Na 34. sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, koja je započela u Velikoj vijećnici u 10 sati, prisutno je 20 od 25 vijećnika. Gordan Špero, Ivana Šepak , Ivana Vučković Matić sudjelovat će na današnjoj sjednici online putem. Na današnjem dnevnom redu nalazi se 37 točaka, među kojima Prijedlog proračuna Grada Dubrovnika za 2021. godinu s projekcijama za 2022. i 2023. godinu, Prijedlog odluke o izmjenama Odluke o izvršavanju Proračuna Grada Dubrovnika za 2020. godinu, Izvješće o radu gradonačelnik Frankovića od 1. siječnja do 30. lipnja 2020., Prijedlog odluke o davanju suglasnosti za zaduženje Hotela Gruž. d.d., te imenovanje ravnatelja/ice Dubrovačkog simfonijskog orkestra.
Prihvaćen je zapisnik s 33. sjednice Gradskog vijeća Grada Dubrovnika.
Kao nulta točka dnevnog reda razmatrat će se izvješće mandatnog povjerenstva, a prva točka dnevnog reda, odnosno vijećnička pitanja razmatrat će se kao posljednja točka današnjeg dnevnog reda.
Željko Raguž: Ispunjeni su zakonski uvjeti za početak mandata vijećniku Peru Brbori.
Pero Brbora (DDS) položio je vijećničku prisegu.
Na redu je prva točka današnjeg dnevnog reda Prijedlog proračuna Grada Dubrovnika za 2021. godinu sa projekcijama za 2022. i 2023. godinu. Rasprava o prve tri točke će se objedinjeniti.
Marko Potrebica: Većinom glasova odbor je prihvatio današnji prijedlog Proračuna.
10: 17 Gradonačelnik Franković: Proračun iznosi 579 milijuna kuna, a na proračunske korisnike otpada iznos od 81.9 milijuna kuna. Može se jasno vidjeti kako je proračun rastao i razvijao se od 2016. godine. Od 2020. u proračunu moraju biti uključene sve plaće, pa tako i plaće u školstvu i plaće vatrogasnih postrojba. Proračun je sve do ove godine rastao. Proračun je realan, planiran na indeksima i ostvariv je. Ako nam turistička sezona bude dobra, moguće je da se kroz rebalanse on i poveća. Svi projekti, za koje su osigurana sredstva financiranja, su uključeni u proračun. Završena je i projekt Aglomeracije Dubrovnik. Dobili smo zeleno svijetlo Jaspersa. Povukli smo u ovom mandatu više od milijardu kuna. Predviđen je projekt parka Grada čiji je planirani iznos milijun kuna, kao i cesta za zgrade HRVI u Mokošici od 9 milijuna kuna, Groblje Dubac za koji su planirana sredstva od 5 milijuna kuna. U proračunu su planirana sredstva za cestu Most dr. F Tuđmana – Osojnik od 12. 8 milijuna kuna. Ovim će grad dobiti jednu novu perspektivu i omogućit će se stambeno i gospodarsko širenje. U proračunu za 2021. projekt Lapadske obale iznosi 16 milijuna kuna. Ako ugovor potpišemo do travnja, teško ćemo potrošiti više od 16 milijuna kuna, ali i ako to bude slučaj, kroz rebalans ćemo i to osigurati. Građane ovaj projekt neće koštati ni lipe. Za završetak projektne dokumentacije u Solitudu predviđeno je 500 tisuća kuna. Planiramo projekte prijaviti na Resilience i Recovery projekt Europske unije. U proračunu je predviđena i dvorana Gladijatori u iznosu od 3. 5 milijuna kuna. Veći dio je namijenjen za borilačke sportove, a manji za klub Moto Raiders. Milijuna i 400 tisuća kuna je vrijednost projektne dokumentacije za dom umirovljenika. I njega ćemo prijaviti na Resilience i Recovery, a cjelokupni iznositi bi trebao biti oko 100 milijuna kuna. Proračun sadrži i projekt škole u Ulici Ilije Sarake. Imali smo bespravnog stanara, projekt dokumentacije je bilo komplicirana. Nije bilo jednostavno sve pomiriti, očekujemo da ćemo dozvolu dobiti u idućih desetak dana, nakon čega bi trebala biti raspisana javna nabava. Hotel Stadion, tj Jugov bazen je još jedan bitan projekt. On će uskoro zasjati u punom ruhu. Osim hostelskog prostora koji će upravljati Dubrovačka baština, tu će biti smješten i prvi muzej vaterpola u svijetu. Svaka obitelj s troje djece ili više dobiva godišnje do sedme godine djetetova života 3 500 kuna. Produženi boravak će se financirati, kao i sufinanciranje učenika za srednjoškolce. Stipendije i krediti za školovanje su planirani u iznosu od 2.5 milijuna kuna, kao i subvencije najma stana u iznosu od 3. 5 milijuna kuna. Za javne potrebe u športu izdvojit će se 11 milijuna kuna, a za projekte djece s poteškoćama 700 tisuća kuna. Za zdravstvenu skrb, odnosno pedijatrijsku ambulantu u Mokošicu izdvojit će 432 tisuće kuna. Ambulanta na Koločepu financirat će se 300 tisuća kuna, a pokrenuli smo proces da se ambulanta na Koločepu i unutar povijesne jezgre uvrsti u sustav HZZO-a. Jedna ambulanta bi treba imati 1700 pacijenata, a ova na Kalamoti ne može imati preko 100. Laboratorij u Mokošici financirate će se sa 132 tisuće kune, a hitni medicinski tim na Elafitima, koji HZZO više ne financira. Za cestu Tamarić osigurat će se 7 420 000, 000 kuna, odnosno za njeno izvlaštenje. To je jedna od možda najzagušenijih ulica u Mokošici. Mi smo ishodovali građevinsku dozvolu prošli petak. Sad se čeka da istekne žalbeni rok. I ovaj projekt je prijavljen na fond Resilience and Recovery. Kad imate građevinsku dozvolu uvijek se nađu sredstva, tako je bilo i s Lapadskom obalom. Za cestu TT blok, tj njeno izvlaštenje osigurano je 1.7 milijuna kuna. Godišnja donacija za HGSS u idućoj godini iznosit će pola milijuna kuna. Prilikom završenja stanova za hrvatske radne vojne invalide Grad će uplatiti 5,3 milijuna kuna. Grad je osigurao komunalnu infrastrukturu. Uskoro završavamo i Nuncijatu. Stanovi za mlade po dubrovačkom modelu, tu je osigurana 10,3 milijuna kuna, koja prenosimo u iduću godinu. Grad je oprostio plaćanje javnih površina 7 milijuna kuna. Kada se zbroje svi mjeseci to dođe na 25 milijuna kuna. U cijeloj godini pomogli smo gospodarstvenike s 37 milijuna kuna. Prostorni planovi, ovo je nešto o čemu ćete vi danas dizati ruke. Točno ćemo znati tko je za izmjene, a tko nije i to usvajanjem proračuna. Za Nuncijatu smo izradili HIA-u, a kad dobijemo zeleno svijetlo moći ćemo glasati o UPU Nuncijate, čime će se završiti desetogodišnja agonija branitelja. U proračunu UO za urbanizam se nalazi i GIS Grada Dubrovnika, krajobrazna studija i progam zaštite okoliše. Zavod za obnovu Dubrovniku planirano je 2.5 milijuna kuna, za DLJI milijun kuna, za ustanove u kulturi 57 milijuna kuna. Nastavljamo s održavanjima dječjih igrališta. Za održavanje javne rasvjete odlazi 5 milijuna kuna, a ne električnu rasvjetu 4 milijuna kuna. Idemo na projekt ugradnje LED rasvjete na području grada, taj projekt vrijedan je 14 milijuna kuna. U UO za promet imamo održavanje prometnica – Ulica Vladka Mačeka i Ulica kralja Tomislava 3 milijuna kuna. Za ugradnju kamera predviđeno je 400 tisuća kuna. Ceste se prije nisu uopće legalizirale, mi smo ih do sad legalizirali 20 posto, a nastavljamo i dalje.
10: 47 Tatjana Šimac Bonačić (SDP): Ispred SDP-a smo predložili nekoliko amandmana. Vidjeli smo puno infrastrukturnih projekata, a naši se amandmani tiču socijalnih ulaganja. Zdravlje je u fokusu svih nas, na sustav je opterećen COVID-om. Držimo da su najpogođeniji onkološki bolesnici koji se moraju nositi i s neisporukom lijekova. Iz medija su nam poznati izjave ravnatelja bolnice i da su zalihe lijekova pri kraju. Nije dobro da se kaže da rješenja nema. Nije nam cilj prozivati nikako, ali promišljamo kako pomoći. Drugi amandman se odnosi na projekt medijskoj projekta rada Gradskog vijeća koji iznosi 1250 000,00 kuna, uvećana za 30 tisuća kuna. U ovim vremenima pandemija koronavirusa, osobe s invaliditetom se osjećaju zapušteno. Socijalno distanciranje i nošenje maski teško pada mnogim osobama, pogotovo gluho-nijemim. Naš sugrađani imaju pravo za potpunu informaciju uz tumača. Predlažemo da se naše sjednice prenose uz prijevod na znakovnom jeziku. Treći amandman se odnosi na UO za obrazovanje, sport i socijalnu skrb, projekt sufinanciranja projekta socijalne skrbi povećamo za 100 tisuća kuna, a skidamo s konta 381, koji se umanjuje za 100 tisuća kuna. Pandemija je donijela egzistencijalnu nesigurnost. Zbog socijalnog distanciranja je mnogo starijih ostalo zatvoreno u kućama. Svakodnevno objavljivane brojki narušilo je nekim ljudima mentalno zdravlja. Četvrti amandman tiče se UO za turizma, projekt Respect the City se smanjuje za 300 tisuća kuna, konto 323 koji se odnosi na imenovanje ulica i trgova se umanje za 150 tisuće kuna, za 450 tisuća kuna se dodaje za projekt zapošljavanj pripravnika.
10:58 Vijećnica Vučković – Matić (HNS): U ime kluba vijećnika HNS iznijet ću naš amandman. Usmjeren je prema našim građanima koji je vezan uz COVID situaciju. U prijedlogu proračuna grada za 2021. predlažemo da se unesu iznesu izmjene pod stavkom za opremanje namještana, od 200 tisuća te da se dodijeli za skrb o djeci i mladima te oboljelima od COVIDA. Radilo bi se o jednokratnoj isplati od tisuća kuna oboljelima od COVID-a.
Za raspravu se prvi javio vijećnik Brač (SDP): Smatram izlaganje gradonačelnika parcijalnim. Nije ništa izrečeno o zarađivanju sredstva. U proračunu je predviđena pomoć od 150 milijuna kuna, za koji mi vijećnici nismo dobili nikakav obrazloženi dokument. Osvrnut ću se na plan poslovanja za tekuću godinu. Uprava smatra da će iduća godina donijeti 30 posto više prihoda nego ova. Smatram da će ovogodišnji proračun pasti za dodatnih 10 do 15 posto. Sve su ovo lijepe želje, lijepo je biti optimističan, no treba nas vijećnike uputiti u realno stanje. Predizborna politika gradonačelnika je naglasak na projektima. Građane u sljedećoj godini očekuju ovrhe i dodatan porezna opterećenja. Mjere potpore države ističu početkom države, a tad će se dogoditi veliki val otkaza i ovrha. Ne znam tko će nadoknaditi gubitke u proračunu. U ovom proračunu se pristupilo nerealno. Odgovorno tvrdim da će tekući proračun ponovno smanjit. Nastat će rupa koju će netko trebati pokriti. Imamo porast investicija i porast troškova za zaposlene. Prihodi nemaju pokriće za rashode. Gradonačelnik želi umanjiti manjkove i tako prikriti političku štetu. Mnogi naši sugrađani ovise o proračunu. Naš stav je da bi u ovom proračunu trebalo braniti socijalne standarde. Cijene vrtića, javnih komunalnih usluga, sve ostalo je luksuz. Treba odgoditi projekte za razdoblje u kojem ćemo imati bolje pokazatelje prihoda. Trebamo rezati sve projekte koji stagniraju, kao i rezati plaće od najvećih prema najmanjima.
Željko Raguž (DUSTRA): Mi ćemo proračun podržati. Lijepo je vidjeti sve ovo projekte, ali opet ću se referirati na odnos kulture i sporta. Kultura je na 77 milijuna, a sport na 20 milijuna. Skoro sva ustanova u kulturi ima novaca kao i sve potrebe u sportu zajedno. Umjetnička galerija 4 milijuna, 3.2 milijuna na plaće. KMD 9 milijuna plaće 5 milijuna. Ustanove koje zaista odrade posao su Lindo, Dom Marina Držića i Prirodoslovni muzej koji imaju manje sredstava, a dobro odrade posao i prihvaćene su od javnosti. Odnos sporta i kulture je 7:2. Lijepo je vidjeti pomoć gospodarstvenike. Zanima me planira li Grad smanjenje poreza i prireza na dohodak za privatne iznajmljivače?
Miho Obradović (HNS): Čitajući proračun podsjetio me na bajku u kojoj živi car koji je mislio da je važno samo njegovo ruho. Rekli su mu da svatko tko ne vidi tko ruho, da je glup. Kad je trebalo izaći pred narod, car je izišao gol i svi su mu se divili, osim jedne djevojčice. Ovaj proračun je toliko nerealan, da ga gradonačelniče možete braniti jedino da kažete onome tko je protiv njega da je glup. Svi ovi projekti su već trebali biti završeni. Mi danas pričamo o proračunu za iduće tri godina, vi ste ove projekte trebali već otvarati.Porez na imovinu, tu molim na informaciju, dolazi porezna reforma koja će ukinuti taj porez, pa me zanima hoće li ta sredstva ostati u proračunu. Komunalni doprinosi us plani samo za 20 posto. Zato rasti rashodi, naprimjer za plaće ukupno 190 milijuna, kad se dodaju materijalni rashodi što je povećanje od 5 posto. Gospar Potrebica govorio je da je u Gradu 200 zaposlenih, ali izgleda da je njemu 300 manje od 200. Rekli ste da ćete dovesti 10 novih zaposlenika i da ćete ih odvesti svih sa sobom. Upozoravamo na sva zaduženja i prezaduženost Grada. Molimo da nam se dostavi tablica zaduženja s projekcijama za 2022. i 2022. Ustanove u kulturi, zabrinjava činjenica za 86 posto iznosa ide na administraciju, a samo 14 posto na programsku djelatnosti. Dodatno opterećenje je i 2 milijuna kuna koje grad plaća za administraciju. Željko je rekao točne podatke kad je sport u pitanju. Zato rukometaši nisu dobili plaću 9 mjeseci. Što se tiče parka Gradac bilo bi zanimljivo da taj posao radi Vrtlar.
Vido Bogdanović (HSS): Nema velikih iluzija po pitanju proračuna – to je financijski iskaz određen politike. Danas me nešto drugo zasmetalo. Gradonačelnik e izrekao određenu prijetnju tj. ucjenu. Upozorio nas je da oni koji podrže proračun nisu za izmjene prostornih planova. Za stotine tisuće kuna koliko iznose te stavke, moram glasati za sve ostalo, kako ne bi ugrozio te izmjene. Gradonačelnik je propustio tri godine za izmjene tih planova. Ovo je duga dubrovačka priča, pitanje je kako će ona završiti. Proračun je prilično ambiciozan, da ne rečem nerealan. Ambiciozni ljudi vuku naprijed i zato ih podržavam. Ohrabruje podatak po povučeni sredstvima iz EU fondova. Što se tiče izmjena, nemam što više zaštiti. Kako ne bi ispalo da Bogdanović nije protiv izmjena prostornih planova, podržat ću proračun. Smatram da ćemo kroz rebalans ovaj proračun morati kresati. Nitko ne može reći kako će izgledati iduća godina, stoga bi ipak trebali biti malo oprezniji.
Jadran Barač (SDP): Opasno je ići u selektivne moralne ucjene na određenim stavkama. To je nedopustivo.
Nikša Selmani (SJG): Osnovno je pitanje je li ovaj proračun realan. Pojavili su se novi elementi tipa EU sredstava. Resilience i Recovery je potencijalna budućnost i novi momenat u razmatranja proračuna. Bilo bi korisno dodati plan proračuna. Sve do 2023. planira se plan prihoda, smatramo da je sukladno tome trebalo planirati i rashode. Pitamo se vraćamo li se na stihijski razvoj po pitanju turizma. Sufinanciranje zapošljavanje pripravnika se i dalje stopira. Podržat ćemo amandman SDP. Ne nastavlja se financiranje avio i autobusnih karata. Nastavlja se i financiranje projekta Respect the City. Pitamo se je li u 2020. potrošeno 600 tisuća kuna za stratu na Pilama. Deset godina nakon DU Carda najveći rashodi idu na tiskanje kartica. Došlo je do rezanja sredstava u kulturi i to značajnog. Kad pogledate po Europi, vidjet ćete da su programi tehničke kulture jedni od značajnijih. Europa podiže financiranje, a mi režemo. Troškovi za medijsko praćenje gradskog vijeća se povećavaju.
Marko Kristić (MOST): Ovaj proračun se teško više može nazvati razvojnih. Ovisni smo turizmu, a sad na godine stihijskog razvoja dolaze na naplatu. Prije par godina najavljivao se proračuna u iznosu od milijardu kuna, a sad smo na 529 milijuna. Smatram da sastavljanje proračuna nije bilo transparentno i da je bilo nedovoljno suradnje među vijećnicima. Ovaj proračun je predizborni. Polovica proračuna otpada na plaće zaposlenima, proračunske korisnike i otplate kredita. Proračun je usmjeren na administrativno održavanje. Gradska uprava je u određenim trenucima neracionalno raspolaganje s novcima. Gradonačelniku zamjeran ovakvu prezentaciju proračuna jer se stvara dojam da i dalje teče med i mlijeko. Koristimo zadnje zakonske mogućnosti kako bi se zadužili, jer iduće godine to nećemo moći. Govorimo sam mnogo puta da je oprez pri zaduživanju nužan. Zagovarali smo održavanje tematskih sjednica kako bi analizirali stanje u gradskoj upravi i tvrtkama kako bi racionaliziranje poštovanje. Ne možemo podržati proračun koji nije utemeljen na realnosti nego na pretpostavkama. Pravi, teško, bolni rezovi će uslijediti tek nakon lokalnih izbora.
Rikard Rossetti (DUSTRA): Proračun je napravljen na jedini način na koji je mogao biti. Umjesto da zahvalimo službama, proračuna se napada. Ovo su luda vremena i samo bi neka luda baba vračara mogla kazati kakav bi on trebao biti. Uvijek nam ostaje rebalans proračuna. Oporba ima pravo napadati proračun, ali volio bi da su iznijeli određene prijedloge. Nitko me može predvidjeti što će biti sljedeće godine. Svi oni koji govore da smo ostali na proračunu, trebali su predložiti drugi način financiranja.
Tatjana Šimac Bonačić (SDP): Neprihvaćenje proračuna je naša jedina opcija kako bi izrazili nezadovoljstvo. Pogledala sam Razvoju strategiju od 2018. do 2020. i SWOT analizu u koju su iskazane ugroze. Prioritete koje ste donjeli su i u ovom proračunu. Gradonačelniče vaš entuzijazam u najavi vas prikazuje kao supermana, ali vas činjenice demantiraju. Nakon svih problema koji se javljalju, možda ćemo imati drugačije smjernice Ministarstva financija za izradu proračuna, a posebno nakon ove pandemija. Obrazloženje da dosta dobro napravljeno. UO turizam, gospodarstvo i more – nismo se resetirali na to da nam turizam nije jedina grana. Kad pogledate razvoj poduzetništva, za to se izdvaja svega milijun kuna. Navodi se da proračun tog odjela socijalana, odnosno razvoja. Navode se subvencije zrakoplovih karata i cestarine, a to samo zapravo ukinuli. Za zapošljavanje pripravnika izdavajmo samo 20 tisuća kuna.
Terezina Orlić (DDS): Ovo vrijeme obilježavaju dvije činjenice: korona kriza i neizvjesna 2021. godina. Koliko se do sada potrošilo na dom umirovljenika ispod OB Dubrovnik.
11:49 Gradonačelnik Franković: Najviše volim brojke jer su one egzaktne. Proračun Grada za 2021. Rashod plača iznosi 49 milijuna kuna. 8.67 posta ukupnog proračuna otpada na plaće zaposlenika. Molio bi matematičare, da upišu tečaj, možemo im ga i mi platiti. Zbog čega govorite neistine u javnom prostoru. Činjenica broj dva: kad uzmemo konsolidirani proračun i izuzmemo dio koji država dva za osnove škole i vatrogasce, ukupni troška je tad 20 posto. Od 50 do 20 posto je velika razlika. Nemojte se baviti jeftinim politikantstva. Hajdemo sad malo u zaposlenika. U studenom 2020. imamo 1194 zaposlenima, razlika je u tri godine 23 zaposlena više. Sedam zaposlenika do kraja godine ide u mirovinu. Gospodo draga, matematika je jasna. Niti jedna riječ je ne može opovrgnuti. Hajdemo malo o kreditima. Želi se na sve moguće načine prikazati da je stanje katastrofalno. Grad je izgubio 200 milijuna kuna prihoda, ali je pomogao svima i ostao stabilan. Ukupna stopa zaduženja Grada je 13. 68 posto, a iduće godine ističe kredit i pada stopa. U prosincu ističe kredit Vodovoda, a imamo još jedan kredit koji istiće u lipnju.
Marko Kristić (MOST): Matematika nije egzaktna, nego apstraktna. Kad uzmete ukupni iznos koji otpada na zaposlene i anuitete kredita, dolazimo do 50 posto proračuna.
Što se tiče vaše tvrdnje o mom zaposlenju, hvala vam na tome, ali smatram da sam na jedan način i ja svih vlas zaposlio.
Jadran Barač (SDP): Prihodi poslovanja, realni, bez zaduženja iznos 407 milijuna kuna, pomoći su 103 milijuna kuna. Prihodi grada su oko 300 milijuna, a od toga se dodavao egzaktan dio, 193 milijuna kuna zaduženja u 2020. Na to sve na zaposlene daje 185 milijuna kuna.
Gradonačelnik Franković: Prvo, vijećniče Barač, možda sam bio previše dug u izlaganju, ali sam rekao da je u 2020. godinu, postala obveza da prikažemo plaće zaposlene u školama. Vijećnik Kristić je rekao da je matematika apstraktna znanost, ali Wikipedija kaže drugačije.
Miho Obradović (HNS): Gradonačelnik je gol.
Gradonačelnik: Sve što sam rekao se može provjeriti. Hajmo sad uključiti i troškove profesora i vatrogasce, onda je to 32 posto. Molim vas, zbog vašeg dostojanstva, nemojte mi vi pričate o zapošljavanjima. Bar se suzdržite.
Maro Kristić (MOST): Ukupna proračuna osim izvornih prihoda čine donacije, sredstva EU i on iznosi 579 milijuna. Na jednak način se planiraju plaće zaposlenih. Sad je zakonska obveza to prikazati – to je 187 milijuna kuna, neovisno iz kojih se sredstava financiraju. Kad se pridodaju kreditne obveze to je 260 milijuna kuna – odnosno 45 posto proračuna. Htio sam ukazati za stanje zaduženosti. Razumijem egzaktne brojke, samo smo s hotelom Gruž na 14 posto, ali po zakonskim parametrima, ako bi prenijeli na situaciju za iduću godinu to je 20 i nešto posto, a zakonski prag je 14 posto. Molim da nam pročelnica za financije to izračuna.
Određena je pauza za provjetravanje, prema epidemiološkim mjerama, u trajanju 10 minuta.
12:17 Jadran Brač (SDP): Realni prihodi su iznosili 407 milijuna kuna, ostalo su zaduženja. Od 407 milijuna , 100 milijuna otpada na pomoć. Kad uzmemo još 185 milijuna kuna dolazimo na 50 posto. Porast zaposlenih, dali se broj povećana od 61. Mislim da tu nisu uključeni zaposlenici na određeno. Vi ćete iduće godine morati ići u rezove.
Gradonačelnik Franković: Nisam se očitova o amandmanima SDP. Prvi amandman ne prihvaćamo jer to kao jedinica lokalne jedinice ne možemo, sve ostalo prihvaćamo. Amandmane HNS-a ne prihvaćamo jer je tehnički neispravan. Do sad je za dom umirovljenik za ideji projekt plaćeno neštp više od 200 tisuća kuna plus PDV. Iznos od 1 200 000 kuna odnosi se na glavni i idejni projekt.
Vijećnica Vučković Matić (HNS): Uz malo volje, smatram da se amandan mogao uskladit. Ovdje nije riječ o HNS-u, niti politici nego o pomoći našim sugrađanima.
U ime Odbora za proračun i financije na proračun se osvrnuo Marko Potrebica (HDZ): Ovaj put nismo radili na način koji smo dosad. Gradonačelnik je u jednom trenutku odlučio preuzeti odgovornost za proračuna. Generalni stav Odbora, da ćemo u sljedećem razdoblju proračun uspjeti realizirati. Hvala na konstruktivnim raspravama.
Rasprava je završena.
Prvo se glasa o prvom amandamnu SDP-a kojeg gradonačelnik nije prihvatio. Amandam je odbijen s 13 glasova protiv i deset glasova za.
Točka dnevnog reda Prijedlog proračuna Grada Dubrovnika za 2021. godinu sa projekcijama za 2022. i 2023. godinu. s tri amandaman SDP-a prihvaćen je s 16 glasova za, pet protiv i dva sudržana glasa.
Druga točka dnevnog reda Prijedlog odluke o izvršavanju Proračuna Grada Dubrovnika za 2021. godinu usvojena je sa 16 glasova za, pet protiv i dva sudržana glasa.
Treća točka dnevnog reda Prijedlog odluke o izmjenama Odluke o izvršavanju Proračuna Grada Dubrovnika za 2020. godinu usvojena je sa 16 glasova za i sedam protiv.
Na redu je četvrta točka dnevnog reda Prijedlog zaključak o davanju suglasnosti za izradu Prijedloga odluke o dopuni Odluke o komunalnom doprinosu.
Pročelnik Uršić: Oslobađanje od komunalnih doprinosa se odnosi na naselje Sedam smrtnih grijeha. GP Dubrovnik je trebao od vlasnika stanova naplatiti komunalni doprinos.
Gradonačelnik Franković: Mi u Gradu Dubrovniku imamo dva problematična kompleksa. Područje Našeg doma gdje je grad Dubrovnik financirao dokumente za legalizaciju. Još jedan slučaj u zgrade Sedam smrtnih grijeha. Prilikom kupoprodaje za te stanove su plaćene sve zakonski bitne stavke. Međutim nakon 15, 20 godina ljudi su vidjeli da zgradi iz nepoznatih razloga nisu uknjižene. Ušli su u proces legalizacije i sad bi trebali platiti nešto što već platili. Pronašli smo glavne i izvedbene projekte sve bitno kako bi se dobile dozvole. Pronašli smo dokumentaciju i u Elektrojugu, ali nigdje nismo uspjeli naći građevinsku i uporabnu dozvolu. Ljude bi trebalo dodatno tereti za nešto što je davno izgrađeno, kao i za penale. Ako ovo podržite, ući ćemo u proces razrede odluke koje će onda doći pred ovo Gradsko vijeće. Ovim usvajanjem se neće omogućiti stanovnicima SSG-a da ne plaćaju, već da ispitamo sve pravne mogućnosti. U Našem domu se nisu poštovale građevinske dozvole, ovdje jednostavno nismo uspjeli naći tu dozvolu.
Marko Kristić (MOST): Iako je ovo presedan, smatramo da ljudima to moramo omogućiti. Međutim kod onih koji su legalizirali svoje nekretnine, ovo može izazvati revolt. Grad Dubrovnik se ovim, po meni opravdano, odriče 2 milijuna kuna. Lani smo smanjili komunalni doprinos onima koji legaliziraju nekretnine i oni plaćaju manje od osoba koje grade legalno. Ovo je specifična situacija i glasat ćemo za nju, ali može otvoriti presedan.
Marko Potrebica (HDZ): Načelno se slažem s izlaganjem kolege Kristića. Ljudi su kupili stanove od društvenih poduzeća, smatram da ljudima trebamo izaći u susret. U cijeni stanu su platili legalnost, a znamo da pitanje vlasništva u bivšoj državi nije tumačeno na današnji dan. U Našem domu smo imali zadrugu, a novcima su se kupovali stanovi. Dobar dio Našeg doma nije danas riješen. Imamo dvije zgrade koje su u postupku. Imamo jednu odluku, a to je da zemljište koje je bilo zadružno sad u vlasništvu Grada.
Nikša Selmani (SJG): Pitanje SSG-a je noćna mora svih arhivista. Tad je morao bit sklopljen ugovor o učešću u troškovima, što je bio temelj za građevinsku dozvolu. Netko je nekim sredstvima platio uređenje zemljišta, a ljudi se upisivali. Predan je zahtjev za legalizaciju zgrada, Zakon propisuje neku naknadu. Ovo nije samo pitanje komunalnog doprinosa, već i naknade. Moje pitanje glasi o kakvom se iznosu radi kad je plaćanje naknade i jesu li stanari voljni to platiti.
Pročelnik Uršić: Ta naknada je plaćena.
Rasprava je završena.
Točka dnevnog reda je usvojena jednoglasna.
Na redu je peta točka dnevnog reda Prijedlog odluke o dopuni Odluke o reklamiranju na području Grada Dubrovnika.
Pročelnik Uršić: Točka se odnosi na posljednice COVID-a. Predlažemo da se ukine naknada za reklamiranje ukine za prosinac, siječanj, veljaču.
Točka dnevnog reda je jednoglasno usvojena.
Na redu je šesta točka dnevnog reda Prijedlog odluke o davanju suglasnosti na prijenos koncesije.
Pročelnik Uršić: Društvo koje je imalo koncesiju na elektrovučna vozila je promijenilo ime, tj više nije obrt već trgovačko društvo. Iz tog razloga se mora prenijeti koncesija. Mi smo uputili da nam se dostavi sva dokumentacija, uključujući i jamstvo za izvršenje ugovora.
Marko Kristić (MOST): Postojeći koncesionar je bio obrt, a koncesija se prenosi na trgovačko društvo. Trebalo je dok je obrt bio aktivan prenijeti koncesiju, a onda ugasiti koncesiju jer se time poništio ugovor. Da je bilo više subjekata odluka bi bila poništena.
Točka dnevnog reda je jednoglasno usvojena.
Na redu je sedma točka dnevnog reda Prijedlog odluke o davanju jamstva Hotelu Gruž d.d. Rasprava o ovoj, osmoj točki dnevnog reda Prijedlog odluke o davanju suglasnosti za zaduživanje Hotela Gruž d.d. i devetoj točki dnevnog reda Prijedlog odluke o davanju suglasnosti za davanje založnog prava u korist Erste & Steiermaerkische Bank d.d. će se objediniti.
Direktor Raič: Radi se o rekonstrukciji derutnog Hotela Gruž u manji dom umirovljenika, kapaciteta 48 korisnika. Od postojeće građevine zadržat će se 690 metara kvadratnih. Hotel Gruž godinama uspješno posluje. Ovu investiciju ne bi mogli samo financirati. zato se moramo zadužiti na iznos od 15 milijuna kuna, uz kamatnu stopu od 1.5 posto. Nužno je Grad Dubrovnik, koji je većinski vlasnik, da jamstvo, suglasnost za kreditno zaduženje te založno pravo.
Maro Kristić (MOST): Grad Dubrovnik daje određeno jamstvo, što ulazi u zaduženje Grada Dubrovnik. Erste banka će upisati i založno pravo na nekretninu. U poslovnom planu predviđeno je samo financiranje troškova bez PDV-a i nisu predviđeni troškovi opremanja – što je dodatnih 6 milijuna kuna. Poslovanje restorana je ugroženo. Zanima je li se preko fondova tražilo opremanje doma. Cijene za korisnike su visoke, subvencija Grada bi trebala iznositi 3 tisuće kuna po korisniku. Projekt je dobronamjeran, no radi se o velikim troškovima za 48 korisnika. Zanima me je li se pokušalo iznaći druge izvore financiranja.
Gradonačelnik Franković: Grad se na ovo obvezao prije 20 godina. Dosad nisu postojali EU fondovi za ovu namjenu. Novim programskim razdobljem omogućena je gradnja škola, vrtića, domova umirovljenika. Ovo je tek prvi korak. Hotel Gruž ne može voditi dom umirovljenika, treba osnovati javnu ustanovu, istu za sve domove. Samim time ćemo imati elemente da nas država uključi u mrežu domova, čime će cijena s 12, odnosno 10 tisuća kuna pasti na normalnu razinu. Ciljje pokušati refinancirati i ovaj iznos kredita čim će otvori mogućnost aplikacije, što bi trebali biti u ljeto 2021. Zato se nije išlo u cjelokupni kredit. Investiciju možemo refinancirati. Kad dobijemo građevinsku dozvolu onda imamo jednu cjelinu koju možemo prezentirati resornom ministarstvu.
13:01 Vijećnik Barač (SDP): Vrlo je teško očekivati da će Grad može financirati zaposlene, završetak projekata. Gdje će se nabaviti potreban kadar – njegovateljice, medicinske sestre, liječnike. Problem je ući u dodatno zaduženje. Ne osporavam svrhu, ali ovdje je riječ o budućim socijalnim mjerama, ne o sadašnjima. Hotel Gruž treba nastaviti ulogu restorana koji pruža usluge pučke kuhinje, to treba zadržati.
Vijećnica Katarina Doršner (HDZ): 500 naših sugrađana čeka doma na Pilama, a 300 je na listi čekanja za Domus Christi, stoga je ovo itekako socijalna mjera. Složila bi se s vama oko nedostatka kadra. Trebamo se zapitati kako nam ne nedostaje iznajmljivača, suvenirnica, a nedostaje nam medicinskog osoblja.
Vijećnik Vido Bogdanović (HSS): Trebao bi biti sretan jer se ovaj projekt kojeg sam davno potpisao, no potpisao sam ugovor sa strogom namjerom. Glavni za činjenicu da nam je ova nekretnina vraćen je gospodin Mateša, tek sad shvaćam da se s njim moglo puno više po ovom pitanju. Mojim potpisom stvoren je okvir i hotel Gruž mora biti doma, no svjedoci smo svih kontroverzi uz domove umirovljenika u Hrvatskoj. Od loših uvjeta, nesreća i sličnog. Sad smo u situacija da ovo moramo realizirati, a radi se malom, skoro pa zanemarivom kapacitetu, a velikom infrastrukturnom ulaganju. Moj je ideja da starije osobe treba zadržati u mjestima gdje je još odvija život. Ako se stvara trajna vrijednost, nisam protiv zaduženja. Buduće gradske uprave, kad se izgradi dom ispod Petke suočit će s načinom vođenja. Znamo svi financijske mogućnosti starijih. Veliko je pitanje kako poslovati. Utopiti ove domove u nacionalnu mrežu, sami voditi poslovanje ili ući u javno-privatno partnerstvo. Podržavam ovo zaduženje i jamstvo. Soldi za vraćanje će se naći.
Direktor Raič: Natječaj je proveden, pristigle su četiri ponude, no o tome ćemo nakon realizacije kredita.
Vijećnica Terezina Orlić (DDS): U ime kluba DDS-a želim naglasiti da hotel Gruž nije dobra lokacija za dom umirovljenika. Ugovor s ovom namjenom je potpisan, no s obzirom da ste vi gradonačelničke saborski zastupnik, možda se još možete dogovoriti s Vladom da se promijeni namjena. DDS će podržati ovaj projekt, da nam se kasnije slučajno ne bi prigovorilo. Jesu li svi ostali dioničari hotela Gruža d.d. izdali potrebna osobna jamstva i garancije ili ćemo mi, a to je naše mišljenje, pogodovati drugim dioničarima, što je po našem mišljenju kažnjivo. Gradonačelniče, molimo da odluku poučite sa stručnjacima za trgovačko pravo.
Vijećnica Vučković – Matić (HNS): Nameće se pitanje uloženog i dobivenog. Ulažemo pola milijuna kuna po krevetu. Koja će populacija biti smještena u ovom domu. Nadam se da će to biti naši sugrađani i da će cijena smještaja biti sukladna njihovim mogućnostima i mogućnostima njihovih obitelji.
Tatjana Šimac Bonačić (SDP): Ne znam tko bi mogao ovu cijenu platiti. Slažem se da je podizanje kredita u ovoj fazi riskantno. Ako već idemo na fondove s domom ispod Medareva, pitam se jesmo li i ovaj dom mogli prijaviti, no kako čujem već je natječaj završen.
Marko Potrebica (HDZ): Kažu da je vrijeme kriza, vrijeme za odvažne ljude i lidere, dok je druge vrijeme kriza vrijeme sakrivanja. Imali smo 2008., recesiju, kad smo odužili sve stopirati, pa smo se oporavljali deset godina. Ovaj dom jedan je od malih zamašnjaka dubrovačkog gospodarstva. Nadam se da je jedna od četiri firme koje su se javile na natječaj iz Dubrovnika. Danas koristim prihodu, pohvaliti direktora Raiča na dosadašnjem poslovanju. Restoran Zrinski je mjesto u koje se rado dolazi i gdje se dobro jede. Gospođa Terezina je u pravo kad kaže – zbrojimo se. Jedini spas, kad je cijena u pitanju, je da u sljedećem koraku, kad izgradimo dom na Medarevu, da ih spojimo u jednu ustanovu. Treba krenuti u projekt doma na Medarevu. Naš prioritet je briga za naše starije sugrađane. Nemam nikakvu alternativu – ovo je jedini put kojima moram ići. Projekt ću poduprijeti uz puno povjerenje direktoru Raiču.
Marko Kristić (MOST): Ovo je društveno opravdano i korisno, alil u ovom trenutku nije racionalno. Investicije ne može poduzimati na krilima optimizma.
Vido Bogdanović (HSS): Za dvije godine ćemo imati još veći broj naših starijih sugrađana kojima se trebati skrb i smještaj. Ako sad imamo prostora za odraditi ovaj projekt, za sam apsolutno za. Gospodin Kristić je spomenuo druge proračunske korisnike, a to su i naši stariji, stoga će se smještaj subvencionirati koliko do bude potrebno.
Jadran Brač (SDP): Ovaj iznos od 11 tisuća kuna mjesečno treba staviti u kontekst. Mali broj ljudi će moći platiti ovaj iznos.
Marko Potrebica (HDZ): Bez ikakve subvenciju, iz broj zaposlenik koji je potreban da se zadovolji standard onda taj iznos mjesečno dolazi na 11 tisuća kuna. Cijena mjesta jest tolika, ali će taj iznos biti subvencioniram. Grad Dubrovnik je previdio iznos od tri tisuće kuna. Ovaj dom je namijenjen za naše starije sugrađane koji imaju prosječnu mirovinu.
Jadran Barač (SDP): Država iduće godine neće imati para za nekome platiti burek, a kamoli što ostalo. Imamo osjećaj da će ovo na kraju biti prodano nekome kako bi se ostvario turistički projekt.
Marko Potrebica (HDZ): Koliko danas dubrovački umirovljenik plaća državni, a koliko privatni dom i kolike su liste čekanja. Vi ste socijaldemokrat, a bunite se protiv ovoga. Svjesni smo mi činjenice da ovo trenutno preskupo i radimo sve da smanjimo cijenu, ako ništa drugo ne uspijemo subvencionirat ćemo smještaj.
Jadran Barač (SDP): Vi se na kraju 2020. zadužujete za 15 milijuna kuna, a kešom smo platili dionice UTD Raguse. Tad ste mogli ovo tim sredstvima riješit. Mogli ste ne kupovat skupe nekretnine.
Marko Potrebica (HDZ): Vi kao predsjednik socijaldemokrata, ne znate koliko košta smještaj u domu u Dubrovniku. Mi u krizi investiramo.
Maro Franković (HDZ): Grad danas ni sutra, neće davati novce vezano uz ovaj projekt. Mi ne dajemo novce, već jamstvo.
Miho Obradović (HNS): Ovdje imamo samo jedno pitanje. Nitko ne dvoji da je dom umirovljenika potrebna, već je li sad pravo vrijeme. Ako imamo građevinsku dozvolu, jesmo li mogli pričekati godinu, dvije i pronaći drugi izvor investiranja? Ako se ovo izglasa, pratit ćemo provedbu projekta i trošenja novca kako se na bi ponovno dogodila cesta most – Osojnik ili škola u Mokošici.
Gradonačelnik : 2017. vijećnica Tatjana Šimac Bonačić smo stavljeni na stup srama jer smo otkrili u kakvom je stanju projekt doma umirovljenika ispod Medareva. Navedite mi jednu investiciju koju ste završili, a da ste dobili uporabnu dozvolu? Nema je.
Blaž Pezo (HDZ): Mislim da je bespredmetno komentirati bilo kakve izjave gospodina Obradovića.
Miho Obradović (HNS): Sad ne znate prezime, a znali ste ga kad su vam se donosili ispiti. Bez prezimena Obradović ne bi nikad bili sudac.
Gradonačelnik: Drago mi je me niste mogli opovrgnuti.
Blaž Pezo (HDZ): Ja nisam jeo i pio s kriminalcima, za razliku od vas, koji se još uvijek od njega niste ogradili. Ove insinuacije o sudačkim ispitima su smiješne.
Maro Kristić (MOST): Predsjedniče vijeća, molim da upozorite kolege da smo izašli vam rasprave.
13:48 Miho Obradović (HNS): Danas pričamo o davanju suglasnosti. O čemu je vijećnik govorio?
Blaž Pezo (HDZ): Za dom umirovljenika je bilo vrijeme odavno, a vi i vaš bivši gradonačelnik, čije ime više ni ne spominjete, niste ništa napravili po tom pitanju. Nemojte nas učiti od EU fondovima, jer ste tu niste pokazali.
Miho Obradović (HNS): Moje mišljenje je da smo trebali pričekati fondove. Ispada da Aglomeracija prije tri godine nije postojala, a sad postoji. Gradonačelniče, vi ste prije tri godine govorili da je Aglomeraciju nemoguće izvesti,
Gradonačelnik : Znate li vi koliko su puta u Hrvatskim vodama produžili projekt Aglomeracije. Pročistač je bio planiran u Komolcu, gdje se sad nalazi Libertas. Morali smo ići u ciljanje izmjene prostornog plana, osigurati lokaciju za TT blok na Osojniku. Projekt je bio izveden manje od 10 posto, svi su rokovi bili prekršeni. Zna se koja je dokumentacija potrebna za Aglomeraciju.Zahvaljujući Vodovod Dubrovnik, Lukša Mataušić, Vicku Begoviću, su ustrajali i zbog njih smo tu gdje jesmo dana.
Pezo: Pozivan kolegu Obradovića da mi se javno ispriča zbog iznošenja neistina. Molim da nam gospar Obradović sad kaže kako se izgovarana njegovo prezime.
13:55 Nikša Selmani (SJG): Briga je temeljni pojam koji nas vezuje. No, na tri stvari moramo paziti: dostupnost, kapacitet, da jamstvima ne opteretimo Grad. Alternativa su EU fondovi. Je li se što pokrenulo u tom smjeru? Postoji li mogućnost prethodnog razmatranja EU fondova?
Gradonačelnik: Hotel Gruž d.d. nije obveznik javne nabave, ali je ona napravljena, jer smo išli s mogućnošću refinanciranja putem EU fondova, jer će nas se tražiti dokumentacije.
Sedma točka dnevnog reda Prijedlog odluke o davanju jamstva Hotelu Gruž d.d. usvojena je uz 18 glasova za i četiri sudržana glasa.
Osma točka dnevnopg reda Prijedlog odluke o davanju suglasnosti za zaduživanje Hotela Gruž d.d. usvojena je uz 18 glasova za i četiri sudržana glasa.
Deveta točka dnevnog reda Prijedlog odluke o davanju suglasnosti za davanje založnog prava u korist Erste & Steiermaerkische Bank d.d. usvojena je uz 18 glasova za i četiri sudržana glasa.
14:00 Određena je pauza u trajanju pola sata nakon čega će vijećnici raspravljati o desetoj točki dnevnog reda Prijedlog odluke o proglašenju svojstva komunalne infrastrukture kao javnog dobra u općoj uporabi, skalinata „Podljut“ i pješačke ulice Masarykov put – obala uz zapadni dio hotela Adriatic.
Sjednica se nastavlja.
Za raspravu se javio vijećnik Kristić (MOST): Po materijalima imamo samo vidljivo gdje je skalinata i put. Vijećnici po ovim materijalima ne vidi o čemu glasaju.
Pročelnik Šutalo: Donio sam sa sobom materijale koji se u ovom tretnutku mogu kopirati. Radi se o dvije skalinate. Jedna u Orašcu koja se spušta od mjesta do magistrale,a druga se nalazi sa zapadne strane hotela Maestrali. Upravi odjel za promet je počeo uknjižavati javne površine na kojima nije dopušteno prometovanje. Uknjižili smo dosta prometnica sad je vrijeme i za ovo.
Točka dnevnog reda jednoglasno je usvojena.
Na redu je 11 točka dnevnog reda Prijedlog odluke o raspoređivanju sredstava iz Proračuna Grada Dubrovnika namijenjenih financiranju političkih stranaka i vijećnika s liste grupe birača Gradskog vijeća Grada Dubrovnika u 2021. godini.
Željko Raguž (DUSTRA): Ne znam tko je radio na materijalima, ali vide se mnoge nelogičnosti. Tri stranke imaju po tri vijećnika. Dvije dobivaju 50 tisuća kuna, a jedna 30. Molim da mi se objasni kako je došlo do ovih računica?
Gradonačelnik: Točno je definirano koliko se dobiva po vijećniku, odnosno vijećnici. Više do dobiva za vijećnice, nego za muške vijećnike.
Potrebica: Mi glasamo o odluci, a ne o tablici.
Lujić (MOST): Za vijećnice se dava više, no ta je odluka diskriminatorna jer je navedeno da se po zastupljenom spolu daje više. Moguća je i obrnuta situacija.
Nikša Selmani (SJG): Srđ je Grad u načelu podržava rad političkih stranka javnim novcem. No smatramo da je iznos financiranja nije dobro vratiti na iznose prije 2020. godine. Predlažem da se sredstva smanje na 200 tisuća kuna te da se financira rad svih 12 mjeseci, a ne samo prvih 5 mjeseci. Za ovo se zalažemo od 2015. godine, ali nismo imali podršku.
Raguž (DUSTRA): Imate ljude koji su prije davali prijedlog da se financiranje ukine, ali nikad dobivena sredstva nisu donirali. Političke stranke ovim sredstvima plaćaju svoje poslovanje. Mi ne možemo poći u udrugu. Kolega Selmani, donirajte sredstava.
Gradonačelnik: Pravi je trenutak da čestitamo kolegi Selmaniju. Srđ je Grad je osnovao političku stranku. Sad će vam biti lakše i shvatit ćete kako političari razmišljaju.
Nikša Selmani (SJG): Mi smo toliko od ovih sredstava donirali, da vi nećete toliko u deset godina.
Vido Bogdanović (HSS): Sredstva su u proračunu osigurana. Postoji stav da bi ukidanje financiranje potaknulo korupciju. U nas vidimo da taj argument ne stoji. Što stranke primaju više iz proračuna to su korumpiranije. Financiranje stranaka nije lijek protiv financijske i političke korupcije. Dobivaju stranke i vijećnici za pokriće nekih dodatnih troškova. Zašto bi netko sukladno spolu primao više? U suvremenom svijetu se nastoje izbrisati razlike po spolu. Zakon je retardiran. Stavite onda jednu kuna. Nitko ženama ne brani da se bave politikom. Mogu nas sve smijeniti ako hoće, ali neće. Ja ovo stvarno ne razumijem.
Tatjana Šimac Bonačić (SDP): Iznenađena sam stavom kolege Bogdanovića. Ovo je simulacija kako bi se žene bavile politikom. Postoje kazne ako na listama nije zastupljen dovoljan broj žena.
Marko Potrebica (HDZ): Demokracija košta, a uzor su nam bile zapadne demokracije. U Njemačkoj je od 1959. rad političkih stranka financira javnim novce i tako dalje. Ovo je politička užanca. Imamo i negativan oblik ovo financiranja. I udrugama se financira rad. Slažem se s kolegom Selmanijem da financiranje rada političkih stranaka treba biti transparentno.
Nikša Selmani (SJG): Situacija je specifična. Ako režemo svima onda režimo i nama.
Terezina Orlić (DDS): Ovo je praksa cijele Europe. Radi se o stimulansu, a takvi stimulansi postoje i u drugim poljima u kojima su žene nedovoljno zastupljene. Vjerujem da vi nemate problema s time u vlastitom životu.
Marko Potrebica (HDZ): Nismo rezali svima. I to je činjenica koja je lako provjerljiva. Čestitam vam na osnivaju stranke. Nadam se da nećete govoriti da zastupate građane. Volio bi znati što vas je to točno potaknulo da postanete politička stranka.
Bogdanović (HSS): Mi živimo u društvu u kojem su žene drugotne i da im je dobro s vremena na vrijeme opaliti šamarčinu. Zato smo retardirano društvo i ta retardacija se pojačava. Ta spolna dioba je posljednica toga. Spominjala se stimulacija. Što je stimulacija. Sad ćemo mi ženama davati malo više novaca da se bave politikom. Po mom sustavu vrijednosti to je potkupljivanje. Moramo stvoriti prostor da se žene bave politikom, a ne da stranke guraju više žena na liste. Meni je to blesavo. Žene su vrijedne, ako ne i vrjednije od nas muškaraca. Ako hoćete i reproduktivno. I mi to sve želimo ispraviti sa 7 kuna.
Krešimir Marković (HRAST): Ljudi mogu biti narušenog zdravlja, a ne društvo. Govori se o vrijednosti čovjek. On je jednako vrijedan od začeća do prirodne smrti. Više bi trebao voljeti sina jer je muško, nego svoje tri kćeri. To je neozbiljno. Sloboda i za izrečenu reći ima smisla samo ako je odgovorna. Da ste promislili o onome što ste rekli, ne bi to više nikad izrekli. Ovo bi trebalo biti časno mjesto. Mi zastupamo često svoje parcijalne, jadne interese i to je problem. Problem je u svijesti. Izlazilo bez veze tu, ne da bi doprinijeli, nego da bi nam se stavljali plusevi i minusi.
Vido Bogdanović (HSS): Po ovome društvu, državi i gradu idem otvorenih očiju. Zašto bi se vi slagali sa mnom? I zašto ja ne bi smio iznijeti svoj stav? U ovom društvo ljudi nisu jednaki i žene su podređene muškarcima. Retardirani smo jer smo nazadni. Ne gledamo prema naprijed. Naši društveni odnosi su retardirani. Neko je to okej. Nema toga tko ćemo zabraniti da stvari nazivam svojim imenom. Odrastao sam u društvu jaku žena i vidio sam što su sposobne. I često su uspješnije od muškaraca. Nemam nikakve rezerve prema ženama. Statističke žene tu tučene, ubijane, manje plaćene. To je činjenica. I s ovim se to neće promijeniti.
Vijećnica Vučković – Matić (HNS): Mi ovdje raspravljamo o financiranju stranka, i to u trenutku kad je upitno hoće li se stranke uopće moći financirati. Moj prijedlog je da se financiranje smanji.
Ivana Šepak (DUSTRA): Žene koje imaju političke ambicije i koje bi htjele da im se glas čuje, pozivam vas da se pozivate DUSTRA-i. Tamo nismo drugotne i imamo pravo na svoj stav.
Točka dnevnog reda je usvojena uz četiri sudržana glasa.
Na redu je 12. točka dnevnog reda Prijedlog odluke o sastavu urbanog područja Dubrovnika.
Pročelnica Raguž: Ova odluka je jedan od preduvjeta za korištenje EU fondova. Predlaže se da urbanu područje uz Grad budu i Općina Župa dubrovačka i Općina dubrovačko primorje. Ništa nije propušteno, sve je rađeno po proceduri. Finalna odluka za ITU mehanizam će biti donesena u travnju.
Nikša Selmani (SJG): Ovo je izvrsno. Jer ako Dubrovnik uđe u ovom, povećava se mogućnost povlačenja sredstava. Zanima me samo je li se potegnulo pitanje za Konavle?
Pročelnica Raguž: Dnevne migracije trebaju biti 30 posto, Konavle su na 28 posto.
Točka dnevnog reda je jednoglasno usvojena.
Na redu je 13. točka dnevnog reda Prijedlog odluke o imenovanju Stručnog povjerenstva za koncesije za posebnu upotrebu pomorskog dobra.
Točka dnevnog reda je usvojena uz dva sudržana glasa.
Na redu je 14. točka dnevnog reda Prijedlog odluke o dodjeli koncesije za posebnu upotrebu pomorskog dobra radi izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda otoka Koločepa.
Točka dnevnog reda je jednoglasno usvojena.
Na redu je 15. točka dnevnog reda Prijedlog programa održavanja komunalne infrastrukture u 2021. godini.
Točka dnevnog reda je usvojena uz dva glasa protiv i pet sudržani glasova.
Na redu je 16. točka dnevnog reda Prijedlog programa obavljanja drugih komunalnih djelatnosti na području Grada Dubrovnika u 2021. godini.
I ova točka je usvojena uz dva glasa protiv i pet sudržani glasova.
Na redu je 17. točka Prijedlog programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u 2021. godini.
Točka je usvojena uz dva glasa protiv i četiri sudržana glasa.
Na redu je 18. točka dnevnog reda Prijedlog izmjena i dopuna plana korištenja javnim površinama izvan povijesne jezgre.
Željko Raguž (DUSTRA): Zadnjih nekoliko sjednica dolaze pojedinačne točke po ovom pitanju. Dva momka iz grada imaju objekt u Širokoj nemaju stolove i stolice, dvije godine pokušavaju legalno doći do toga. Nadajmo se da ćemo i njima udovoljiti.
Pročelnica Hladilo: Nema povećanja kvadrata javne površine unutar povijesne jezgre. Ovdje se radi o Lapadu.
Točka dnevnog reda je jednoglasno usvojena.
Na redu je 19. točka dnevnog reda Prijedlog analize stanja sustava civilne zaštite na području Grada Dubrovnika za 2020. godinu.
Marko Kristić (MOST): Mislim da je ovo dosta važna točka dnevnog reda bez da nas načelnik Krilanović uputi. Ova analiza bi trebala dati pregled protekle godine. Bilo bi korisno znati koliko je COVID utjecao na planove razvoja Civilne zaštite. Za što točno Civilna zaštita daje suglasnost?
Načelnik Krilanović: Analiza stanja je taksativno navedene. Potres pred prošli proračun, koji je gori ugroza od koronavirusa. Nužni su nam šatori za smješta osoba, u slučaju katastrofe. COVID nas je naučio, odnosno definirali smo postrojbe Civilne zaštite, ali se nismo susreli s ljudima, kako bi vidjeli koliko su voljni za angažman. Dobra stvar u pandemiji nam je bilo da smo te popise iskristalizirali. Mnogi su nam nudili pomoć, ali nismo mogli ulaziti u sustav, jer smo mobilizirali 213 ljudi. U slučaju potresa taj broj će na biti mali. Prije dvije godine nismo predvidjeli rizik od pandemije. Sad proširujemo moguće ugroze, kako bi napravili postupnik, kako se ponašati u slučaju neke, buduće možebitne pandemije. U ožujku smo definirali plan postupanja. Tad nismo znali koliko je bolest zarazna i došlo je do lockdowna. Prvih mjesec dana smo svi bili disciplinirani i hvala im na tome. Od lipnja do danas se broj zaraženih kontinuirano povećava. Pozvao bih građane i ovim putem na odgovornost i disciplinu. U svakom trenutku moramo biti spremni za svaku ugrozu.
Vijećnik Kristić ( MOST): U slučaju ozbiljnije ugroze koliko su postrojbe specijalizirane? Zašto ne radi informacijski centar Civilne zaštite?
Načelnik Krilanović: Mi nemamo ekipu za spašavanje iz ruševina. Programi obuke nisu još završeni. Imamo četiri centar za potrese u Hrvatskoj i u slučaju potresa svi bi doletjeli u Dubrovnik. Mi pogođeni, ne daj Bože da se to dogodi, prvi bi radili samo spašavanje, radi se o periodu od par sati. Mi smo prije par dana. Imali vježbu na račun ovoga. Najbitnije je pokrenuti sustav. Najveći problem je sistem veza. Pola našeg sastanka, koji smo imali prije par dana, smo potrošili na to. Posao Civilne zaštite sad su preuzeli komunalni redari. Svi naši građani mogu na putem maila dobiti sve podatke.
Puljizević (HDZ): U svemu ovome što je rekao načelnik Stožera moram reći kako iz ovoga izvješća možemo iščitati koliko je ljudi bilo u ophodnji i da se odradilo preko 20 tisuća sati, preko 5000 je bilo poziva, izdano je preko 3000 propusnica. Call centar je davao životne informacije, zahvaljujem se načelniku i svim pripadnicima Civilne zaštite.
16:09: Maslać (HDZ): Posebno me bode podatak da ima 5000 ili 6000 objekata koji su legalizirani, a koji su bez statike i građevinske dozvole. Mislim da bi bilo dobro krenuti u osvještavanje u kakvim objetima ljudi žive.
Šimac Bonačić (SDP): Zavod za obnovu Dubrovnika ima osnovnu djelatnost, a to je aseizmička obnova, mislim da bi svi trebali pripomoći da se ide u izmjenu zakona da bi se mogla provoditi obnova blokova, gradonačelniče apeliram na vas.
Prijedlog analize stanja sustava civilne zaštite na području Grada Dubrovnika za 2020. godinu – jednoglasno usvojen.
Prijedlog godišnjeg plana razvoja civilne zaštite na području Grada Dubrovnika s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje – jednogalsno usvojen.
Prijedlog plana djelovanja Grada Dubrovnika u području prirodnih nepogoda za 2021.godinu – usvojen.
16:16 Stiglo se do 21. točke Dnevnog reda – Prijedlog zaključka o donošenju Programa javnih potreba za obavljanje djelatnosti Hrvatske gorske službe spašavanja-Stanica Dubrovnik u 2021. godini. Prijedlog je usvojen.
Prijedlog zaključka o djelomičnom oslobađanju od plaćanja komunalnog doprinosa – jednoglasno usvojen.
16:18 Prijedlog zaključka o potpisivanju Nagodbe između Grada Dubrovnika, Kinematografa Dubrovnik-ustanova, Brsečine turist d.o.o. i Jake Pandžić.
Gradonačelnik: Najavio sam kako će cijeli niz žalbi i tužbi doći pred gradske vijećnike, obzirom da postoji dugogodišnja žalba da bi se žalili, a to košta. Imamo jednu priču vezanu uz ovu točku, to seže u doba 2007. godine kada je donesen prvi pravovijek, kada je Grad izgubio parnicu platio je preko 400 tisuća kuna troškova. Ponovno sada prvostupanjski sud zauzima isti stav, koji kaže da ugovor nije bio ništetan, jasno je svima od početka spora, iz meni nepoznatih razloga se mi godinama žalimo. Znamo da postoji dokument gdje je vidljivo da je kino plaćao najam za to zemljište i sada nam prijeti nova presuda. Kada smo s odvjetnicima sjeli, jasno je da ne možemo ovo dobiti. Gubili smo sporove i plaćali silne stotine tisuća kuna da bi javnost vidjela da smo se žalili, mislim da oco nema smisla mi smo već preko 4000 tisuća bacili u vjetar, a možemo još preko 300 baciti u vjetar, ali ne znam komu i čemu.
Lujić: Držim da treba usvojiti ovaj zaključak, ni meni jasno zašto je ovo ovako nastavljeno. Međutim nije samo sporno da netko vodi 17 godina spor, nego je i netko u Gradu Dubrovniku, neke bivše vlasti su to sve amenovale.
16:23 Selmani: Nismo upoznati sa sporom jer to nije bilo dio dokumentacije oju smo dobili, i pitanje je zašto tuženik pruža nagodbu. Zašto je izmijenjena poslovna namjena kina, to je tzv. zona B zaštite, to znači da za bilo koji postupak su potrebne konzervatorske smjernice. Apeliramo da pokušamo vratiti kulturnu namjenu i da se Grad ne predaje u borbi da otkupi zemljište.
Pero Brbora (DDS): Prijedlog nagodbe ćemo podržati, ali moramo naglasitit gdje je grad trebao dobiti ovaj spor. No moram reći i kako grad ima preko 500 tužbi gdje grad oko 80 posto tuženik. S druge strane tu su i upravni sporovi. Znamo da u ovoj vrsti sporova zakon ne poznaje nagodbe. Svi sporovi zahtijevaju temeljitu i poštenu analizu, potrebno je preuzeti odgovornost za sklapanje nagodbi. Na kraju predlažemo da se za sljedeću sjednicu pripreme svi sporovi.
Gradonačelnik: Grad je zauzeo praksu da pravnici u našem Upravnom odjelu moraju za svaki spor se očitovati sa svojim mišljenjem, da se prestanemo žaliti bezveze. Postoji neki slučajevi gdje se može žaliti, a to je npt za vrtić na Pilama. Imamo i spor oko vrtića u Gružu, to bi isto trebali dobiti. Ovdje imamo drugu situaciju, ne trebamo trošiti novce.
Barač: Ne razumijem zašto je ovo predmet odlučivanja Gradskog vijeća.
Gradonačelnik: Ovo je pred gradskim vijećnicima zato što je vrijednost spora preko milijun kuna.
Kristić: Mislim da je kolegica Lujić već nekad prije aktualizirala ovu temu, osobno sam očekivao da ćemo pregled svih tih sporova dobiti da zajednički odlučimo koji su od tih sporova prioriteti i gdje bi neka nagodba mogla prouzročiti štetu. U ovom prostoru je promijenjena namjena u mješovitu, ako prolongiranjem možemo spriječiti gradnju ili devastaciju prostora, pa da onda i izgubimo 300 tisuća kuna, volio bih znati je li investitor zatražio da gradi tamo nešto.
Brbora: Možemo li dobiti popis za parnične i upravne postupke za sljedeći put?
Gradonačelnik je kazao kako će dobiti.
Prijedlog zaključka o potpisivanju Nagodbe između Grada Dubrovnika, Kinematografa Dubrovnik-ustanova, Brsečine turist d.o.o. i Jake Pandžić – je usvojen.
16:38 Prijedlog zaključka o sklapanju Ugovora o najmu stana sa slobodno ugovorenom najamninom sa Gradskim Kazalištem Marina Držića.
Raguž: Ovo je hvalevrijedna stavr da postoje nekakvi kriteriji pri dodjeli stanova, ovdje piše da se radi o deficitarnom zanimanju, a ne bih to tako stavio u kontekst. Ovdje ne miješam ravnatelja, ali ovdje se radi o nečemu drugom, da li se može dovesti neki trener i dati mu stan, ne može, volio bih čuti zašto.
Gradonačelnik: Odliku svakog grada je i kazalište, a ovo naše je iznimno uspješno, ovaj stan ne ide bilo kome. Ide se u rješavanje stambenog pitanja Izmiri Mimi Brautović, koja je glumac prvak, a koja nema riješeno stambeno pitanje.
Doršner: Više od 30 godina se nije ulagalo u kazalište kao što se sada ulaže u kazalište. Mislim da trebamo podržati kazalište i ustupiti ovaj stan i podržati ovako ambicioznu produkciju kazališta.
Vučković Matić: Kultura nije nebitna, ali kada smo kod deficitarnih zanimanja, ovako ravnatelje škole pozivam da pozovu svoje profesore da se prijave kao što su matematika ili fizika, ako vrednujemo jedno deficitarno zanimanje možemo ići i dalje.
16:43 Kristić: Iz samog predmeta akta nije bilo jasno da se radi o konkretnoj osobi, nego je bilo tamo kako je potreban stan kako bi oni iz kazališta po potrebi smještali svoje glumce, ovo je jedna potpuno nova informacija. Nemam ništa protiv toga da se pomogne, međutim mislim da imamo ljudi u puno goroj situaciji. U svim društvima imamo zaslužnih i manje zaslužnih, onda ćemo početi vagati, ako je osoba socijalno ugrožena onda je to uredu.
Gradonačelnik: Kultura je identitet svakog naroda i svakog grada, bez kulture narod nema korijena. Mi mo dodjelivali stanova i liječnićkom osoblju, sveučilišnim profesorima pa zbog čega ne bi sada dodijelili nekome u kulturi. Naravno da svatko ima svoj stav. Na Kalamoti ćemo urediti joše jedan stan i tamo će živjeti čak dva liječnika.
Raguž: Ja ću biti suzdržan po ovoj temi, jer smatram da previše novaca ide na kulturu u odnosu na sport. Ministrica Obuljen Koržinek bi se isto mogla malo potruditi da nešto novaca dođe iz državnog proračuna, a ne sve da ide iz gradskog.
Gradonačelnik: Moram stati u obranu ministrice kulture, upravo ona je darovala ljetnikovac Caboga gdje se vratio u ruke grada, a sada se radi i na tome da se i prizemlje toga ljetnikovca vrati u ruke grada. Moram još reći i da je izrađena prva konzervatorska podloga, ministarstvo prati i obnovu Orlanda…
Bogdanović: Ako bude falio glas ja ću glasati za. Ja sam za i mislim da se ne bi smjeli upustiti da vidimo tko je i koliko dobio stanova. I sportaši su dobivali poslovne prostore.
Lujić: U obrazloženju zaključka piše da kazalište da im se dodijeli stan za potrebe glumaca koji zbog nedostatka stanova idu u druge gradove. U mometnu kada grad potpiše ugovor s kazalištem ne garantira se da će ta osoba živjeti u tome stanu. Malo sam zbunjena.
Prijedlog zaključka o sklapanju Ugovora o najmu stana sa slobodno ugovorenom najamninom sa Gradskim Kazalištem Marina Držića – je uz šest suzdržanih, većinom glasova potvrđen.
Pauza od 10 minuta radi provjetravanje prostorije.
17:10 Slijedi 26. točka Dnevnog reda – Prijedlog zaključka o sklapanju Ugovora sa HEP Ods d.o.o. o osnivanju prava služnosti na dijelu nekretnine čest. zem. 1962 k.o. Orašac radi iskopa, polaganja i slobodnog pristupa u svrhu održavanja elektroenergetskog priključnog voda KB 0,4 kV iz TS 10/0,4 kV ORAŠAC. Točka je usvojena.
Prijedlog zaključka o sklapanju Ugovora o osnivanju prava služnosti postavljanja geotehničkih sidara na dijelu nekretnine čest. zem. 2446/2 k.o. Dubrovnik između Grada Dubrovnika i društva ROSSO-VERDE j.d.o.o..
Selmani: Kada sam vidio točku, teško je bilo vidjeti o kojoj se konkretno čestici radi. Radi se o čestici zemlje koja se nalazi u Svetom Jakovu koji je elitni dio grada. Ovaj ugovor gdje se dozvoljava sidrenje je uvjet gdje se može dobiti lokacijska i građevinska dozvola, ako se ovdje dopusti mi ćemo dobiti uvjete po našem mišljenju, nepovoljnije.
Pročelnica Hladilo: Mi nismo ulazili u izdavanje dozvola, to je nadležnost drugog odjela. Što se tiče našeg odjela u smislu davanja ove sugalsnosti, dostavljena je potrebna dokumentacija i sva tjela su dala svoju suglasnost.
Selmani: Meni je to jasno, ali u duhu onoga što s eide u poslejdnje vrijeme u gradu, neki projekti se drugačije tretiraju i uskoro će doći do izmjena GUP-a, a grad može i ne mor dati suglasnost.
Bogdanović: Bili smo svjedoci nekoliko puta u ove dvije, tri godine o raspoloženju oporbe, da su nažalost izdani dokumenati za građenje i da se tu ne može ništa učiniti jer su planovi takvi kakvi jesu. Ja sam razumio da Selmani upravo to predlaže, da se to provjeri, mi ne mroamo dati dozvolu za sidrenje, ali zato možemo procijeniti hoće li tamo niknuti neka zgrada kao ona gore poviše magistrale.
Prijedlog zaključka o sklapanju Ugovora o osnivanju prava služnosti postavljanja geotehničkih sidara na dijelu nekretnine čest. zem. 2446/2 k.o. Dubrovnik između Grada Dubrovnika i društva ROSSO-VERDE j.d.o.o. – je usvojen.
17:19 29. Prijedlog zaključka kojim se daje suglasnost investitoru BATALA INVEST d.o.o. Dubrovnik, na iskazanu namjeru financiranja troškova zahvata – Rekonstrukcija ceste Iva Vojnovića i kojim se daje suglasnost na tekst Ugovora o financiranju zahvata.
Kristić: Poznata mi je lokacija, u ovome slučaju ovlaščujemo investitora da sam izvede radove na infrastrukturi što nije dobro. To je vrlo frekventno križanje da investitor sam izabere izvođača što je u potpunoj suprotnosti u osnovu što smo donijeli na prošloj sjednici. Je li ovdje u pitanju neki presedan ili? Ako nekada nekoga odbijamo, ovdje sada to dozvoljavamo.
Pročelnik Srđan Todorovski: Sve troškove snosi Grad, grad vrši odabir tvrtke.
Barač: Ovoga puta je sve čisto, ovdje se radi o tzv. suglasnosti.
Prijedlog zaključka kojim se daje suglasnost investitoru BATALA INVEST d.o.o. Dubrovnik, na iskazanu namjeru financiranja troškova zahvata – Rekonstrukcija ceste Iva Vojnovića i kojim se daje suglasnost na tekst Ugovora o financiranju zahvata – je usvojen.
17:27 Stiglo se do 29. točke – Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na tekst izmjena i dopuna Statuta Agencije za društveno poticanu stanogradnj – prijedlog je usvojen.
Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na tekst Statuta OŠ Lapad – prijedlog je usvojen.
Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na tekst Statuta OŠ Montovjerna – prijedlog je usvojen.
Prijedlog zaključka o imenovanju Povjerenstva za provedbu Strategije razvoja sporta i sportske infrastrukture Grada Dubrovnika 2018.-2028. godina.
Potrebica: Imenovana su dva člana, i ja kao predsjednik GV. Predsjednik povjerenstva je Alen Bošković kao jedan od izrađivača studije. treći član je profesor Saša Selmanović.
Prijedlog je usvojen.
17:32 Prijedlog rješenja o imenovanju ravnatelja/ice Javne ustanove u kulturi Dubrovački simfonijski orkestar.
Potrebica: Upravno vijeće je predložilo dosdašnjeg ravnatelja Damira Milata i mi smo bili takvog stava. Vodili smo se njegovim dosdašnjim radom, po nama uspješnim vođenjem. Mislimo da je opravdao povjerenje.
Milat je ponovno iizabran za ravnatelja Dubrovačkog simfonijskog orkestra.
Prijedlog rješenja o razrješenju člana Kulturnog vijeća Grada Dubrovnika za audio-vizualne djelatnosti i medijske kulture.
Hrvoje Ivančić je iz osobnih razloga podnio ostavku. Prijedlog je usvojen.
17:35 Prijedlog rješenja o imenovanju člana Kulturnog vijeća Grada Dubrovnika za audio-vizualne djelatnosti i medijske kulture. Jedan je Gjino Sutić, a drugi je Matko Saltarić.
Potrebica: Predložili smo Matka Saltarića.
Prijedlog je usvojen.
17:37 Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu gradonačelnika Grada Dubrovnika u razdoblju od 1. siječnja 2020. do 30. lipnja 2020.
Gradonačelnik: Ispred vas se nalazi izvješće o radu gradonačelnika. U izvješću su navedeni projekti i u kojem su statusu. Osvrnuli smo na vrijeme korona krize i kako je Gradska uprava odgovorila na krizu.
Doršner: Tih prvih šest mjeseci ove godine zaista je bilo izazovno. Veselilo me da grad i u ovome vremenu ne odustaje od principa obnavljanja baštine. Projekti će se financirati europskim sredstvima. Ruđer Bošković će napokon dobiti memorijalni centar.
17:43 Barač: Referirao bih se na amandman koji je gradonačelnik diskvalificirao. Naime Grad je u izvješću napisao kako je doniran novac za suvremeni uređaj za ginekologiju kroz ugovor s bolnicom, dakle može se pomagati. Čisto da se zna drugi put kad se odbija da se to radi s vjerodostojnim informacijama.
Šimac Bonačić: Ovo izvješće gradonačelnika je poboljšano kada ga gledamo strukturirano jer se vidi da su se uvažile naše primjedbe, no vaši suradnici su mogli napraviti ga još bolje nego što je ovo. Imamo 10 završenih projekata iz europskih fondova, a na 18 se radi dokumentacija, zatim imamo 15 odgođenih projekta što zbog covida što zbog drugih razloga. Projekt Re Du, eurospki projekt je završen, a on s eprovodio dok su bila EU sredstva, zašto nije stavljena nova stavka, jer je bitno da u gospodarenju otpada važno je educirati sugrađane, napokon smo dobili spremnike za odvojeno skupljanje otpada. Zašto ste ponovno stavili obnovu Lazareta, kada je otvorenje bilo u srpnju 2019. Savjet mladih bi trebalo oživjeti, mi smo ga osnovali, ali nije zaživio. Zašto se ponovno spominje Vila Čingrija. Tema gospodarenja otpada, možda bi bilo dobro da izvješće ipak proslijedite Gradskom vijeću.
17:50 Kristić: U jednom dijelu izvješća, radovi su završeni na 23 posto projekata, ostalo je u procesu rješavanju. To pokazuje možda kako smo i nerealno planirali, meni posebno upada u oko azil za životinje. To ste bili stavili kako ćete napraviti u prvoj godini mandata. Dosta je veliki naglasak stavljen na EU projekte što je dobro. Koliko je od ovih 40 projekata pripremila DURA ili nadležni upravni odjel? Nije puno stavljeno oko turističkih rezultata, u projekt Respect the city je puno toga stavljeno, ne zna mu se pravi smisao.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu gradonačelnika Grada Dubrovnika u razdoblju od 1. siječnja 2020. do 30. lipnja 2020. – je sa 16 glasova usvojen.
17:58 Slijede vijećnička pitanja – javilo ih se 14.
Ivan Maslać (HDZ): Što je s primarnom zdravstvenom zaštitom na Kalamoti, i što je s javnim wc-om na Kalamoti koji se financirao EU novcima. Koliko ja znam grad nema nikakve veze s primarnom zdravstvenom zaštitom.
Gradonačelnik: Ono što je prava istina je činjenica da smo u trenucima financijskih problema, nije bilo potrebe da financiramo više turističku ambulantu jer je bio kraj sezone. Onda nas je Dom zdravlja obavijestio kako turistička ambulanta ima funkciju redovne ambulante samo liječnik s Lopuda izdaje uputnice. U proračunu su planirana sredstva i za iduću godinu za rad turističke ambulante, ono što je važno je da je svaku večer liječnik na Kalamoti. Dogovoreno je da će liječnica iz Mokošice tri dana raditi na Kalamoti, a liječnik Hure s Lopuda će dva dana raditi isto na Kalamoti. Kao što sam rekao liječnica spava na Kalamoti što znači da za ne daj bože zatreba pomoć tu je. Ujedno nastavljamo financirati punkt hitne medicinske pomoći. Za tzv. slučaj kako ga neki nazivaju, park na Kalamoti, imamo prezentaciju tu, zašto prezentacija, zato jer je najvažnije govoriti u činjenicama, a u medijima imamo medijski reket. Neću podleći medijskom reketu koliko god on nekad bio surov i nepravedan, a posebno lažan. Ide prezentacija.
Gradonačelnik: Ovo je projekt tzv. parka na Kalamoti, što se iz ovoga projekta vidi? On prikazuje nacrt parka s fotografijom izvedenog stanja. Nacrt je sastavni dio idejno – krajobraznog rješenja ovjeren od ovlaštene arhitektice. Iz nacrta je vidljivo da nije predviđena javna rasvjeta, također vidljivo je da je predviđena jedna klupa na krovu objekta, jedna klupa u parku, te četiri koša za smeće. Napomena, ništa od navedenog nije ugrađeno jer smo to planirali ugraditi kroz projekt komunalnog odjela, a kako bi uštedjeli u cjelokupnim financijama. Okončana je situacja, iz priloga je vidljivo da nije plaćena javna rasvjeta parka, kao ni urbana oprema.
Gradonačelnik: Sanitarni čvor je uknjižen na Grad Dubrovnik, a ona površina poviše je vraćena vlasnicima i mi se o tome više ne trebamo brinuti. Međutim kako bi izgledalo kada grad ne bi ulagao određena sredstva u neka područja kao što je npr. Umjetnička galerija koja je također u sporu, predmet povrata. Ne bi onda nikada uložili ni u Turističku zajendicu na Pialma, kao ni u vrtić na Konalu, koji se sad vratio. Obveza grada je pažnja dobrog gospodara, upravo takav je sanitarni čvor koji je priveden svrsi.
Gradonačelnik: Sve je jasno, čisto i transparentno. Isto tako kao što je svakome u gradu jasno kako pojedinci iz samo sebih znanih, a možda i širem krugu poznatih razloga, od svega žele napraviti problem. Ponavljam, nećemo pristati na medijski reket.
18:11 Nikša Selmani (Srđ je Grad): Naše vijećničko pitanje glasi – Sanacija Grabovice, hoće li se nastavljati odlagati otpad do 2023. dok se ne sagradi novi Centar za gospodarenje otpadom. Vi ste gradonačelniće tvrdili kako ćete Grabovicu zatvoriti do 2020., jeste li se predosmilili?
Gradonačelnik: Drago mije što ste spomenuli Grabovicu, u projekt koji smo se odlučili ići kako bi konačno krenuli u postupak sanacije Grabovice. Provedena je potpuna sanacija Grabovica kako bi daljnje odlaganje bilo sigurno i neškodljivo za sve naše sugrađane, ugrađeni svi potrebni pročistaći, prema obvezi izrađen je i snimak geodetski te maksimalni kapacitet Grabovice, očekivano je da će Grabovica idućih godinu i pol do dvije morati trajno zatvoriti. Vrlo izvjesno je da do tada neće biti izgrađen Centar, ali je vrlo izvjesno da će biti dovršen Pelješki most. Da nismo išli u saaciju ne bi imali gdje s otpadom, eventualno bi morali izanjmljivati posebne trajekte. Sada ćemo moći raditi preko Pelješkog mosta, a onda ćemo vidjeti u koji će to centar ići. Vrlo je važno da smo sve ekološke standarde ispunili.
Jadran Barač (SDP): Rekli ste da su radovi na šetnici završeni, jer su građani kazali kako su postavljeni znakovi upozorenja. Drugo, u prijedlogu proračuna planirate pomoć, izvjesno je da će mnoge javne usluge direktno ovisiti o tim sredstvima, možete li reći odakle i kada toćno će doći ta sredstva?
Marina Vučković Matić (HNS): Sve više je incidenata oko kućnih ljubimaca, mogu li se krivci utvrditi preko kamera i mogu li se više komunalni redari više aktivirati?
Gradonačelnik: Zatražili smo intervenciju policije za veliki broj uginulih mačaka, što nikako nije dobro. U suradnji s policijskom upravom naše su im kamere na raspolaganju. Komunalno redarstvo prati i nadgleda situaciju ukoliko nešto pirmijete prijaviti će to policiji.
Tatjana Šimac Bonačić (SDP): Imam dva pitanja, u proračunu se nose ne mala sredstava za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada, znamo da su to penali, koliko je do sda grad platio komunalnih naknada, zašto ne nosimo jedan dio novca za nastavak edukacije, što planirate da grad proaktivno djelujemo? Drugo, tema je senzorički park, to je projekt u Čokolinu, promijenio je lokaciju. Gdje je nestao projekt?
Gradonačelnik: Vezano za senzorički park, grad je izradio projektnu dokumentaciju, naravno sada čekamo izvor financiranja gdje ćemo onda i započeti s projektom.
Rikard Rossetti (DUSTRA): Moje pitanje se odnosi na bicikliste na starom dijelu šetnice, ljudi me sreću i pitaju me kako tome stati u kraj. Biciklisti se dignu na zadnje rote. Krajnji momenat je da se nešto napravi.
Gradonačelnik: Komunalni redari su tamo i nadam se da ćemo ih sankcionirati. Ima i dubrovačko oko, treba slikati i poslati sve. Trebat će vremena, ali uz prisustvo komunalnih redara nadam se da ćemo brzo riješiti taj problem.
Maro Kristić (MOST): Imam dva pitanja, jedno se tiče Mokošice i parkinga, predložio bih privođenju nekoliko površina s malim ulaganjima. Vi razmotrite ako je to moguće. Drugo se odnosi na reviziju gradskih stanova, dosta je veliki broj korisnika koji koriste bespravno, ja imam informaciju kako nijedan od tih procesa nije okončan, u kojem statusu su ti predmeti. Koliko na području grada ima zaštičenh najmoprimaca?
Dolores Lujić(MOST): Imam dva pitanja, prvo se odnosi se na odron na dionici Sustjepan-Čajkovići, drugo pitanje odnosi se na učestale trke motora i automobila, može li se tome stati u kraj?
Blaž Pezo (HDZ): Budući se kroz medije može čuti kako je vaše projekte pokrenula prethodna uprava, zanima vas koliko vas je pripremljenih projekata dočekalo kada ste preuzeli dužnot? Drugo, je li gotova građevinska dozvola za projekt ceste Tamarić i kada bi ti radovi završili?
Gradonačelnik: Nalsijedili smo nula projekata, a 1001 problem, sve probleme s Grabovicom, žičarom, Zakladom Balga djela, nećemo moći riješiti nikada problem Ilijine glavice, mi smo ishodovali građevinsku dozvolu, ali kako ćemo sad dobiti uporabnu dozvolu. Govore mi trebalo bi raspisati natječaj, izabrati izvođača, a ja kažem kako ćemo to napraviti kada je to sve već izvedeno, govore mi nikako, ne diraj. Imamo ugrađene liftove u pothodnike koji su za unutrašnju upotrebu ne za vanjsku. Govore mi nikad nećete dobiti ateste za to, međutim to nije afera. Cesta Tamarić, dobivena je građevinska dozvola, nakon toga ide proces izvlaštenja vrijedan sedam milijuna kuna, to će u idućoj godini do svibnja završiti sve skupa, onda treba pronaći sredstva, nakon što osiguramo sredstva onda možemo ići u proces javne nabave.
Terezina Orlić (DDS): Imam saznanja da je Laguna trade podnijela zahtjev za poništenje građevinske dozvole za rekonstrukciju Lapadske obale, zbog navodno već dodijeljene koncesije postojećoj Marini Farpa. Također je navodno podnesen postupak pred arbitražnim sudom, je li to znači da postoji opasnost gubitka sredstava iz EU i možda višemilijunska šteta za grad. Prema mojim saznanjima grad je više puta obaviješten, ako je ovo sve točno je li se prije pokretanja izadavanja građevinske dozvole mogao postići dogovor s Laguna tradeom?
Gradonačelnik: Istina je da je tvrtka Laguna trade pokušala srušiti građevinsku dovolu, međutim to im nije uspjelo. To nije stranka u postupku, jest koncesionar, ali nije vlasnik koncesije, prilikom izadavanja tražena je suglasnost ministarstva državne imovine, ministarstva mora. Prošli tjedan održan je u Zagrebu sastanak upravo na temu Lapadske obale. Na svemu tome, jasno je zaključeno da je grad Dubrovnik izdao dozvolu onako kako treba, ničim grad ne treba i ne mora obešzetei bilo koga te da ništa ne sprječava grad da počne s radovima na Lapadskoj obali. Što se tiče arbitraže, to je jedan nonsense, zbog čega ako je izdana uporabna dozvola. Neće nitko javnu inesticiju spriječiti na korist nekakve privatne investicije. Dozvole imamo, natječaj je raspisan, uskoro ćemo dobiti i izvođača, očekujemo do proljeća da ćemo početi izvoditi radove.
Miho Obradović (HNS): Imam dva pitanja, Komolac je bez igrališta, ni nako tri i pol godine se ništa ne nazire, kada će Komolac dobiti igralište za mnogobrojnu djecu? Drugo, u vezi bespravnih stanova, koliko je stanova vraćeno u naše vlasništvo te koliko ih je dano potrebitima?
Gradonačelnik: Sportska dvorana u Komolcu, svojedobno HEP kupi prostor bivšeg GPA, tada je bivši gradonačlenik bio u dobrim odnosima s HEP-om, međutim tamo se uložilo 300 tisuća kuna, ali taj isti predsjednik Uprave šalje meni pismo, rekao je vi ste ulagali novce u naš prostor bez da vas je itko ovlastio. Tražio samo nekakvo zajedničko rješenje, do dana današnjeg još to nismo riješili, netko je jednostavno bez ijednog papira ulagao u tuđu imovinu. Takva je priča vezana za sportsku dvoranu, a da govorimo da nije bio javne nabave, to tada nije ni postojalo. Ja se nadam da ćemo vrlo skoro započeti s radovima prvog od tri terena u Komolcu. Za stanove nemam točan podatak, ali ćemo vam pisano vrlo detalnjo odgvooriti.
Katarina Doršner (HDZ): Zanima me što je s pristupnom cestom do parkirališta Gradac, hoće li se ona urediti? Drugo, krenulo se u uređenje parka u Pilama, zanima me kada će početi radovi i koliko je predviđeno njihovo trajanje?
Gradonačelnik: Sada se prvo rješava prvo pitanje parkinga, gledat ćemo da se riješi i Ulica Frana Bulića, što se tiče projekta u Pilama, konzervatori su imali primjedbe. Kada to sve bude gotovo onda se možemo pripremati za realizaciju projekta.
Ivo Lučić (HDZ): Imam dva pitanja, prvo se tiče tvrđave Imperijal, što se događa s tužbom, je li vas investitor kontaktirao u vezi raskida ugovora? Drugo, cesta Most – Pobrežje, što se događa s cestom za Ljubač?
Gradonačelnik: Tvrđava Imperijal, tu smo izvršili sve pravne procese, ne vidimo nikakav problem. Cesta od Mosta prema Pobrežju, tu moramo istaknuti da je projekt pri kraju, u tijeku je torketiranje koje nije bilo predviđeno. Cesta od Osojnika do Ljupča je u završnoj fazi projektiranja, kada se završi onda idemo u realizaciju, radi se o iznimno dugoj dionici. Bitno je za napomenuti kako cijelu ovu infrastrukturu treba pratiti prostornim planom. Treba pronalaziti nove lokacije i za građevinske zone i za obiteljske kuće, vrlo skoro ćemo doći do toga da će u Gornjim selima trebati škola, ali to će biti tako ako im date infrastrukturu.
Krešimir Marković (HRAST): Imam dva pitanja, dolazi adventsko vrijeme, što grad planira u ovim okolnostima ponuditi građanima u ovom adventskom vremenu? Boškovićeva poljana, kontaktirao me jedan bivši učenik koji je šokiran izgledom poljane. Znam da je posebno vrijeme, novaca nema, ali možemo li buditi tu svijest da je taj prostor važan i da mu damo novi izgled?
Gradonačelnik: Vezano za advent, ove godine će biti izazov organizirati nešto na što smo poslejdnjih godina naučili, ali siguran sam da ćemo pronači načina. Idući tjedan će zamjenica prezenitrati sve ono što smo pripremili. Uvjeren sam da će naši sugrađani biti svjedoci da to može biti lijepo i kvalitetno i na drugi način. Što se tiče Boškovićeve poljane, ne izgleda lijepo, nije na ponos gradu, ali je potrebno naći određeno suglasje s Konzervatorskim odjelom, možda će upravo parking na Gradcu biti primjer ili model kako to napraviti i na Boškovićevoj poljani, jer taj način popločavanja je možda jedan od rješenja. Treba pristupiti i ustrajati u razgovorima s Konzervatorskim odjelom
19:04 Sjednica je završena, a predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica je završio s riječima: Vidimo se vjerojatno do nove godine, još jedanput.
L.Pavlović/E. Jelić
