“Od studenog se povećavaju plaće u svim predškolskih ustanovama za 20 posto, tu se krije najveći dio troškova”, kazao je Franković.
Što se tiče socijalne i zdravstvene skrbi gradonačelnik je izdvojio Centar za pružanje usluga u zajednici te kazao da bi on trebao početi s radom iduće godine.
“Grad će subvencionirati smještaj u Dom za starije osobe Ragusa, cijena smještaja će biti kao i ona u domu na Grudi. Kad se novi dom otvori one će raditi na komercijalnoj osnovi, a do tada će ga Grad subvencionirati”, kazao je gradonačelnik.
Najveće povećanje proračuna unutar ovog upravnog odjela odnosi se na skrb o djeci i mladima.
“Svake se godine poveća iznos za tehničku kulturu, posebno smo ponosi na šport za osobe s invaliditetom. Prihvatio sam amandman vijećnika Kristića za gradnju atletske staze. Radi se o iznosu od 300 tisuća eura. Nakon ljeta nas čeka energetska obnova sportske dvorane u Gospinom polju”, kazao je gradonačelnik.
Upravni odjel za kulturu, baštnu i turizam
“Svim djelatnicima ustanova u kulturni od studenog raste plaća za 20 posto”, kazao je gradonačelnik.
“Možemo biti ponosni na ono što je Dubrovnik Pass danas, a od iduće godine će postati sustav upravljanja ljudima. To će biti aktivnost upravljanja, a kako bi smanjili pritisak na određene ustanove”, kazao je Franković te dodao da se na prijedlog DDS-a poveća iznos za vježbenike u kulturi. Radi se o drugom amandmanu gradonačelnik.
Upravni odjel za komunalne djelatnosti, promet, more i mjesnu samoupravu
Gradonačelnik je istaknuo planirana proračunska sredstava za JVP Dubrovnik, a koja su znatno povećana.
Do ljeta će se obnoviti cijeli niz prometnica, a izgradit će se i nogostup od Turističke škole do okretišta na Viktoriji, kazao je gradonačelnik.
Upravni odjel za izgradnju i upravljanje projektima
“Ovo je najizdašniji proračuna po upravnim odjelima”, kazao je gradonačelnik.
Franković se osvrnuo na projekte u tijeku.
“Ide se kraju i kad je u pitanju groblje Dubac, počeli su i prvi ukopi. Potrebno je izgraditi sakralne objekte. Nadam se da iduće godine završavamo s ovim projektom”, kazao je Franković.
“Najvrjedniji projekt u posljednji 70 godina je projekt Dom umirovljenika ispod bolnice. 280 naših sugrađana imat će skrb u ovoj ustanovi. Ukupno će preko 700 naših sugrađana imati sigurnu skrb. Projekt košta 29 milijuna eura. Ovaj projekt će biti dio mreže domova Republike Hrvatske. Ne možemo sami iznijeti pokrivanje hladnog pogona ove ustanove. Ovo je najveći ovakav projekt u Hrvatskoj i mi smo najbrži u realizaciji. Projekt će biti gotovo u siječnju 2026. Ovo je najveće ulaganje u povijesti u naše sugrađane starije dobi u godini dana. Kad sve zbrojimo radi se o 23 milijuna eura u godini dana”, kazao je gradonačelnik.
Ivica Škrabić pojasnio je amandmane koje su predložili vijećnici SDP-a. Potrebica je kazao kako se o nekim amandmanima neće moći glasati jer su tehnički neispravni.
„Što se tiče prvog amandmana djeca se sve više suočavaju s poteškoćama mentalnog zdravlja. Ovim amandmanom htjeli smo osigurati krizni tim za školsku djecu, radi se o iznosu od 45 tisuće eura, za dvije zaposlene osobe. Što se tiče drugog amandmana riječ je o subvencijama za podstanarstvo, iznos potpore bi se povećao. Treći amandman se odnosi na onkološke bolesnike i djecu s poteškoćama u razvoju. Ti naši građani se nalaze u osjetljivoj situaciji. Predlaže se da se u predočenje potvrde, a u slučajevima da HZZO ne pokriva troškove subvencionira zrakoplovna karta do Zagreba. Četvrti amandman se odnosi na novčanu pomoći pri opremanju školaraca na početku školske godine. Riječ je iznosu od 70 eura po učeniku za nabavu preostalog školskog pribora. Peti amandman se odnosi na postavljanje vanjskih defibrilatora u škole i sportske dvorane. Amandman broj šest se odnosi na tehničku kulturu, odnosno na povećanje iznosa za ovu namjenu. Sljedeći amandman odnosi se na Kineski zid, odnosno izgradnju projektne dokumentacije za garažu u tom dijelu grada. Amandman broj osam se odnosi na promociju ruralnog turizma, odnosno povećanje iznosa za tu namjenu. Posljednji amandman se odnosi na demografiju, odnosno na izdašniju novčanu potporu za novorođenčad. Dubrovačke bebe zaslužuju više“, kazao je Škrabić.
Petra Marčinko obrazložila je amandman Srđ je Grad, a tiče se uvođenja građanskog odgoja.
„Radilo bi se o izbornoj aktivnosti u sedam škola u petim razredima osnovnih škola. Radi se o iznosu od 31 tisuće eura, a za plaće i tiskanje priručnika. Predmet bi se uveo u petom razredu, a s provedbom do kraja osnovnoškolskog obrazovanja. Djeca bi učila o svojim pravima, važnosti volontiranja, ponašanju prema starijima, kritičkom odmaku i promišljanu o društvenim medijima“, pojasnila je Marčinko.
Vijećnik Kristić pojasnio je svoj amandman vezan uz izgradnju atletske staze.
„Napravljen je u suradnji s UO za financije, a odnosi se na uređenje atletske staze na stadionu u Lapadu. Postojeća staza je najsramotniji primjer sportske infrastrukture, riječ je o iznosu od 350 tisuća eura“, kazao je.
Gradonačelnik je kazao kako prihvaća amandman vijećnika Kristića, da ne prihvaća amandman Srđ je Grad te da ne prihvaća većinu amandman iz redova SDP-a jer nisu tehnički ispravni. Gradonačelnik je rekao da će doraditi amandman SDP-a vezan uz ruralni turizam.
Deraković je upitao što će biti s prijevoznicima koji vode ture na jednodnevnim izletima, a koji su do sada goste ukrcavali u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima, kako će oni prometovati oko Grada kad se uvede novi prometni režim. Zanimalo ga je i što je s projektom Smart City.
„Što je s dubrovačkom stanogradnjom u Solitudu? Razmatramo li drugu lokaciju, kojoj bi ja bio skloniji. Što se tiče zakupa javnih površina, zabrinut samo hoće li to povećanje preliti na krajnje korisnike? Mirovine su sramotne, generalno gledajući jedan naš umirovljenik koji preživi mjesec sa svojim primanjima u Dubrovniku, može biti slobodno pročelnik za financije. Dobio sam mail od gospodina Marina Krstulovića, a koja se tiče pristupačnosti. Širina mora biti 1.50 m, a u našem pravilniku u jednom dijelu stoji širina slobodne komunikacije od 1.20 m. To moramo uskladiti. Participativno budžetiranje je jedan od boljih projekata koji grad provodi. Moramo se fokusirati na postavljanje video nadzora na igralištima, a zbog vandalizma koji se događa“, kazao je.
Gradonačelnik je kazao kako je odabran kandidat koji je voditi taj projekt, da se radi o vrhunskom operativcu koji dolazi iz realnog sektora, no nije otkrio ime jer još uvijek postoji mogućnost da dođe žalba.
“Što se tiče obrazovanja, izgrađene su dvije nove škole. Što se tiče umirovljenika, više od 400 umirovljenika će imati izvaninstitucionalnu pomoć kad dom bude izgrađen. Bitno za osobe s poteškoćama je Centar za pružanje usluga u zajednici, takva stručna pomoć je prijeko potrebna u ovom Gradu. Bitno je istaknuti ITU mehanizam koja počinje iduće godine. Park n Ride sustav počinje u ožujku. Budućnost nam donosi da ćemo i Pile rasteretiti turističkih autobusa, svi će oni završavati na Park n Ride sustavu. Park Grada otkad je napravljen nije uređen, iduće godine počinje i s njegovim uređenjem. Napravljen je ogroman iskorak. I park Pile treba biti gotov do početka idućeg ljeta. I park ispod platane idu u uređenje. Vodili smo računa o parkingu za motore i novom sanitarnom čvoru. Radovi na parku Gradac započinju u siječnju 2025. i trajat će 14 mjeseci”, kazao je gradonačelnik.
Gradonačelnik se osvrnuo na predstojeće radova na školi u Mokošici, a koji će početi kad se završi cesta Tamarić.
Gradonačelnik je najavio radove na zelenoj infrastrukturi – drvored Bulevar i dvored Gruž. Drvored u Gružu zasadit će se od robne kuće Minčeta do zgrade Lučke uprave, a u sklopu projekt izmijenit će se kamen.
“Vizure grada će se značajno promijeniti, pogotovo s ovim drvoredom u Gružu”, kazao je.
“Mislim da će spomen obilježe za djecu poginulu u Domovinskom ratu biti vrlo dojmljiv. Sve je izbrušeno. Na spomeniku će biti imena djece, datum rođenja i datum pogibije. Sve bi trebalo biti gotovo do ljeta. Bojice se rade u brodogradilištu”, pojasnio je gradonačelnik.
Deraković je pohvalio radove na zelenoj infrastrukturi, no zamolio je da počne razmišljati i o parku Maslinata na Babinom Kuku.
„Molim konkretne odgovore na pitanje o stanogradnji. Je li Solitudo jedina opcija i hoće li se zona posebnog prometnog režima naplaćivati 24 sata ili je potrebno vaditi neki drugu dozvolu?“, pitao je Deraković.
„Vlada je predstavila novi program i tu vidimo priliku za rješavanje pitanja financiranja Solituda. Dokumentacije ja spremna i već samu ju pokazao ministru Bačići. Glavni cilj je Pobrežje. Mislim da je to puno kvalitetnija priča, malog urbanog centra. Građevinska zona Grada bi se tako proširila na Gornja Sela. Već cestama osiguravamo potrebnu infrastrukturu. Zašto netko ne bi živio u Gornjim Selima ako može u gradu biti za 15 minuta. Ljudi danas svoje stambeno pitanje ne rješavaju odlaskom u Župu i Konavle jer je i tamo poskupilo, već na Ivanici. Zašto svi oni ne bi svoje stambeno pitanje riješili na Gromači recimo? Sa smeđim dozvala svi mogu prolaziti, tu nema ograničenja. Samo je pitanje dodjele dozvola. Zona od trenutka da se uvede je na snazi 24 sata“, kazao je gradonačelnik.
„Potpore poduzetništvu su poprilično bezidejne, malo i srednje poduzetništvo treba podupirati na strateški način. Želio bih istaknuti jedan komunalni problem u kojem vi možete pomoći gradonačelniče, a to je izgradnja komunalnih vezova. To nam se služi na čast. Naš upravni odjel je izradio određene studije, koje se trenutno nalaze u ministarstvu, bilo bi dobro da iskoristite svoj status saborskog zastupnika kako bi se to riješilo. Mnogi građani žele imati svoje plovilo, ali nemaju vez. Što se tiče poboljšanja turističke sezone, pravednijom raspodijelim bi se moglo više napraviti. Dvije, tri manifestacije poklope ostale. Vesele me projekti zelene infrastrukture. Nisam sretan što dva ključna projekta sportske infrastrukture nisu ni započela. Treba snažnije financirati dugoročno podstanarstvo. Kada se može očekivati izgradnja spomenika dubrovačkim braniteljima? Koliko će koštati izgradnja ceste do braniteljskom naselja na Nuncijati? Podržat ću proračun jer sadrži puno toga za što sam se i sam zalagao. S obzirom na to da ste podržali amandman za izgradnju atletske staze,, smatram da bi bilo licemjerno da ne glasam na proračuna“, kazao je Kristić.
Petra Marčinko pitala je li istinita glasina da je ministarstvo odobrilo projekt Ljetnikovca Gučetić u Rijeci dubrovačkoj, ali da grad nije uspio osigurati 20 posto sredstava koja je treba sufinancirati. Osvrnula se i na mjeru 30×30.
„Država je napravila određene pomake, predstavljen je nacionalni plan u kojem se ne spominju ovakve mjere. Zašto mi nismo poslušali preporuke? Od 2015. se predlaže fond za stanovanje, za kupnju stambenih jedinica. Mislim da je vrijeme da se ozbiljno krene u ovakvu jednu priču. Podržali smo model Dubrovačke stanogradnje, ali bez da se ti stanovi nakon 10 godina prodaju. Mislim da je vrijeme da odustanemo od te prodaje. Niti jedan grad ne prodaje svoje nekretnine. Ova mjera 30×30 pomogla je nekim obiteljima, ali ona nije dovoljna“, kazala je.
Andro Vlahušić kazao je da proračun služi kako bi građani živjeli kvalitetnije.
„Građanima je danas znatno teže nešto si priuštiti. Proračuna za iduću godinu se sastoji od značajnog kreditnog zaduženja od 20 milijuna eura, od toga je 10 milijuna eura za dom umirovljenika i 10 za školu. U projekcijama za 2026. i 2027. godinu proračuna pada. Tek 2027. ćemo državi vratiti 10 milijuna eura potpore za vrijeme pandemije. U proračunu nema stanogradnje, nema ni nogometnog stadiona. Po ovom proračunu nema i dvorane u Gospinom polju, ako se i dogodi to će biti novo veliko zaduženje Grada. Svaka soba u domu umirovljenika ispod bolnice dođe kao stan od 70-ak kvadrata. U domu u Gružu će na 48 pokretnih korisnika zaposliti 34 osobe. Tko može platiti sobu 2 tisuće eura? Što se tiče prihoda i cijena Dubrovnika Passa ide gore. Do danas, od 2010. prodano je 13 milijuna ulaznica za zidine, uplaćeno je 80 milijuna eura od ulaznica za zidine, i 50 milijuna eura od Dubrovnik Passa. U 20 godina jedini sam čovjek koji u gradskoj vijećnici govori o prihodima grada. Umori se čovjek. Prihodi 2009. su od sve imovine Grada bili 3 milijuna eura. Da naplaćujemo Dubrovnika Pass, umjesto ulaznica za zidine i da naplaćujemo rezervacije, to je 50 milijuna eura koji nas drže iznad vode. Za plaće djelatnika dajemo 48 milijuna eura. Imamo sreću da imamo turizma, u kojem privatni smještaj ima udio od 50 posto. U proračunu je i 3 milijuna eura od prihoda na nekretnine. Pitanje je trebamo li nam to? Donio sam i odluku za naredne izbore, neće se kandidirati ni za mjesto gradonačelnik, niti za mjesto vijećnika. U svibnju ću napuniti 65 godina, bit ću na raspolaganje kao savjetnik“, kazao je Vlahušić.
Đuro Capor kazao je kako ni ovaj proračun se sadrži fond za otkup stanova u povijesnoj jezgri.
„Na 25. sjednici Gradskog vijeća rekli ste mi da će se oformiti ovaj fonda, a kako bi se počelo koristiti pravo prvokupa. Najavljivali ste da ćete u sljedećim proračuna razdvojiti stavke protokol i informiranje, kako bismo jasno mogli vidjeti koliki dio otpada na protokol, a koliko za oglase u medijima. Ni to se nije dogodili. Ostali se nam dužni i za odgovor. Postavljeno je pitanje planira li se u Dubrovniku provesti razdvajanje otpada. Rečeno da će to krenuti krajem godine, ništa od toga. Jesmo li mi još uvijek na 13, 14 posto prikupljeno razdvojenog otpada. Rugali ste se Zagrebu koji je u par mjeseci došao na 40 posto“, kazao je Capor.
Terezina Orlić pitala je planirali se išta s cestom od Bosanke do Srđa.
Ivan Viđen kazao je kako se određeni kapitalni projekti vrte iz godine u godinu.
„Zašto se predviđa da će Park n Ride realizirati kroz iduću godinu? Respect the City se sveo na znanstveni projekt. Što se tiče Parka Gradac, što pratim i profesionalno, koji su uvjeti za realizaciju ostvarenim? Imamo 3.8 milijuna eura za 2025. Je li ta realizacije moguća kroz iduću godinu? Nema Lapadske obale kad je u pitanju zelena infrastruktura, po projektu se i to trebalo napraviti? Što je s ostalim prostorima u TUP-u, u planu je knjižnica?“, pitao je.
Raguž je pitao što je sa starom štrekom u Sustjepanu.
„Trebalo bi napraviti nekoliko ugibališta. To je mala investicija, a puno bi pomogla. Kakva je kanalizacija na samom Kantafigu? Proračuna je dobra, mi ćemo ga podržati. Dvorane još uvijek nemamo, dvoranu je pobijedila škola, pa onda Lapadska obala, pa onda dom umirovljenika. Valjda će i dvorana jednom pobijediti. Što je s igralištem u Lapadu? Sve je utihunlo. Čestitam na dodijeli stanova za mlade u povijesnoj jezgri, nadam se da će i pitanje vojarna na Šipanu riješiti u ovom kontekstu”, kazao je.
Vlahušić je replicirao Ragužu.
„Nadam se da će u jednom proračunu pronaći sredstva za dokapitalizaciju Luke Dubrovnik. To je osnovi preduvjet za ostvarivanje terminala. “
Dva amandmana gradonačelnika postala su sastavni dio proračuna i o njima se neće glasati, kao i o amandmanu vijećnik Kristića koji je prihvaćen.
Proračun za 2025. godinu usvojen je s jednim suzdržanim i četiri glasa protiv.
Prijedlog odluke izvršavanju Proračuna Grada Dubrovnika za 2025. godinu
Gradonačelnik Franković kazao je kako Grad Dubrovnik forsira dva projekt za komunalne vezove, onaj u Batahovini i na Mokošici.
“U novom programu Konkurentnost i kohezija, veliki dio sredstava otpada na rješavanje komunalnih vezova, a koji će biti 100 posto financirani. Čekamo natječaje. To bi riješilo pitanje 1000 vezova. Što se tiče stadiona Lapada, moramo mijenjati GUP, jer u GUP-u na toj lokaciji nema te namijene. GUP se produljio zbog izmjena zakona. Što se tiče dvorane u Gospinom polju, očekujemo obvezujuće pismo Europske investicije banke. Projekt košta 65 milijuna eura, naša je želja da ministarstvo pokrije 45 milijuna eura, kako bi nakon doma umirovljenika bili spremni pokrenuti ovaj projekt. Više sam puta razgovarao o tome da se ovaj projekt proglasi projekt od strateškog interesa. Uz postojeću dvoranu i novo dvoranu dobili bi najveći kompleks ovog tipa u Europi. Uz dvoranu moramo napraviti i hidrotehnički tunel vrijedna 10 milijuna eura koji će svu vodu iz Gospinog polja izvući vanka. Priuštivo stanje, mi imamo naše modele. Subvencije stanovanje ostaju u proračunu, na razini koja je to bila i do sada. Subvencije podstanarstva Vlade će biti puno izdašnije nego naše. Veliki iznos novca će biti osiguran za taj ključni problem ne Grada, nego Europske unije. Što se tiče spomenika branitelja, to je naše obećanje. Dobili smo obvezu izrade konzervatorske podloge, to će dobiti i iduće godine. U će sudjelovati sve braniteljske udruge, treba nam njihovo jedinstvo. Nisam vam rekao, ali sad ću vam ekskluzivno reći, zatražio sam jedan MIG kojeg bi postavili na plato ispod tvrđave Imperijala. Prva napadna akcija MIG-ova u Hrvatskoj bila je pri oslobađanju Dubrovnika. I Ministarstvo je odgovorilo pozitivno. Akcija je krenula kad su Dubrovnik preletjela dva MIG-a. Za Ljetnikovac Gučetić ovo mi je prva vijest, vijećnice Gučetić. Nema šanse da bi mi odustali. Kad nama dođe odgovor ministarstva, mi ćemo to prihvatiti. Mi smo tražili 6 miljuna eura, a Grad bi onda uložio dodatna četiri miljuna eura. Čekamo zeleno svijetlo za knjižnicu TUP, jer se dodatna oprema treba financirati iz EU sredstava. Mi smo prodali jedan stan na Liechstanovovom putu, koji je bio šupa, sve ostalo je prodano HRVI.
Život prije sedam godina i danas je neusporedivo teži, slažem se s vijećnikom Vlahušićem. Poći u Studenac danas i prije sedam godina, za naše ljude u gradu poći u restorana je izazov. Plaće rastu, ali još više rastu cijene. Nadam se da će Vlada doći u kraj tome, ne znam kako. Nedavno sam bio u Španjolskoj cijene su tri puta manje nego u nas. Pođeš u restoran, i ne boji se da će to netko oderati. Mi smo svi dio EU, ali mi moramo porezno na neki način tretirati trgovačke lance koje imaju super dobit. To je brutalno. I ne može jedan Lidl u Njemačkoj, Austriji, Italiji i Hrvatskoj imati druge cijene. Moram istaknuti da smo prije sedam godina imali škole u dvije smjene, danas je u tom režimo ostala samo Mokošica, sva djeca su upisana u vrtić. Napravili smo određene iskorake. Sjećate se Željkove krave Šarulje u Gospinom polju. Ne možemo sve odjednom, to naši građani trebaju shvatiti. Vide se određene promijene. Što se tiče dom umirovljenika to nisu samo sobe, to je ambulanta, prostor za fizioterapija, učionice. Zašto umirovljenici ne bi imali određene tečajeve Sveučilišta, to je standardna praksa u Europi. Tu je i kuhinja za 750 ljudi. Jer cilj je da ljudi što dulje ostaju u svojim domovima, ali da imaju određenu pomoć. Tamo se nalaze i prostori za druženje, gdje će ljudi moći doći igrati na karte, bit će i ugostiteljski objekt koji je imati niže cijene. Zašto ne bi umirovljenik došao popiti kavu i ostati igrati na karte? Inkluzija, inkluzija! U proračunu na plaće otada 9 posto. Naručena je rampa i lif u Opskrbnom centru u Mokošici. Dom zdravlja će voditi računa o rampi.
Imali smo spor za zgrade POS II zbog kvalitete gradnje. Dobili smo spor. Možete li vjerovati da je sporu sudjelovalo samo 5,6 stanara jer tamo nitko drugi ne živi. Tamo se sve drugo iznajmljuje. Vrijednost spora je oko 65 tisuća eura. Vezano za put od Bosanke, pregovori su u tijeku. Mislim da je kvaliteta života ove godine bila puna veća. Prihvatio sam prijedlog gospara Ilara, napravit ćemo premosnicu, cesta će ići kroz polje i vraća se na Strinčjeru. Cesta bi bila jednosmjerna. Bio sam u šoku koliko ljudi čeka zalazak sunca. To je na tisuće ljudi. Što se tiče Park n Ride promijenio se ITU mehanizam, morali smo napraviti određenu studiju kojom bi pokazali što se to mijenja po pitanju zelene infrastrukture. Do kraja godine ćemo raspisati natječaj, a radovi bi trebali početi u ožujku. Kupili smo zemljište u vrijednosti milijun eura, kojim bi napravili još jedan Park n Ride ispod ovoga, time bi dobili tisuću parking mjesta. Respect the City nosi i studiju nosivog kapaciteta za Lokrum. Poslali smo zahtjev za dodjelu zgrade vojarne na Šipanu. Šipan ima najveću prirodni prirast od svih hrvatskih otoka “, kazao je u svojim odgovorima na postavljenja pitanja vijećnika tijekom rasprave o proračunu gradonačelnik.
Capor je kazao da mu gradonačelnik nije odgovorio niti na jedno postavljeno pitanje vezano za uspostavljanje fonda za kupnju nekretnina, kao ni na pitanje vezano uz razdavanje proračunski sredstava za protokol i za informiranje.
Jasmin Deraković kazalo je da se u gradskom vijeću prije sedam godina raspravljalo o odlaganju otpada i postavljanju podzemnih spremnika za smeće.
“Moramo reagirati. Da ne bude zablude, mislim da se radi puno, svi hvale radi Čistoće, no mi moramo reagirati”, poručio je Deraković.
“Danas imamo izrazito jednostavan model Dubrovnik Pass. Mi smo u rujnu predali 63 tisuće Dubrovnik Passa. Zamislite da mi uvedeno karticu za građane, na tipu kartica koje imaju trgovački lanci. Zašto se u odluku o javnim površina ne stavi da građani Dubrovnika, imaju popuste od 30 do 50 posto, a da na tu građansku karticu ima još 10 posto. Mi to možemo lagano razviti na istim serverima. Pomoć ću svakome tko to želi u razvoju ovog projekta. Rekli ste da stiže MIG u grad, no ovaj grad je imao Konvoj Libertas, koji je bio najveći projekt bez oružja. Predviđa li se išta za Konvoj Libertas, da se i tom konvoju oda na neki način počast?”, upitao je Vlahušić.
Točka je usvojena s jednim suzdržanim i četiri glasa protiv.
Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Dubrovnika za 2024. godinu
O ovoj i iduće dvije točke dnevnog reda, a koje su vezano uz Proračuna za 2024. godinu vodit će se objedinjena rasprava.
“Grad financijski stabilno posluje. Što se tiče samog rebalans važno je istaknuti odluka da se povećaju plaće djelatnicima u kulturi i odgajateljima u vrtićima. Moj prijedlog je da će plaće povećaju za 20 posto te da na proljeće napravimo sljedeći iskorak, a koji se tiče odgajatelja i odgajateljicama u vrtićima, djelatnika Čistoće i Vrtlara. Grad je predložio svim društvima da se poveća iznos božićnice s 300 na 500 eura. Na tržištu imamo konkurenciju koju nismo prije imali, a to su vrtiću u Konavlima, Župi i Primorju. Nadam se da ćemo vrlo skoro ns Sveučilištu svjedočiti otvaranju studija za predškolski odgoj na našem Sveučilištu. Možemo otvarati no vrtiće i grupe, ali imamo problem kadra. Za 4 milijuna eura se povećaju sredstva UO za financije. Na Osojniku smo izradili dokumentaciju za dvotračnu cestu, odlučili smo se na ishođenje građevinske dozvole i izvlaštenje. Za Park Pile smo planirali 200 tisuća eura, a radovi bi trebali početi u prosincu. Što se tiče zaštite okoliša, smanjuju se iznosi za izradu katastra zelenina, čija se izrada očekuje u prvoj polovici godine. UPU Zaton, problem je bila zona sanitarne zaštite izvora Plata, taj postupak nećemo završiti do kraja godine, stoga smanjujemo iznos. Što se tiče UO za obrazovanje, planirano je povećanje rashoda poslovanja za 670 tisuća eura, a za predškolski odgoj, najvećim dijelom to je povećanje rashoda za plaća, imamo i dokumentaciju za Biskupski dvor, tako da se iznos za predškolski odgoj povećava za preko milijun eura. Povećavamo iznos za sport za 109 tisuća eura, a za klubove koje ostvaruju značajne rezultate. Moramo reprogramirati suustav kako bi mogli nastaviti pomagati naše umirovljenike koji mogu ostaju ispod cenzusa. Što se tiče doma Ragusa, predali smo zahtjev županiji prethodni tjedan. Što se tiče zaposlenika neće biti duplih ravnatelja, duplog računovodstva, to će biti i zaposlenici novog doma ispod bolnice. Što se tiče UO za komunalne poslove povećavamo iznos za profesionalno vatrogastvo, a zbog plaća.
Nakon što je DORH rekao da koncesionara nema, a županijski pročelnik Klaić tvrdi da koncesionara ima, stečajni upravitelj je napisao da koncesionara na plaži u Uvali nema. Tim se pokazalo ispravnim da smo mi ušli i očistili taj prostor. Za Zimski festival smanujemo iznos za 80 tisuća eura”, kazao je gradonačelnik.
Ivan Viđen pojasnio je amandman Srđ je Grad.
“Radi se o tome da se sa stavke redovne djelatnosti ureda gradonačelnika iznos umanji za 208 tisuće eura i poveća iznos za umirovljenika. Umanjuju se sredstva za informiranje i protokol kako bi se povećao iznos za božićnice za umirovljenike, koji su jedna od najranjivijih skupina. Oni često ne mogu podmiriti osnovne mjesečne životne troškove. Božićnice su simboličan, ali i važan vid podrške i potpore”, kazao je Viđen.
Gradonačelnik je predložio da se na završnom rebalansu u proračunu u prosincu iznađe navedeni iznos, a kako bi umirovljenici dobili božićnice kako je to predložio Srđ je Grad.
Kristić je istaknuo da je nužno da se revidiraju cenzusi za umirovljenike.
“Ovim rebalansom se povećavaju iznosi plaća za odgojiteljice u dječjim vrtićima, ali smatram da to nije dovoljno. Prije par godina smo imali problem s manjkom prostora, ali sad nam imamo prostora, ali nemamo kadra”, kazao je Kristić.
Petra Marčinko zatražila je dodatne upute po pitanju amandman koji su predložili, a koji nije prihvaćen.
“Što se tehničkog dijela tiče to je kako se dogovorimo, ali jamčim vam pred kamerama, da će amandman kako je napisan biti prihvaćen. Ako vi to želite ponovno predložiti ja s tim nemam nikakvih problema”, kazalo je gradonačelnik, na što je Marčinko kazala kako bi bili najsretniji da to odmah uđe u idući proračun.
Određena je pauza u trajanju od pola sata.
Utvrđen je kvorum i nastavlja se današnja sjednica Gradskog vijeća.
Jasmin Deraković osvrnuo se na amandman vezano uz božićnice umirovljenicima.
“Možete li pojasniti znači li to da će svi umirovljenici dobiti božićnicu ili samo dio njih i po kojem kriteriju, odnosno cenzusu? Što se tiče sufinanciranja solarnih panela, ono mora biti veća i jednostavnije. Ovaj prijedlog odluke bi morao biti proširen i na stambene zgrade i na gospodarske objekte”, kazao je.
Potrebica je kazao da se čini kako u umirovljenici postali najpoželjnija udavača prije izbora te da će glasati za sve mjere vezno uz umirovljenike. Muratti je kazala kako se tijekom pauze govorilo kako napraviti odluku o božićnici što pravednijom.
“Onome tko ima ne bi trebalo dati, a one koji nema trebalo bi dati i više. Do prosinca je ostalo još malo, moramo napraviti što bolju odluku, kako bi postigli cilj i zaštiti one najranjivije”, kazala je Muratti.
“Svih naših 16 tisuća umirovljenika zaslužuje božićnicu, jer Božić je vrijeme veselja. Donesimo odluku po kojoj bi svaki umirovljenik dobio 200 eura božićnice”, kazao je Vlahušić.
Franković je kazao kako je jedan dio proračunskih sredstava uvijek rezervira za javne nabave, no da ministarstvo financija ne gleda blagonaklono na suficit proračuna, te da iz toga razloga Grad kupovao nekretnine.
“Predlažem da se formira radni tim koji bi kroz studeni napravio posebnu odluku koja se odnosi na božićnicu. Najmanji iznos je taj koji je navela vijećnica Marčinko. Možemo dodijeliti božićnicu svakom umirovljeniku, možemo po cenzusu. Skloniji sam da onima koji imaju manje više pomognemo, imamo umirovljenika i s vrlo visokim primanjima”, kazao je gradonačelnik.
Marčinko je istaknula da je amandman išao logikom postojećeg proračuna, odnosno po cenzusu.
“Slažem se da treba oformiti radnu skupinu. Kad pogleda po ulicama grada, postoje ljudi kojima će, bilo koji iznos bilo to pet ili deset eura, a i više, kako bi imali dostojanstvene blagdane”, kazala je Marčinko te pitala kad će se riješiti oborinska odvodnja na dijelu Bulevara na kojem se događa da pluta podrum stambene zgrade.
Marčinko je predložila da se promijeni način sufinanciranja obnove persijana u povijesnoj jezgri, da se novci isplate unaprijed, a ne kako je do sada bila da se refundiraju.
Točka je usvojena s jednim suzdržanim i tri glasa protiv. Točka je usvojena s jednim suzdržanim i tri glasa protiv.
Točka je usvojena s jednim suzdržanim i četiri glasa protiv.
Točka je usvojena s jednim suzdržanim i četiri glasa protiv.
Prijedlog izmjena i dopuna Programa održavanja komunalne infrastrukture u 2024. godini
Kristić je kazao kako je jedna njegova susjeda pala kod novog znaka UNESCO-a, prilikom njegovog postavljanja, te da je slomila ključnu kost.
“Može li netko obilaziti gradilišta i upozoravati ako gradilište nije dobro ograđeno?”, upitao je
Gradonačelnik je kazao kako je bila postavljena drvena konstrukcija koja nije bila baš mala.
“Žao mi je gospođe, nije mi jasno kako to nije vidjela. Možda je bolje ubuduće staviti treptajuće svijetlo”, kazao je gradonačelnik.
Vijećnik Marković pitao je kad bi trebalo početi radovi na dječjem igralištu na Konalu.
Pročelnica Krile Prkoča kazala je da se radi na dokumetaciji.
Prijedlog rješenja o razrješenju vršitelja dužnosti ravnatelja/ice Javne ustanove Rezervat Lokrum
Katarina Doršner kazala je kako je Odbor jednoglasno odlučio i prihvatio razrješenje dosadašnje v.d. ravnateljice te imenovanja Ane Barović kao nove ravnateljice JU Rezervat Lokrum.
Prijedlog rješenja o imenovanju ravnatelja/ice Javne ustanove Rezervat Lokrum
Ana Barović izabrana je kao nova ravanteljica JU Rezervat Lokrum.
Barović dolazi s radnog mjesta voditeljice odjela recepcije u Sheraton Dubrovnik Riviera Hotelu, Marriott Intenational, te voditeljice odjela recepcije za Maistra Premium apartmane i velle Srebreno, Maistra. Ranije je također radila u hotelskim kućama i turističkim agencijama.
Od 2020. godine je članica Skupštine Turističke zajednice Župa dubrovačka.
U biografiji koju je priložila u natječajnoj dokumentaciji, Barović je navela kako je nakon završene Ekonomske škole u Dubrovniku, stekla diplomu prvostupnice Turizma i zaštite okoliša na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, te potom stekla zvanje magistra zemljopisa, smjer Održivi razvoj turizma, na istom fakultetu.
Prijedlog odluke o visini turističke pristojbe za brodove na kružnom putovanju u međunarodnom pomorskom prometu kada se brod nalazi na vezu u luci ili sidrištu luke na području grada Dubrovnika za 2026. godinu
Pročelnica Antić Brautović je kazala kako je predložena najviša naknada te da je godišnji prihod od ove naknade milijun eura.
Vlahušić je kazao kako treba razviti varijantu Dubrovnika Pass-a za goste s kruzera.
“Velik dio gostiju s kruzera ne plaća ništa. Gubimo velike novce, 20 milijuna eura leži na cesti, samo ih treba pokupiti”, kazalo je.
Zamjenica Tepšić kazala je kako je grad Dubrovnik potaknuo ovu taksu 2019., da se ona naplaćuje po razredima, a sukladno kapacitetu brodova, da Dubrovnik naplaćuje najviši iznos dopušten zakonom.
“Broj gostiju s kruzera se u Dubrovnik posljednjih godina vrti oko 580 tisuća, milijuni su bili kad se gostima nije upravljalo”, kazala je.
“Obrane od kruzera nema, raspala se”, kazao je Vlahušić.
Potrebica je kazao kako mu Vlahušiću ne izgleda kao čovjek koji se povlači iz politike.
“Vi ste danas uzeli pozornost medija, a negdje u treće mjesecu kad budu povici da se vratite, vi ćete to i napraviti. Odlična marketinška strategija!”, kazao je Potrebica.
“Nadam se da Dubrovnik neke imati gerontokracija kao u Americi, ja sam protiv gerontokracije. Ali ću i dalje pisati priopćenja”, kazao je Vlahušić.
Prijedlog odluke o privremenoj zabrani izvođenja građevinskih radova na području Grada Dubrovnika
Petra Marčinko predložila je u ime Srđ je Grad amandman na ovu odluku.
“Naš prijedlog resetira stvar na stanje iz 2020. i vraća zabranu izvođenja radova na konstrukciji, te vraća zonu A, što uključuje Gradski kotar Grad, Ploče – iza Grad i zonu B, koja se odnosi na ostali dio grada i u kojoj su točno definirani radovi koji se mogu izvoditi u toj zoni. S tim da u ovom zoni investitor mora imati odobrenje za radove, koja mu se u slučaju kršenja može ukinuti. Ovo je rađeno prema odluci iz 2020. godine”, kazala je.
Gradonačelnik Franković je kazao kako čin dobre volje gradske uprave u protekloj sezoni rezultirao radovima na hotelu Argentini.
“Slažem se da se moramo resetirati i da moramo zabraniti radove na konstrukciji u zoni A. Niste ulazili u radove Aglomeracije, a koji će se u kontaktnoj zoni vršiti i tijekom sezone. Prihvaćen ovaj amandman”, kazao je gradonačelnik.
“Situacija kakvu smo imali s ALH izaziva frustracije. Slažem se s predloženim. Mene je zaprepastilo da se građevinska inspekcija u ovom konkretnom slučaju proglasila nenadležnom. Građevinarima koji će teže dočekati ovu odluku mogu samo poručiti da se jave onima koji su doveli do ove odluke. Mislim da je gradnja na prostoru “Boja i lakova” primjer kako se treba raditi, 15. 6. su zatvorili gradilište”, kazao je Potrebica.
Marčinko je kazala kako u zakonu ne postoji sankcija ukidanja dozvole, a da velikim investitorima nije problem plaćati kazne.
“Zahvaljujem na prihvaćanju amandmana”, kazala je.
Terezina Orlić kazala je kako na Pločama radilo o neodgovornom investitoru i neodgovornom vlasnika, a koji je druge investitore doveo do zabrane radova.
Ivan Viđen kazao je kako siguran da svi u gradskom vijeću imaju stav po pitanju radova koji se odvijaju tijekom cijele godine, a mogu biti neugodni za građane i posjetitelje.
Potrebica je kazao kako su svi u jednom trenutku lupali susjedima.
“Ne možemo sve normirati. Građevinski sektor dijeli plaće u ovom gradu. Ja ne glasam za ovo zbog turista, nego da naši ljudi mogu ljeti otvoriti funjestre”, kazao je Potrebica.
Capor je kazao kao se sjeća lanjske rasprave o ovoj točki te da je većina žustro branila projekt i gradilište na Pločama.
“Oni koji su izložili građane tome ste vi koji ste od korone donijeli odluku kakvu ste donijeli. Zahvaljujem na prihvaćanju amandman”, kazao je Capor.
“Mi smo tad zabranili zemljane radove, a Pločama su se vršili zemljani radovi. Ti izvođači su kršili našu odluku, nemojte mutiti vodu”, poručio je Potrebica Caporu.
Kristić je kazao kako je bio u skupini vijećnika koji su podržali konstruktivne radove tijekom turističke sezone, zbog situacije u kojoj je tad bio grad.
“Zagovaram jednak pristup prema svima, a ne podjelu u zone. Ili donesimo zabranu konstruktivnih radova u svim zonama ili ostanimo pri staroj odluci. Da ne govorim o posljedicama jer su ugovori o izvođenju radova već zaključeni”, kazao je Kristić.
Amandman je prihvaćen te će biti sastavni dio odluke.
Većinom glasova Odluka je prihvaćena.
Odluka o uvjetima, postupku, načinu raspisivanja i provedbe javnog natječaja temeljem kojeg pravne i fizičke osobe-obrtnici koji obavljaju autotaksi prijevoz, ostvaruju pravo ulaza, prometovanja i izlaza iz užeg područja grada Dubrovnika
Pročelnica Matilda Krile Prkoča obrazlaže točku.
-U ovoj odluci se određuje način na koji će se raspisati javni natječaj. Kako nisu još gotovi natječaji za dvije pozicije koje smo imali prije, moramo pričekati da taj natječaj završi, kako bi odlučili koliko će biti dozvola.
Gradonačelnik je kazao kako taksisti na Pločama, na Paščari, na Bulevaru i kraj bazena.
-Trenutno nemamo zakupce kod Barbe u Gružu, tu traje pravo prigovora. Ostale lokacije nismo definirali, što ne znači da nećemo. Ovim natječajima stvaraju se uvjeti za natječaj za sve one koji nemaju pravo zakupa. I tu ćemo slijedom mišljenja Prometnog fakulteta odrediti broj takvih taksija. Ovako idemo zbog preporuke Agencije za zaštitu tržišnog poslovanja. Ovdje se može javiti svatko. Išli smo u jednu široku raspravu. primili smo razne skupine, vojnih stradalnika, obitelji civilnih žrtava…Gledali smo uzeti sve u obzir. U ovom trenutku imamo 9 000 izvršitelja, prema prometnoj studiji trebamo ih imati 700 oko povijesne jezgre. Dakle 8 300 njih će biti ljuti i toga moramo biti svjesni. Nedavno sam se u Zagrebu vozio Uberom i čovjek mi govori da je ove godine imao 3 auta u Dubrovniku.
Mi više ne znamo tko je taksi, a tko nije. Zalažem se u Saboru da se ovaj Zakon izmijeni i da se taksi vozila prepoznaju po registraciji. Mi smo slobodan prolaz omogućili koncesionarima Luke Dubrovnik i Zračne luke Dubrovnik. Trebamo s druge strane paziti da ovi ljudi koji ulaze u zonu ne stvore klaster. Danas svatko može staviti na auto znak TAXI i vozi. Mi imamo jednog prometnog inspektora za cijelu županiju, a kad se pojavi na Pilama, nema nijednog taksija.
Mi smo opteretili prometne redare s reguliranjem prometa. Našeg prometnog redara ljudi ne slušaju. Mi tražimo veće ovlasti za prometne redare, da se dodaju takvima dva boda. MUP ima namjeru lokalnim jedinicama prepustiti naplatu takvih kazni i kazni prometnih kamera. Na potezu od Grada do Župe nije bilo dana u sezoni bez prometne nesreće, Kad uzmemo brojač prometa na Ilijinoj glavici dnevno u sezoni prođe preko Ilijine glavice više vozila nego preko Zelenog vala u Zagrebu. Mi moramo raditi na smanjenju i trebamo nekako čuvat naše sugrađane, kazao je Franković.
Maro Kristić osvrnuo se na odluku, koja, kaže da se donošenjem ove odluke stvaraju uvjeti za natječaje i ograničenje broja taksija.
-Mi smo glasali da se stajalište dodijeli u koncesiju predstavnicima određenih neprofitnih skupina, međutim dogodilo se da je naša volja zlorabljena. Stajalište Paščara je primjer. To stajalište dodijeljeno udruženju koje naplaćuje promjenu vozača 5000 eura, oni donose svoje zakone koji nisu u skladu sa Zakonima. Ima tu i branitelja, koje se ucjenjuje da moraju biti prijavljeni cijelu godinu i tako izgubiti mirovinu. Ako se to ne riješi, ili da se urazume ili da ih prijavimo institucijama, pa će to biti bolan, nepotreban proces. Još jedna stvar koji želim upozoriti, stvorio se jedan broj prijevoznika kojima se ne da pristup udruženjima. S kojim pravom netko ne pušta hrvatskog branitelja u udruženje, a pun nam grad vozača iz Republike Srpske.
-U ovoj odluci ima puno nejasnoća, sva smo stajališta dodijelili u koncesiju, ovi drugi nemaju gdje ukrcavati i iskrcavati putnike. Oni nemaju uvjete kao drugi. Ne mislim da ćemo ovom odlukom ograničiti broj autotaksi prijevoznika, ona je namijenjena obrtima, a svi naši sugrađani koji imaju PPK ulaze u zonu i ne možemo ih spriječiti da ujedno i taksiraju. nije mi jasno kako ćemo ograničiti broj vozila za neku veću tvrtku. nezgodno zvuči da oni koji imaju koncesiju u Gružu i Konavlima imaju propusnicu, a netko tko živi u Gradu i ne može pristupiti ovim udruženjima, ne može dobiti propusnicu, kazao je Kristić.
Marko Potrebica kazao je kako je put u pakao popločen dobrim namjerama.
-Više smo puta naginjali da zaštitimo domaće ljude i to s idejom jedno vozilo i jedan vozač i jedna dubrovačka familija. A onda se to pretvorilo u nekim slučajevima jedan čovjek, više auta i više vozača. Mi smo uvijek htjeli štititi ovog prvog. Činjenica je da su gužve oko grada, da su u vršnim opterećenjima takva vozila najčešća. Moj je prijedlog da usvojimo ovu odluku danas i zalažem se da razdoblje prilagodbe produži. Ovi pojedinci, koje Kristić spominje, ne pomažu nam nimalo. Molim Vas da pokažemo mudrost i zrelost jer će vjerojatno ove odluke završiti na sudu. Mi želimo da naši ljudi zarađuju u našem gradu. Postoje u Hrvatskoj ozbiljni lobiji, koji na jednom autu u tri smjene rade. Dragi sugrađani hajdemo otegnuti ovaj postupak kako bi u skladu s propisima pomogli našim ljudima, a ovi mangupi bilo bi dobro da se opamete, jer se svaka odluka može poništiti, rekao je Potrebica.
Andro Vlahušić je rekao da će podržati odluku, ali da dobar smjer ne može ispraviti loše odluke.
– 300 eura tjedno, vlasniku, a 30 000 za pet mjeseci. Zagrepčanin uzme 6 000 eura, a drugo ostaje domaćim ljudima zarade. Ako imamo 3 000 vozača to su ogromne zarade. Taksi u Dubrovniku nikad nije bio jeftiniji, čak jeftiniji od Libertasa. Uzmimo i građane koji imaju stan od 50 m2, stan u najmu donese manje nego vožnja taksija. Svaki auto donese u sezoni 50 posto vrijednosti tog vozila. Moj prijedlog je da napravimo isto za taksi, kao i za privatni smještaj. Govorim o turističkoj taksi. Kada bi Sabor napravio partnerske odnose. Može dozvola, ali je izdaje grad u kojem voziš. Ta dozvola treba koštati 10 posto zarade, a ako netko hoće drugu dozvolu, onda plaća duplo više. Dok se ne promijeni zakon da dozvolu za drugo vozilo ne može dobiti pod istim uvjetima. Naši sugrađani mogu izdati svoje auto nekome da vozi ili voziti sami kad im je dosadno. Sjećate li se kad je bilo 100 taksija, koji su imali monopol u Gradu, 102 čovjeka bio je šou, kako su reagirali. Kad se stvara velika količina novca, događa se svašta. Nema kontrole. Više od 50 posto vozača u Gradu nema prebivalište tu i ne plaća porez u Dubrovniku. Od tih 7000 taksista zaradimo malo od tih dozvola, a pretvorili smo se u taksigrad. Gradsko vijeće može donijeti odluku da bilo koje vozilo koje uđe u zonu posebnog prometa plaća neku taksu. Ja bih svaki ulazak u zonu zbog komercijalne djelatnosti naplaćivao. I autobusi i taksisti, putnici koji kupe Dubrovnik pass imaš ulaz, ako nemaš plaćaj dodatno, rekao je Vlahušić.
Jasmin Deraković – mene je strah da bi se taj dodatni trošak opet prelio na naše sugrađane, pa bi njima opet sve poskupilo.
Vlahušić – ne bi se naplaćivala usluga namijenjena domaćima, nego carina za komercijalnu djelatnost. Dubrovnik je živio od carina i putarina. Zakon nama omogućuje na Ilijinoj glavici napravimo carinu.
Katarina Doršner kazala je kako joj je drago da su u kriterije za dozvole ušli oni koji nemaju evidentiranih prometnih prekršaja. Kazala je kako su alkohol i droge postale veliki problem kad je riječ o prometnih nesreća, kojih je sve više.
-Vidimo prometne nesreće, vidimo prekršaje koje rade taksiji. Moramo početi sankcionirati taksiste. Trebamo razmišljati da prometnim recidivistima ukinemo dozvolu vožnje oko Grada, kazala je Doršner.
Ivan Maslać – da smo potrošili ovoliko vremena raspravljajući o prometu i gužvama slijedom Libertasa i smanjenja PPK kartica, umjesto na taksi prijevoz, mislim da bi došli do mnogih rješenja. Nadovezat ću se na Mara i na gospođu Doršner. Nadam se da se cijena ovim odlukama neće povećati, pa će građani onda sjesti u svoje auto jer im je to jeftinije. Mladi koriste UBER u večernjim satima i ne voze svoja auta kad se vraćaju iz izlaska, a to smanjuje nesreće. Mislim da i na to trebamo misliti. Smanjenje s 9 na 2 tisuće vozila mogli bi neki ići nadoknaditi poskupljenje. Velik broj vozača Ubera su naši ljudi iz Grada, a u ovim udruženjima često voze oni koji nisu ljudi iz Grada, kazao je Maslać.
Vlahušić – ova odluka preferira branitelje, ljude iznad 60 godine. Oni dobiju 10 bodova u startu, a eliminirali smo sve mlade ljude, a radi se o tisućama ljudi. Mislim da bi trebali znati koliko ljudi u Dubrovniku ima licencu, koliko oni imaju godina. Mislim da se ova odluka neće moći provesti jer Uber zarađuje previše od nas.
Deraković – ovaj natječaj ima 80 bodova. Netko s novim električnim autom i branitelj je nemoguće ga je stići. Mi ćemo imati velik broj ljudi s istim najvišim brojem bodova, a onda ćemo birati, kao najbrži prst, ako sam dobro shvatio. S druge strane naši sugrađani s PPK karticom mogu voziti, kako ih možemo spriječiti? Mislim da je realno očekivati povećanje cijena. Možda trebamo razmisliti o trajanju koncesije.
Maslać – htio sam reći da oni koji dobiju dozvole trebaju biti svjesni da ova odluka može pasti, ako oni budu pohlepni, odluka se može i poništiti.
Odluka je prihvaćena većinom glasova.
Prijedlog izmjena i dopuna Plana korištenja javnim površinama izvan povijesne jezgre jednoglasno je prihvaćena, kao i Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o redu na pomorskom dobru u kojoj su tehničke ispravke.
Prijedlog odluke o povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti usluge elektroničke komunikacijske mreže i/ili vodova, infrastrukture i povezane opreme Grada Dubrovnika.
Ivan Viđen – ovo je stvarno bitna tema, o kojoj smo govorili i prije par godina. Podržavamo potpuno ovu odluku da se tom bitnom elektroničkom infrastrukturom upravlja centralizirano na području Grada Dubrovnika. Ta komunikacijska mreža je važan resurs u vlasništvu JLS. To treba razvijati i nuditi drugim kompanijama u zakup. Grad treba preuzeti upravljanje, ali nameće se nekoliko pitanja čime se baš Sanitat kvalificira za taj posao? Proizlazi i pitanje hoće li oni osnovati neki novi odjel ili će to raditi ljudi koji su već tamo zaposleni te postoje li u poslovnom planu Sanitata planovi za ulaganje u ovu infrastrukturu te gdje će se trošiti zarada od zakupa?
Pročelnica Matilda Krile Prkoča rekla je kako Sanitat treba donijeti pravilnik i uvjete i cjenike kojima će to obrazložiti, a ne zna se tko će u Sanitatu točno to raditi.
Točka je prihvaćena, kao i sljedeća Prijedlog odluke o davanju na upravljanje i korištenje sustava distribucijske telekomunikacijske kanalizacije (DTK) koja se nalazi u nerazvrstanim cestama, koja je uz nju vezana.
Prijedlog programa građenja komunalne infrastrukture za 2024. godinu i Prijedlog programa obavljanja drugih komunalnih djelatnosti na području Grada Dubrovnika u 2024. godini prihvaćeni su bez rasprave uz većinu glasova.
Prijedlog pravilnika o dodjeli stipendija učenicima i studentima Grada Dubrovnika
Krešimir Marković pitao je pročelnika Brčića koliko naših učenika ostvaruje ovo pravo u odnosu na broj stipendija koje Grad raspiše.
Pročelnik Đivo Brčić – ove akademske godine 150 studenata prima stipendiju, a sljedeći tjedan planiramo natječaj za novih 70 stipendija. Po novoj godini trebali bismo imati oko 200 stipendista.
Katarina Doršner – ove godine smo gospođa Olga i ja bile domaćini našim srednjoškolcima te smo saznali da Grad svake godine raspisuje stipendije, ali se često ne javi dovoljan broj učenika, pa je ovo prilika da škole na vrijeme pozovu učenike da se prijave.
Jasmin Deraković – vidim da kod studenata dijelimo kategorije u pet, a kod učenika u tri kategorije. Nema stipendija za nadarene učenike i one s invaliditetom. Zašto?
Brčić – što se tiče nadarenih učenika, bilo je tu polemike jer je bilo problema s kriterijima, to je lakše kod studenata, a učenici koji su OSI dobivaju stipendije, odgovorio je pročelnik.
Odluka je prihvaćena jednoglasno.
Prijedlog zaključka o sklapanju Ugovora o uporabi bez naknade s Centrom za pružanje usluga u zajednici Dubrovnik.
Petra Marčinko – ovo je dosta i nezahvalna tema, pa bi se odmaknula od toga. Drago mi je da se krenulo u realizaciju, nakon 3. lokacije. Odradila sam konzultacije s udrugama socijalne skrbi tako da su oni istaknuli da nisu bili konzultirani oko ovog projekta i upozoravaju na probleme s kojima bi se mogli susresti, a ja ću ih sada iznijeti. Prvo je da je upravljanje socijalnom skrbi u Gradu dosta fragmentirano što rezultira izostajanjem rezultata na terenu. Tu je više projekta pod Ministarstvom koji su bliski ovim projektima. Tu je Maslina, Obiteljski centar u TUP-u, Josipovac, Poliklinika pri bolnici te niz registriranih udruga koje nude specijalizirane usluge. Oni svi nude zapravo približavaju se skoro istim uslugama koje nudi i ovaj centar, a istovremeno im nedostaje i kadra i financiranja i još plaćaju Gradu najam za prostore, a kao što smo već rekli, dio njihovih usluga se poduplava ovim Centrom. Ističu da nismo riješili neke osnovne probleme, kao što je to recimo, dio sportske dvorane za osobe s invaliditetom, bazen juga i pitanje skalina i dostupnosti institucija i sadržaja, nedostatak drugog vozača za kombi za OSI i smatraju da je potrebno zatvoriti jedno poglavlje i izbjegavati poduplavanje usluga. Nadalje kažu da je u ovom projektu veliki naglasak na djeci s poteškoćama, ali ne i punoljetnih osoba s invaliditetom, što je u prijašnjim raspravama bilo obećano ovim projektom. Postavlja se i pitanje organizacije jer nedostaje stručnog kadra na području cijelog grada i države te hoće li ovaj Centar uspjeti pronaći stručne ljude za sve usluge, koje su nabrojene u projektu. Udruga rehabilitatora, kad se tiče prostora, pita gdje će korisnici na zrak i gdje će se igrati. To su pitanja koja treba raspraviti. Ono što sam već spominjala je Vijeće civilnog društva, koje nismo imenovali, a moglo bi biti tijelo koje koordinira suradnju i komunikaciju među različitim ustanovama i udrugama. Zapravo je važno, ako ćemo dalje razvijati ovaj centar, da se komunicira i raspravlja, kako se usluge ne bi duplale, a sve na štetu korisnika i premalih financijskih sredstava. Trebamo razmišljati i o adolescentima i starijima s poteškoćama, kojima mnoge usluge nisu dostupne.
Mato Franković – točka dnevnog reda je prijedlog sklapanja ugovora s Caritasom. Centar za pružanje usluga u zajednici djeci s poteškoćama, ali i osobama s invaliditetom, prva je takva ustanova socijalne skrbi na području Grad i Županije. Ona do sada nije postojala. Ona pruža savjetovanje roditeljima, stručnu procjenu djece, psihosocijalnu i ranu razvojnu podršku, kao i podršku u procesu redovnog obrazovanja. Zašto smo inzistirali na ovoj ustanovi. Iduća ustanova se nalazi u susjednoj županiji. Bez ustanove o kojoj brigu vodi resorno ministarstvo, nema smisla uopće dalje bilo što raditi. moramo imati krov. Poštujem rad svake udruge i zajednice koja se ovim pitanjima bavi, ali smatram da mora postojati ustanova, koja koordinira i brine i surađuje s udrugama. Mi danas na zahtjev registrirane udruge, koja je od nas tražila prostor za njihovo djelovanje, njima dajemo prostor. Ovo bi bila prva od lokacija djelovanja ustanove. Svake godine iz sustava obrazovanja u OŠ Marina Držića, korisnici s 21. godinom vraćaju se u svoje domove i nemaju nikakve organizirane sadržaje izuzev programa udruga, pa je osnivanje ovakve ustanove, kojoj je osnivač RH od iznimne važnosti za osobe s invaliditetom i njihove obitelji. Najveći je problem kad osoba napusti školu, gdje će tada? Poštujem udruge, oni trebaju biti nadogradnja, ali ustanova , kojoj je osnivač Vlada treba brinuti o tim osobama. Ustanova će imati prostor za radnu, grupnu i individualnu terapiju, dnevni boravak i kuhinju te će moći nuditi poludnevni boravak. Puno vremena smo se borili da Vlada osnuje ustanovu i to se dogodilo. Imenovana je privremena ravnateljica, a sada se dogovorilo da ovaj prostor koji ima idejno rješenje, a radi se glavni projekt da Vlada osigura 1,5, a mi 1,5 milijuna eura, što znači da sljedeće godine taj Centar može početi s radom. Na nama je, ali ne samo na nama, jer smo mi preuzeli ovdje ulogu medijatora. Financiramo nadogradnju kata Josipovca, kako bi se tamo omogućio smještaj za osobe iz spektra autizma jer je poznato da u našoj županiji nema kvalitetne ustanove za trajni smještaj takvih osoba. Zašto ova lokacija? Pristupačna ja za OSI i roditelje djece s poteškoćama i sve one koji dolaze javnim prijevozom. Planiramo dodatna sredstva u ulaganje na malom bazenu za osobe s invaliditetom. Ovo je velika stvar, ali je ovo tek početak. I nakon početka rada ustanove počinje rad na ustanovi većeg kapaciteta. Ovdje je ustanova planirana za sljedećih 10 godina, a mislim da bi tu trebala ostati i njezina baza, bez obzira na proširenja. U ovom trenutku možemo riješiti značajan dio problema obiteljima.
Katarina Doršner – samo bi htjela reći da se nisu preskočile udruge u gradu. Cijenjena stručnjakinja, gospođa Đenita Lazarević je članica Upravnog vijeća ove ustanove. Zahvaljujem gradu što sudjeluje u državnom projektu i financijski i prostorom koji daje bez naknade. Ova ustanova je za sve dobi osoba s invaliditetom. Udruge se nisu preskočile, ali ovo je odgovornost države, a ne udruga. Javne institucije imaju odgovornost. Koliko sam informirana ovaj je Centar plod suradnje udruga i Ministarstva.
Olga Muratti – problem ovih ljudi i njihovih obitelji je višestruk. Ne mislim da je itko zaboravio na udruge, a udruge postoje jer je sustav bio nefunkcionalan, a udruge su natjerale sustav da profunkcionira. Obvezivanje sustava je da radi svoj posao, a udruge ga nadopunjavaju. Bit će ovaj Centar malo i morat će se širiti, ali za početak, svaka čast.
Petra Marčinko – voljela bih samo još jednom podcrtati da se nadam, zbog uspjeha tog budućeg projekta i projekata koje je gradonačelnik najavio, da će taj centar biti platforma u koju će biti pozvane sve udruge, kako bi se aktivnosti tog Centra mogle bez fragmentacije, razvijati. Znači da pravodobno i pravovaljano otvorimo dijalog prema svima.
Točka je jednoglasno prihvaćena.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju Programa potpore za usluge od općeg gospodarskog interesa u obliku naknade za obavljanje javne usluge javnog obalnog linijskog pomorskog prijevoza za rujan 2024. na državnoj trajektnoj liniji 831 Suđurađ-Lopud-Koločep prihvaćen je jednoglasno.
Prijedlog odluke o zakupu javnih površina Grada Dubrovnika
Franković – nakon postupka javne rasprave i sastanaka s ugostiteljima, odluka je sad pred Vama. Najveće su novine obveze ugostitelja za rad jedan mjesec tijekom zime, ja određujem kad koji objekt. Nije cilj penalizacija, nego razvoj zimskog turizma. Odluka se neće odnositi na ovu zimu nego od studenog sljedeće godine. Imat ćemo kalendar i svi će znati kad trebaju raditi. U pet godina, morat će svaki objekt raditi 1. mjesec zimi. Ovo ide u smjeru turizma za koji se zalažemo tijekom cijele godine. Zahvaljujem upravi Zračne luke koja je s Gradom razvila ovako zimski turizam. Većina hrvatske je u blagom plusu, a Maslać i Šober napravili su sjajan posao u post i pred sezoni, koje su na 20-ak posto više, a glavna sezona je ostala na istom. Mi smo svi skupa dobili dopis predsjednika GK Grad, a vezan je uz ovu odluku. Iznenadio sam se dijelom dopisa jer povlače vijećnika iz Plana upravljanja, a vezano uz ovu odluku, ali oni su to napravili i puno prije. Moramo istaknuti kako je povijesna jezgra specifična i mali se broj pravilnika može primijeniti. Kad smo smanjili broj stolova i stolica za 30 posto, oni su bili u vijeću.
Marin Krstulović poslao je reagiranje Kotara na ovu odluku koja u ulicama predviđa koridore od 1,20 do 1,40 meara citirajući vrijedeće zakone.
-U Prijedlogu odluke piše:
„Točka 8.
– da ostane slobodna pješačka komunikacija minimalne širine od 1,20 do 1,40 m u sporednim ulicama, minimalno 1,50 m na Prijekom, odnosno minimalno 2,00 m u Širokoj ulici, Poljani Paska Miličevića, i sl.”
U Hrvatskoj postoje dva propisa koji definiraju slobodnu širinu ulice i oni su :
-Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 78/13)
-Tehnički propis o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 12/23), kojim se preuzima Direktiva (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga (Tekst značajan za EGP) (SL L 151, 7. 6. 2019.).
Oba propisa definiraju isto:
„Javna pješačka površina mora biti:
– široka najmanje 150 cm…”!!!- stoji u objavi koju je Krstulović objavio u grupi GK Grad.
Gradonačelnik tvrdi da se to ne može primjeniti bez da se za 57 objekata u 24 ulice smanji javna površina pod zakupom. A kako osobe s invaliditetom imaju osiguran pristup kroz najvažnije koridore. Tvrdi kako ovim planom nikoga nisu povrijedili i da se u ovom pravilniku mijenjaju sitnice, prema onom kojeg su 2018. prihvatili i Srđevci.
Đuro Capor – hajdemo baš istim metrom kojim se mjerila udaljenost od određene zgrade do ceste na Babinom kuku poštivati iste pravilnike donesene od strane države. Vrlo ste nekorektno izvijestili o sjednici GK Grad koja je bila ovdje u Vijećnici. Ono što su građani prigovorili je da ste ih prozivali da su neovlašteno išli po kućama i prikupljali podatke kršeći GDPR, da su agenti neke stranke. To je bilo uvrjedljivo za građane, a onda i druga stvar da ste na javno savjetovanje stavili pravilnik koji krši zakone RH. I to je uvrjedljivo za građane. nepristojno je brkati pristup i koridor. Pristup je svaki javni prostor. A koridor mjesto za prolaz. Naravno u jako uskim ulicama, nema te mogućnosti, ali Vi nama ovdje podvaljujete nekakve evakuacijske koridore, kojima se trebaju kretati vatrogasci i druge službe s pristupom, koji osobama s invaliditetom mora biti zajamčen. Dakle ne znam zbog čega podmećete.
Marko Potrebica – Vi se dakle zalažete da zatvorimo 57 objekata u Gradu. Važno je da građani čuju da Srđ je Grad želi zatvorit 57 restorana u Gradu. Ako sam gradonačelnika razumio, svugdje smo ostavili 1,20 m. Uz dužno poštovanje svima 1,20 m je dosta za proć. Pustite Vi zakon. Vi se zalažete da se tih 57 objekata zatvori. Ovaj Zakon ne vodi računa o srednjovjekovnim gradovima, koji imaju uske ulice. Na metar i 20 može proć svaka osoba s invaliditetom. Što Vi izvodite sad pred izbore.
Franković – preskočio sam istaknuti. Dosad su kazne bile oduzimanje površine 1,2,3 puta pa onda trajno, a to se brisalo nakon jedne, sad se briše nakon 2. godine. Mislim da nemamo nijedan razlog za zatvaranje 57 objekata. Grad je ograničen. Ovaj pravilnik je za pješačke površine, ali ne u povijesnim jezgrama. Stvari su danas bolje, ali ne možemo toliko tih objekata zatvoriti. Dubrovačke obitelji žive od javnih površina, sankcioniramo ih redovno i zbog prostora i zbog buke, ali mislim da nemamo objektivnog razloga da zatvorimo toliko objekata u 24 ulice. Restorane u Gradu 98 posto drže ljudi iz Grada.
Đuro Capor -kolegice i kolege vijećnici sve ste čuli. Nisam govorio o zatvaranju lokala, kao i kad sam govorio o buci iz Cele, kad nismo mogli ovdje čuti jedni druge u vijećnici, ni tad nisam govorio o zatvaranju Cele. Predsjednik Gradskog vijeća mi podmeće zatvaranje lokala o kojem su govorili samo on i gradonačelnik. To nisam niti jednom spomenuo. Za razliku od nas svih ovdje, gradonačelnik je osoba koja sjedi u Saboru i može promijeniti važeći pravilnik i koja se redovito slikava s ministrom Bačićem, čiji pravilnik je spreman sad i ovdje kršiti. Dogovorite se bar s Bačićem o izmjeni Pravilnika, kako Vam odgovara. Ono što želim upozorit je i ponašanje. Kada predsjednik Gradskog vijeća podmeće na primjer prije par mjeseci je rekao da sam je rekao da su novinari kukumari, što naravno nisam rekao. Ta praksa da se difamira bilo koga i da nekome sa strane predsjednika Gradskog vijeća podmeću u usta riječi, je ispod svake časti. Molim Vas gospodine Potrebica nemojte to raditi.
Potrebica – čovjek prosječne inteligencije bi zaključio da ako 57 objekata oduzmete javne površine da ste ih zatvorili. Vi predavate u Gimnaziji. Vjerujem da tamo postoji logika. Vjerujem da učenike, kao ja svoje studente učite da zaključuju logički uz pomoć činjenica i meni je stvarno poražavajuće da Vi ovdje mene pretvarate u kukumar. Rekli ste da treba tim objektima oduzeti javne površine to znači da ste rekli da ih treba zatvoriti. Prosječna širina kolica osoba s invaliditetom je 57 do 60 cm, znači oni svugdje mogu proći. Ja sam to sasvim logično zaključio.
Franković – nema potrebe za prozivanjem ministra Bačića, ovaj je pravilnik donesen 2013. kad Bačić nije bio na vlasti. Kad smo 2017. donosili odluku o javnim površinama, kao i vaši vijećnici, isti je pravilnik bio na snazi i nije bio problematičan. Koridore smo osigurali u svaku se ulicu može ući i proći. Skaline ne možemo riješiti, ali imamo transportere, kojima omogućavamo pristup u Knežev dvor, Crkvu sv. Vlaha… Dostupnost tih 30 cm osobama s invaliditetom neće puno značiti, ali će dovesti do gašenja 57 objekata.
Đuro Capor – gospodine Potrebica ja mogu samo zaključiti da Branko Bačić želi zatvoriti 57 objekata jer je dok je on bio ministar u prosincu 2023. donesen je tehnički propis osiguranju pristupa OSI i smanjenje pokretljivosti. Također sestrinska stranka EPP s većinom u Europskom parlamentu donijela je direktivu iz 2019. broj 882. kad je ovaj standard prihvaćen. Zato Vas molimo kad po jednom metru mjerite po Babinu kuku i difamirate osobe iz javnog života, molim Vas da onda isti taj metar okrenete i prema sebi. Vrlo je perfidno prozivati vijećnike, koji se zalažu za poštivanje zakona i direktiva države, koje načelno podržavamo, da su prijetnja nekome i nečemu u ovome gradu. Tome na ovom mjestu nije mjesto.
Franković – nemam niti jedan od tih 57 objekata da bi metar mogao okrenuti prema sebi. Ti objekti izdržavaju ljude i donose prihod gradu, od kojeg se onda grade Dom umirovljenika i drugi objekti. Ja o tome razmišljam. Kad Vi spominjete mene i ono mjerenje metrom, dokazano je da sam ja bio u pravu i da je investitor odštemao prostor i oslobodio javni prostor građana Dubrovnika. Vi kao politička stranka koja se borite za javni prostor trebali ste mi dati neki zlatni lovor ili zlatni metar jer sam se izborio za javni prostor. Ja sam velikim dijelom srcem srđevac, a dijelom i socijaldemokrat. Pobijedio sam kapitalista. Osnovno je pitanje ovdje jesmo li ovom odlukom onemogućili prolaz osobi u invalidskim kolicima, a odgovor je na to ne, nismo. Mislim da tu sve završava. Mi smo nekad dobro surađivali, kad su u Vijeću bili Ivan, Ljubo i Igor.
Ivan Maslać – pričamo o mjeri, ako su kolica manja od metra, a mi dajemo 1,20m. Imamo gradonačelnika koji je striktno provodio mjere. imamo i Zakon o minimalno tehničkim uvjetima, prema kojima niti jedan restoran u Gradu ne bi mogao raditi, a svi su dobili dozvole. prema tome povijesna jezgra ima posebne iznimke i u tom smislu ne vidim zašto ovdje ne bi bila iznimka. Niti znam o kojim je objektima riječ,ali radi se o ljudima, ne o patatama.
Potrebica – dobro sam surađivao s Vašim kolegama. Sami ste citirali europske direktive i pravilnike, jasno je da zakonodavac želi osigurati pristup, ali nije vodio računa o izuzetcima kao što su povijesne jezgre. Da smo mi spriječili pristup osobama u kolicima, podržao bih Vas, ali mi nismo nikome zapriječili prilaz, a štitimo interes gospodarstvenika.
Petra Marčinko – vratimo se u 2017. ja se dobro sjećam da je Plan upravljanja javnim površinama da je Plan prihvaćen uz obećanje da će u dogledno vrijeme doći do dodatnog smanjenja površina pod stolovima. Dijete te odluke je i sam Plan upravljanja, gdje smo mi došli do zaključka da je prevelika zauzetost javnih površina da privatno iskorištavanje tog prostora treba biti strogo ograničeno i da će se smanjivati zauzeti prostorni kapaciteti. Mene zanima je li sad s ovim ovdje Vi nama govorite da sa sljedećim izmjenama i dopunama ove odluke i Plana upravljanja javnim površinama odustajemo od ideje smanjenja zauzetosti javnih površina i svih ovih planiranih akcija u Planu upravljanja? I to je to? Budimo transparentni prema ugostiteljima, građanima i građanima kojima ste obećali smanjenje javnih površina pod stolovima. Recite je li odustajemo od tog smanjenja?
Deraković – zanima me, ako danas nemamo politički konsenzus oko ove Odluke iz 2017. jesu li te udruge, promijenile mišljenje o toj odluci i ne vidim u čemu je problem kad je i tad na snazi bio Zakon iz 2013.?
Doršner – mi u ime HDZ-a govorim kako nećemo odustati od Plana upravljanja, a prvi mi je danas glas da ste vi srđevci odustali od sudjelovanja u Planu upravljanja. Mislim da to nije uredu. Neugodno sam iznenađena, ali mi iz HDZ-a nismo odustali.
Capor – predstavnik građana u tijelu Plana upravljanja, ne predstavnik naše stranke, se povukao. Njega nisu izabrali članovi naše stranke, nego su ga izabrali građani Gradskog kotara.
Franković – kad bi članovi Srđ je Grad svoje apartmane dali u dugoročni najam građenima imali bismo bum građana u Gradu, na Vama je potez, a ovih 57 ugostitelja vjerojatno nisu vaši članovi.
Krešimir Marković – Volio bih znati što Ivan Viđen i Ljubo Nikolić kažu na ovu temu i koja je vaša stvarna namjera. Kad govorimo o populacijskoj politici mi znamo da se samo rađanjem može povećati broj stanovnika u Gradu, svijetu i tako. Ne znam koja je to logika da netko govori, tko može doprinijeti toj populacijskoj politici da nas bude što više, tko ne želi zasnivati obitelj? Mene interesira koliko gospar Marin Krstulović ima djece? Evo mene interesira, ali izaziva, izaziva jednostavno s ovakvim prijedlozima ili netko izaziva da legitimno postavimo ovakvo pitanje?
Potrebica – je prekinuo Markovića i upozorio ga je da ne proziva građane, pogotovo one koji nije na sjednici.
Marčinko – ovo nije prvi put da se s ovakvim nepoštovanjem vijećnik Marković ovako odnosi prema nekome. Bilo je jasno da će on krenuti na nekoga ad hominem. Trebali ste ga zaustaviti prije nego što je to izrekao.
Potrebica – ja sam ga zaustavio, a ne mogu mu čitati misli.
Marčinko – Jadan ovaj Plan upravljanja, kad moramo stalno ponavljat osnove. U izvršnom odboru ima 3 članova. Referirali ste se na predstavnika GK Grad. Vi ste gospođo Doršner u tom odboru predstavnica GK Pile – Kono. Nigdje ne piše da ste Vi član HDZ-a. Vi ste tu da branite interese građana, svih građana svog kotara. Vaša politizacija ide na uštrb ovog dokumenta, što u konačnici onda znači da idemo na uštrb ovog plana i da odustajemo od smanjenja javnih površina. Nije ni čudo da ljudi onda izlaze iz takvih odbora, kada se sve politizira toliko da postaje besmisleno. A šteta je jer je ovo jedinstven dokument, kako je Ministrica potvrdila, koji treba biti uzor cijeloj Hrvatskoj. Ali onda kolegice Doršner tu ne smije postojati niti HDZ niti Srđ je Grad, nego samo građanska odgovornost prema funkciji na koju ste izabrani.
Franković – mi raspravljamo o prijedlogu o zakupu površina. A smanjnje javnih površina je skroz druga odluka. Ovim aktom govorimo o zakupu javnih površina, kako i što. A ovaj drugi dio i o njemu ćemo raspravljati kad dođe vrijeme.
Capor – onda nemamo problem, promijenite ovo gdje piše 1,20 do 1,40. Potrudimo se poštivati zakon. Drugo je što ste vi građanima obećavali u više navrata proširenje koridora i smanjenje površina pod stolovima. Jedno radite, a drugo obećavate. Petra Vam je objasnila da predstavnik kotara, ne HDZ-a ili SJG član Izvršnog odbora. Niste odgovorili na pitanje je li Vi ovim odustajete od Plana upravljanja? Sve je manje ljudi u Gradu, sve je više taksija…
Franković – ne odustajem od onoga što smo obećali. Sukladno Planu upravljanja ćemo dalje postupati. Mi postupamo prema tim zaključcima, ali kad bi svi Vaši članovi koji u Gradu iznajmljuju apartmane, njih ustupili u trajni najam, to bi bio demografski bum.
Capor – kolege i kolegice, molim da primijetitie da gradonačelnik na pitanja ne odgovara, nego inzistira na ovoj odluci.
Potrebica – mislim da ste mogli čuti sve odgovore na vaša pitanja, ali ih Vi ne možete čuti. Zovu ga u Gradu zabranitelj, jer je dosta toga zabranio. Sve što smo mislili i obećali, mislili smo ozbiljno.
Krešimir Marković – intencija mog izlaganja je bila odgovornost prema Gradu. Govorio sam o osobnoj odgovornosti na tom važnom demografskom polju. Nisam nikoga htio uvrijediti.
Katarina Doršner predložila je amandman na odluku.
-Intencija amandmana je novi odnos između Grada i ugostitelja. Želja mi je uspostaviti mogućnost da Grad ugostitelje obaveže na sudjelovanja na neka događanja kao što su maškare, trpeza, festival. Lijepo mi je bilo da je Rixos počastio procesiju sv. Vlaha na Goricu. Nadam se da vjerujem da će ugostitelji biti voljni sudjelovati u ovome, jer vjerujem da su prvo stanovnici, a tek onda poduzetnici. Da grad ugovorom obveže ugostitelje u sudjelovanju u akcijama koje su od važnosti za Grad.
Andro Vlahušić – ovo što Vama danas radi SJG, Vi ste skupa s njima radili to meni. Čudo je Božje da sam preživio. Da nisam završio u ludnici ili na koronarnom. To što sam završio u sudnici, bilo mi je lakše. Jer danas ne postoji razlog za ovaj istup SJG osim destrukcije. 1988. napravio sam Dubrovnik, zdravi grad. Nikad u svom životu nisam vidio troje, četvero ljudi s kolicima u povijesnoj jezgri. mi pričamo da dvoje, troje ljudi nema pristup javnoj površini. A zaboravljamo kako puno ljudi u Gradu ne mogu doći do Grada popiti sok, nemaju za kavu. Naši građani ne mogu koristiti usluge tih restorana, što će nam 3 milijuna eura od javnih površina nama ako mi tamo ne možemo doći. Dao sam prijedlog da svi daju popuste za građane. Što mi imamo od toga da oni sudjeluju u javnim manifestacijama, ako ne možemo platiti kuglu sladoleda ni sendvič. Ako građane odmaknemo od grada cijenama je li to provođenje Plana upravljanja? Molim da mi dostavite ugovore s restoranima o javnim površinama, jer želim vidjeti koliko bi njih koštao taj popust za građane?
Marijeta Hladilo – svoje ste komentare dostavili van roka. Vi ste tražili podatke od 2019. za svaki restoran. Moj je prijedlog da Vam damo lozinku da uđete ovdje u naš sustav i izvadite što Vas zanima.
Vlahušić – stvar je dobrovoljna. Popusti od 30 posto na više trebaju se odnositi na određen broj konzumacija u određenom lokalu. I to vrijedi za sve koji koriste javne površine.
Maro Kristić – mogli smo čuti u raspravi puno toga, osim jako malo o suštini odluke. Razlika je da se zakupcima uvjetuje da trebaju raditi jedan od tri zimska mjeseca. Mislim da je u početku ova odluka nepravedna. Jer imamo zakupce koji imaju pet kvadrata unutrašnjeg i 200 kvadrata vanjskog prostora, a neki drugi koji imaju 100 kvadrata unutrašnjeg prostora i vrhunski su imaju 20 kvadrata vanjskog. Pod istim uvjetima rade, a to ne bi trebalo biti jednako. Mislim da je odluka dobra, ali postoji prostor manipulacije. Treba točnije odrediti što znači raditi jedan od tri mjeseca, 8 sati dnevno osim nedjeljom i blagdanima. Mislim da će se svi nasloniti na prosinac, pa će zadovoljiti formu, a onda pustinja tri mjeseca. Predlažem da se pojasni ovaj dio.
Jasmin Deraković – podržavam amandman i nadam se da će se prilagoditi ugostitelji. Ljude su makli od Grada parking, gužve i cijene.
Capor – Plan upravljanja je dokument koji je donio odluke za dobro svih nas, a ovdje je danas pred nama dokument koji preskače činjenicu da Plan upravljanja postoji i da bi se ovakvi dokumenti trebali donositi kroz dogovor s kotarom i građanima. ovdje se zapravo jedan dogovor koji je gradonačelnik sklopio sa zakupcima javnih površina na 5 godina pokušava produljiti na još 5 godina. Kako bi se, kao dobro, zamrznulo stanje u prostoru, a Plan upravljanja kao obvezu propisuje smanjenje javnih površina pod najmom do koje očito neće doći jer tu aktivnost gradonačelnik ne želi provesti iako ga je usvojilo ovo Gradsko vijeće. Odluka gradonačelnika o zamrzavanju cijena javnih površina do 2023. donijela je štetu proračunu, zato mi danas povećavamo cijene. Ostaje otvoreno pitanje jesmo li odustali od Plana upravljanja ili samo njime mašemo, kad netko dođe iz UNESCO-a?
Franković – sigurno je da će u okviru ugovor biti stavka da će se svi uskladiti s Planom ako se isti promijeni. U ugovorima će biti sve definirano. Ne odustajemo od Plana upravljanja. Ničim ja ovdje ne vidim da mi odustajemo od onoga što smo dogovorili prethodno. Mijenjamo financijske elemente, rad zimi i 2 godine za brisanje kazni. Sve drugo je isto kao i 2017.
Marčinko – zahvaljujem na potvrdi da se dogovor iz 2017. poštuje i 2024. i da svi sad znaju da će Plan upravljanja biti ugrađen u ugovore s ugostiteljima.
Većinom glasova prijedlog je usvojen.
Prijedlog zaključka o usvajanju Cjenika Dubrovnik Pass-a broj 1-2024.
Krešimir Marković – je li realizirana obiteljska karta za Dubrovnikpass? Postoji li mogućnost da hrvatske obitelji imaju povoljniju cijenu?
Pročelnica Julijana Antić – Brautović – zaključili smo da bi obiteljske ulaznice putem passa bile nepravedna konkurencija našim kulturnim ustanovama, koje imaju obiteljske karte. Za djecu do 7 godina Dubrovnikpass je besplatan, ima popust za studente, a svi drugi plaćaju punu cijenu. Ne možemo favorizirati naše i njihove, zbog brojnih propisa naših i onih EU.
Andro Vlahušić je i ovoga puta ispričao priču o ulaznicama za zidine i DPDS-u i Dubrovnik passu, koju smo čuli dosada puno puta, možete je poslušati na snimci 1:08:32. Pitao je gradonačelnika hoće li DPDS povećati cijenu na 40 eura i kada? U osnovi je predložio da prema Gradu preko Ilijine glavice mogu samo oni koji kupe Dubrovnik pass.
Odluka je jednoglasno prihvaćena.
Prijedlog zaključka o ukidanju statusa puta, odnosno javnog dobra u općoj uporabi za dio nekretnine oznake kat.čest. 1136/1 k.o. Mokošica površine 6 m2 i 26. Prijedlog zaključka o sklapanju ugovora o osnivanju prava služnosti puta na dijelu čest.zem. 688/1 k.o. Zaton u površini od 24 m2 jednoglasnosu prihvaćene.
Prijedlog odluke o osnivanju Centra za djecu, mlade i obitelj Dubrovnik.
Saša Škrabić – zanima me može li se pokrenuti neki projekt da Dubrovnik u sklopu ovog centra dobije igraonicu. Prošli put kad sam pitao ste rekli da baš imate sastanak s Valamarom oko korištenja Maro Worlda.
Franković – u TUP-u se zatvorio klub Dubina, a prostor će se iznajmiti i to s namjenom dječje igraonice. Zainteresiranih ima. Valamar će pripremiti program za građane tijekom zime.
Ivan Viđen – pozdravljamo ovu ideju, ali trebalao bi razmisliti o budućem statutu i Upravnom vijeću. Zasad nema definiranih struka u vodstvu te ustanove. Mislim da bismo mogli suziti struke i da se odluka dopuni tako da članovi Upravnog vijeća trebaju imati struku specifičnu za njihovu djelatnost. Jer oni koji vode tu ustanovu utječu bitno na djecu i mlade.
Jednoglasno je usvojena točka.
Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti Javnoj ustanovi Rezervat Lokrum za pokretanje postupka javne nabave usluge redovnog remonta brodova i sklapanje ugovora o javnoj nabavi, Ev. broj nabave: 2.7/24. prihvaćen je jednoglasno.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Programa javnih potreba u športu Grada Dubrovnika za 2023. godinu.
Škrabić – Imam pitanje vezano uz košarkaško igralište u Ulici Marina Kneževića. To igralište je uvijek bilo košarkaško, nikad nije bilo nogometno do prije par godina kad suse dovele bare.
Potrebica – moram Vas prekinuti jer ovo nije tema ove točke. To igralište nije pod ingerencijom ovog odjela.
Kristić – bit ću tradicionalno kritičan. prvo moram primijetiti da je izvješće za prošlu godinu došlo jako kasno, a trebalo je biti podneseno do kraja ožujka. Vjerojatno glavni tajnik radi posao za Odjel za turizam i razne manifestacije koje nemaju veze s radom naših klubova. Pred kraj prošle godine imali smo sjednicu o sportu na kojem smo donijeli zaključke. jedan je bio da ćemo proširiti sastav Izvršnog odbora Saveza sportova, da se limitira članarina u klubovima i da se sufinancira prijevoz. Jesmo li proširili Odbor? Članarine nisu iznad 30 eura, a za prijevoz molim jesmo li ispunili. Po pitanju kodeksa časti mi posebno smeta. On je usvojen i trebali bi ga poštivati svi klubovi. Upozoravao sam na RK Dubrovnik jedna je osoba smijenjena, ali revizija je tamo utvrdila puno nepravilnosti. Oni pet godina nisu održali Skupštinu, a mi financiramo taj klub cijelo vrijeme, a na čelu tog kluba sjedi čovjek koji je na čelu ACI-ja. Meni to nije normalno. Taj je klub izbjegao likvidaciju nemarom javne uprave, a mi smo im uplaćivali tih 5 godina novce, a kakav je to primjer drugim klubovima?
Maro Kapović, predsjednik Saveza sportova – sve prijedloge Grada smo i primijenili i prihvatili. Proširen je odbor, usvojen kodeks časti, prema klubovima je pošla obavijest da članarina ne smije biti više od 30 eura. Novi predsjednik je uredno izabran, zadnje dvije godine, sredstva se pravdaju, a pravdala su se i prije, a ostale malverzacije su na upravi kluba i javnoj upravi da ih riješe.
Potrebica – mi smo u skladu sa Zakonom dali preporuke, ali ovih 30 eura preporuke za članarinu, bit ćemo rigorozni i programe gdje budu članarine više od 30 eura, ja za taj proračun neću glasat. Prijevoz uz stručni rad je najveći trošak klubova. Molim pročelnika da odgovori.
Pročelnik Brčić – prije nekoliko godina je DSS organizirao prijevoz za klubove. Klubovi su tražili da sami organiziraju prijevoz pa im je to odobreno. Problem je različite potrebe, dostupnost prijevoza, a onda i prijevozna sredstva. S naše strane smo otvoreni i spremni smo preuzeti organizaciju prijevoza, ali klubovi žele samostalno dogovarati prijevoz svojih članova.
Željko Raguž – imamo besplatne pokaze, knjige besplatno, zidine besplatno, kad ćemo školski sport dovesti do te razine da bude besplatan. Hoćemo li to čekati 100 godina? Koliki bi to bio iznos godišnje?
Brčić – radi se o iznosu od 6 do 7 eura mjesečno, kojim škole nabavljaju rekvizite za školske klubove, a to nema veze s gradskim potrebama u športu. Pravi put je da Gradsko vijeće donose odluku da školski sport bude besplatan. Ukoliko neki roditelji ne mogu platiti, nek se obrate ravnateljicama i naći će se rješenje.
Vlahušić – imam nogometno pitanje za gospara Kapovića. U prvoj ligi Šibenik ima prvoligaša, isti broj stanovnika te prihod znatno manji od Dubrovnika. Za prvu ligu treba 4 milijuna eura. Možemo li Karlo i ja s investitorima preuzet GOŠK Jug i odvest ga u prvu ligu ili moramo novi klub osnivati? Apsolutna je sramota da nemamo prvoligaša. Jesu li ljudi iz GOŠK-a ikad došli pitat dodatno financiranje?
Terezina Orlić pitala je Vlahušića hoće li se kandidirati za župana. Potrebica mu je izgasio mikrofon pa odgovor nismo čuli. Naglasio je da Savez sportova nikoga ne može puštati u klubove ni imenovati.
Ivan Viđen imenovan je članom Mandatnog odbora, Odbora za izbor i imenovanja i Odbora za predstavke, pritužbe i prigovore Gradskog vijeća Grada Dubrovnika.
Privremenim ravnateljem Centra za djecu, mlade i obitelj Dubrovnik imenovan je Žarko Dragojević, jednoglasno.
Prijedlog izmjena i dopuna Programa građenja komunalne infrastrukture za 2024. godinu prihvaćen je jednoglasno.
Prijedlog odluke o uvođenju Riznice Grada Dubrovnika
Ivan Viđen – znam da je ovo zakonska obveza i pozdravljamo ovakvu odluku, ali molio bih da nam se pojasni 2. faza, a malo bode u oči da će te faze provoditi određena tvrtka, jer sigurno bi trebalo provesti javni natječaj, a ovdje se prejudicira ishod tog natječaja. Pitanje koje se pojavljuje su procijenjene koristi ovog projekta, je li to manji broj ljudi u knjigovodstvima i računovodstvima tih svih korisnika?
Kristić – zanima me ovaj dio gašenja računa korisnika, hoe li ljudi ostat bez posla.
Pročelnik Ante Vojvodić – u prvoj fazi će korisnici zadržati svoje račune, a njihov će se prihod uplaćivati u proračun Grada, što se tiče centralnog obračuna plaća to kreće od 1. siječnja 2026. godine. Mi ćemo njima uredno isplaćivati plaće i ostale dodatke. A tekuće račune ćemo im mi plaćati. Što se tiče benefita, svi ćemo imati isti informatički sustav, imat ćemo realno stanje dnevno i potraživanja i obveza.
Pročelnica Ivana Brnin – Grad već ima riznicu u koju djelomično korisnici već unose podatke. Ovo je u biti samo nadogradnja sustava tako da postupka javne nabave neće biti jer smo ga već odradili. Ovo je nadogradnja istog sustava. Odluka je danas na dnevnom redu da bismo to proveli. Što se tiče zaposlenika, oni i dalje imaju svoje poslove, samo je postupak obrnuti proces, oni će dostavljati račune Gradu, koji će ih plaćati.
Vlahušić – ovaj je projekt počeo davno, dobar je projekt. Imam pitanje za Vojvodića, hoće li napraviti Dubrovnik coin?
Većinom glasova odluka je prihvaćena.
Prijedlog pravilnika o visini zakupnine javnih površina Grada Dubrovnika većinom je glasova prihvaćen.
Točke vezane uz Dom za starije Ragusa (Davanje prethodne suglasnosti na prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutarnjoj sistematizaciji; Davanje suglasnosti na Prijedlog pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o radu Doma i Davanje prethodne suglasnosti na izmjene i dopune Statuta) objedinjene su jednu raspravu.
Vlahušić – imam jedno pitanje Dom za starije Ragusa je dom za 40 ljudi koji će biti zdravi i pokretni i neće imati kuhinju. Prijedlogom su predviđena 34 radna mjesta. Ja za ovo neću glasati. Pitanje je da li dom koji ima 40 zdravih i pokretnih korisnika treba 34 stalna zaposlenika? Cijena doma je 2000 eura. Pitanje je zašto svih 34 zaposlenika treba odmah zaposliti, ako nemamo tih 40 korisnika?
Franković – ovdje govorimo o sistematizaciji, ne o zapošljavanju. Ova će ustanova voditi brigu o ovom malom domu i o onom velikom i zapošljavat će se ljudi kad za to dođe vrijeme. Sad nema potrebe za popunom svih radnih mjesta. Sad će nam na teren izaći županijska služba i odredit će minimalni broj ljudi, koji će se zaposliti. Sve ostalo je kad ustanova naraste i kad proradi. Najveći problem će biti u pronalasku ljudi koji će tu raditi. Na natječaje nam se nitko ne javlja.
Vlahušić – piše rečenica da će se radna mjesta popuniti do punog broja u 2025.
Muratti – molim da se zapiše da se neće popunjavati sva radna mjesta, problem su stavke, ravnatelj, pomoćnik,pravnik, voditelj računovodstva….Čemu? Prihvaćam gradonačelnikovo objašnjenje.
Potrebica – mislim da bi bio gradonačelnik lud da zaposli 34 čovjeka na 40 korisnika. Sistematizacija je za ustanovu, a zapošljavanje u domeni ravnatelja uz suglasnost Upravnog vijeća. Jasno je da svi oni baš sad ne trebaju.
Točke su većinom glasova prihvaćene.
Prijedlog potpisivanja ugovora sa Sanitatom za korištenje javnih površina za parkiranje je usvojen, kao i imenovanje Filipa Džaje u Upravno vijeće ustanove Športski objekti Dubrovnik.
Time je iscrpljen dnevni red sjednice koja je potrajala gotovo 12 sati.
Fali vam u transkriptu meni postavljeno pitanje, iako nisam tamo, na 8:41:40, od strane gospara Krešimira Markovića:
“Kad govorimo o populacijskoj politici mi znamo da se samo rađanjem može povećati broj stanovnika u Gradu, svijetu i tako. Ne znam koja je to logika da netko govori tko može doprinijeti toj populacijskoj politici da nas bude što više, tko ne želi zasnivati obitelj? Mene interesira koliko gospar Marin Krstulović ima djece? Evo mene interesira, ali izaziva, izaziva jednostavno s ovakvim prijedlozima ili netko izaziva da legitimno postavimo ovakvo pitanje?”
Lijepi pozdrav svim Vijećnicima koji poštuju osobe sa i u kolicima, sa smanjenom pokretljivošću i Zakon o Gradnji!