SJEDNICA IZ MINUTE U MINUTU: Usvojen rebalans Proračuna, natječaj za dubrovački POS krajem studenog

Na 33. sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, koja je započela u Velikoj vijećnici u 10 sati, prisutno je 23 od 25 vijećnika. Troje gradskih vijećnika sudjeluju on line na sjednici, to su Nikša Selmani, Matija Čale Mratović i Marina Vučković Matić. Na današnjem dnevnom redu nalaze se 22 točke. Neke od točaka su rebalans proračuna, kreditno zaduženje Grada Dubrovnika, Prijedlog odluke o donošenju Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države na području grada Dubrovnika, a jedna od najbitnijih točaka za mlade obitelji je svakako Prijedlog zaključka o raspisivanju javnog natječaja za prodaju stana u vlasništvu Grada Dubrovnika u Mokošici. Slijedi nadopuna Dnevnog reda.

Predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica: Dostavljene su sljedeće točke za andopunu dnevnog reda: imenovace sudaca porotnika za Županijski sud, prijedlog pravilnika o naknadama za prometovanje prijevoznim sredstvima unutar pješačkih zona na području Grada Dubrovnika te Prijedlog zaklučka kojim Grad Dubrovnik daje suglasnost Snitatu za ishođenje građevinske dozvole za ukljanjanje čestice zemlje, a u svrhu rekonstrukcije tržnice Gruž.

10:15 Matko Munitić (DDS): Dopunili bi dnevni red s točkom Prijedlog izmjena i dopuna korištenja javnih površina u povijesnoj jezgri.

Maro Kristić (MOST): Nemamo u tabletima odluku o stanovima za mlade, nema odluke, ima samo izvješće. Hoćemo li danas donijeti ovu odluku ili ćemo samo raspravljati?

Marko Potrebica: Danas ćemo raspravljati, točka je bila na javnom savjetovanju, a sljedeći put ćemo ju donijeti.

Dnevni red je dopunjen, prijedlog Matka Munitića je usvojen uz dva suzdržana glasa, 25. točka dnevnog reda će se razmatrati kao 9. točka.

Dnevni red je usvojen.

Slijede vijećnička pitanja.

Emilio Puljizević (HDZ): Dva su pitanja, prvo se veže uz radove rekonstrukcije ceste DB, Zaton – Štikovica, gradonačelniče jeste li zadovoljni radovima? Kada je planirani završetak radova? Što se događa na Grabovici, dokle smo došli s time?

Gradonačelnik Mato Franković: Vezano za radove u Zatonu, radi se o dionici koja je duga 3,2 km, posljednjih 30 godina čeka rekonstrukciju. Vrijedna je 22,8 milijuna kuna, prvo smo mislili raditi u fazama, međutim kako je došla korona, odlučili smo se za sanaciju odjednom u potpunosti. To je kod nekih sugrađana izazvalo određeno nezadovoljstvo. Podsjećam, radi se o jednoj iznimno lošoj dionici, očekujemo završetak u veljači sljedeće godine, ako sve bude kako treba. Što se tiče Grabovice, ona je iznimno važna i bitna i to je projekat od kojega su svi bježali. Mi smo završili cjelokupnu dokumentaciju, započeli smo sanaciju i doveli do kraja i dobili smo uporabnu dozvolu, a uskoro ćemo ju ići i obići. Ide u fazu zatvaranja.

Katarina Doršner (HDZ): Prvo pitanje odnosi se na šetnicu Nika i Meda Pucića, do kuda se došlo? Drugo, ovih dana smo imali čast ugostiti Mike Pompea, želite li nam vi nešto reći o dojmu i dosegu toga projekta?

Gradonačelnik: Međunarodni ugled Hrvatske je neupitan, svaki dan vidimo koliko nas uvažaju. Bitnost Dubrovnika je još više izražena, ugostili smo u posljednje vrijeme brojne delegacije, ugostili smo 17 premijera, a na Kina 16+1 sastanku u Dubrovniku, se taj projekt proširio i sada je to Kina +17, jer je Grčka još pristupila upravo u Dubrovniku. Činjenica da je Pompeo došao govori o tome koliko je važan faktor stabilnosti, u trenutku kada on dođe u Dubrovnik o tome čitaju i raspravljaju svi američki mediji, a to je nevjerojatna reklama. Ne samo da je došao nego je iz toga grada najavio da će se za hrvatske građane ukinuti viza. Rekao je da će idući odmor zasigurno odabrati Dubrovnik. U nekoliko mjeseci smo uspjeli da se dobro i kvalitetno pripremamo za iduću sezonu. Odradili smo sjajan vanjsko – politički posao, a ne bismo uspjeli da premijer Plenković nije sugerirao da to bude Dubrovnik.

Jadran Barač (SDP): Imam dva pitanja, jedno je vezano za rebalans proračuna. Gradska uprava je kroz cijelu 2020. godinu u javnost iznosila informaciju o vrijednosti investicije ceste od Mosta do Pobrežja, vidimo na rebalansu da ta cesta košta više od 52 milijuna kuna, a ne 32 milijuna kako što je rečeno. Drugo je vezano za Jakljan, možemo li dobiti informaciju oko povezanosti zamjenice Tokić i investitora?

Gradonačelnik: Koliko je meni poznato da ste vi bili u našem upravnom odjelu u kojemu vam je u potpunosti sve prezentirano taksativno i sve vezano za izgradnju ceste od Mosta do Pobrežja. Vi u svemu tražite problem, pokušavate sve prikazati na zlonamjeran način. Svi oni koji su nešto radili, a vi bi trebali po struci znati o tome, u nekim postupcima se dogode određeni problemi, naknadnim radovima se ovdje utvrdilo da treba izvršiti pokos itd… Radovi su iznosili 32 milijuna kuna, nakon što se utvrdilo i ispunila dodatna vještva, utvrdilo se da za jednu cijelu dionicu treba dodatno nešto napraviti, to je dodatno iznosilo preko osam milijuna kuna. Mi danas vidimo da je odrađen dio, dalje se nije moglo jer se trebala raspisati javna nabava, sukladno tome izabrana je tvrtka. Svi ostali iznosi koje spominjete dio su neminovno cijele priče oko ceste, ali od prvog dana se komunicira da sanacija odlagališta je jedno, a sanacija ceste je drugo, a jedno i drugo je trebalo napraviti. Pitanje je zašto je netko cijelo desetljeće dozvoljavao odvoz građevisnkog otpada, a vrlo često su gore bili viđeni kamioni Viama, da bi danas građani morali platiti preko šest milijuna kuna jer je nečiji brat gore odlagao otpad i za to uzeo novac. Nema kod nas sakrivanja, sve vam je objašnjeno. Za UPU Jakljan, tu je investitor koji je potpisao ugovor sa državom, a sada pošto je nekada taj investitor surađivao sa zamjenicom Tokić koja mu je projektirala kuću na Mljetu, i sada bi mi trebali nešto braniti. Tu nema ništa problematično. Vi biste vjerojatno čovjeka zaustavili, a neke druge ne bi.

Jadran Barač (SDP): Gradonačelniče, vi ste napomenuli da je meni sve takstavino izprezentiano, ali to nije odgovor na moje pitanje, zašto to nije bilo prezentirano građanima kroz priopćenje. zašto niste rekli građanima da nešto košta 32 milijuna kuna, a zapravo košta preko 50 milijuna kuna. Meni ne smeta što Tokić projektira građevine, mene zanima je li ona bila povezana s investitorom na Jakljanu u obujmu obuhvata i u sklopu ove točke, je li ona surađuje na ovome projektu?

Tokić je iz klupe kazala kako ne sudjeluje.

Rikard Rosetti (DUSTRA): Na našem području od Molunta do Slanog djeluje 10 -ak ronilačkih klubova, nedavno se dogodio incident s Poljakom koji je prebačen u Split u barokomoru, da li je barokomora u Dubrovniku osposobljena i je li u funkciji? Šetnica Nika i Meda Pucića, biciklisti su se prebacili na novi dio šetnice koja je uska, zamolili su me građani da pitam može li se tu zabraniti vožnja bicikla?

Gradonačelnik: Za barokomoru, to ćemo vam pisano odgovoriti, svakako treba vidjeti kako ćemo riješiti to pitanje, i ja kao osoba koja se bavi ronjenjem znam koliko je to važno. Za drugo pitanje, šetnicu Nika i Meda Pucića, riješit ćemo i pitanje bicilista, ono je pješačka zona i bicikli tamo ne mogu.

Ivan Maslać (HDZ): Imam dva pitanja, projekt Aglomeracije, u kojoj fazi je taj projekt? Drugo, zanima me u kojoj fazi se može očekivati izgradnja stanova u Solitudu, a kasnije i na Pobrežju?

Gradonačelnik: Projekt Aglomeracije je vrijedan 900 milijuna kuna, uhvatili sm ose u koštac s tim, morali smo riješiti cijeli niz lokacijskih dozvola kao i građevisnkih što u konačnici znači da smo prihvatljivi. Kada smo to riješili, RH više nije imala dovoljno novaca da pokrije Aglomeraciju za Dubrovnik, s ministrom Pavićem smo pronašli rješenje i ušli smo u predpristup dobivanja novčanih sredstava. Sada to treba ići na Europsku komisiju na dodatnu provjeru i posljednja dva mjeseca smo morali neke stavri ispraviti i prije sedam, osam dana je poslan konačni draft dokumenta tako da se nadam da ćemo uskoro moći potpisati ugovor s Hrvatskim vodama. Ključno je prvo pročistač za fekalnu odvodnju Petka. Drugi projekt, stanovi u Solitudu, projektiranje je pri kraju i očekujemo do kraja godine da ćemo dobiti građevinsku dozvolu, Vlada je pozvala sve da se prijave na projekt na kojemu će se moći koristiti određena sredstva i tu smo prijavili ovaj projekt, a eventualno bi se ti novci mogli početi koristiti sredinom sljedeće godine.

Maro Kristić (MOST): Imam dva pitanja, vezano uz hotel Sumratin, smatram da je ova komunikacija loša i predlažem da se na sljedećoj sjednici nađe točka oko prezentacije ove izgradnje hotela, jedino na takav način bi mogli zauzeti stav oko postupanja Gradske uprave. Mislim da bi bilo dobro da nam je i ranije investitor predstavio ovaj projekt. Mislim da su ovo važne i velike stvari i da treba jasno i transparentno predstaviti stvari. Drugo, turistički rezultati su loši, zanima me smatrate li da već sada trebate javnosti predstaviti marketinške aktivnosti za sljedeću sezonu?

Gradonačelnik: Da sam kojim slučajem razmišljao tko će pitati oko hotela Sumratin, to bi bilo Maro Kristić, najveći lobist nekretninskog dijela. Izdavanje lokacijskih i građevisnkih dozvola je stvar upravnog postupka, ja znam da ste vi naviknuli da se šetkate po uredima, ali toga više nema. Nikto više dokumente ne drži u ladici, toga više nema, zaključci se donose. Zato su se mnogi uzbudili, ali ja im ne mogu pomoći. Upravni odjel za izdavanje dozvola jasno zna tumačiti što, kako i na koji način. Ako je kojim slučajem službenik u dilemi onda postoji odjel za urbanizam koji će im pomoći i rastumačiti. Ne pada mi napamet raspavljati o bilo kojem projektu, jer za to postoje upravni odjeli, to što se pojedincima ne sviđa kada im Upravni odjel kaže jedno, a on od zamjenice traži nešto drugo da se napravi. Nitko neće dobiti mimo pravila lokacijsku dozvolu, mogu kupiti sto medija, ali mene ne mogu, a ja sam tu do lipnja sljedeće godine i mogu pisati do smrti. Ne padam pod utjecaj ni njih ni mnogih drugih udruženja, meni ne trebaju njihovi novci. Ili će raditi kako treba ili će biti odbijeni, dosta je meni ovih nakaradnih zgrada.

Moram vam reći kako sam dobio pismo jutros, a odnosi se na Solinsku ulicu. Postoje ljudi koji znaju što je ova Gradska uprava napravila. Pismo je poslala Katarina Ogresta koja mi se zahvalila. Zanimljivi su dvostruki kriteriji ovdje se Mato trebao miješati, a negdje gdje je gradsko zemljište, a gdje je prisutan veliki investitor kao ne bi trebao. Za vrijeme moga mandata nećete doživjeti da određeni građevinski lobiji dolaze ovdje prezentirati kako trebamo raditi sovj posao.

Maro Kristić: Zaista ne razumijem čemu ovakav nasrtaj gradonačelnika na mene. Ne možemo utjecati na upravni postupak, ali se mroamo zalagati za zakonitost. Ne vidim razloga zašto ne bi mogli u jednoj otvorenoj polemici dozvoliti investitoru da pokaže što se radilo. Ako nemamo što skrivati to je dobrodošlo. Što se tiče Solinske ulice, upravo sam ja taj koji je pomogao dovesti građevisnku inspekciju, ali ne znam zašto vi niste htjeli doći tamo.

Potrebica je pojasnio kako se nije raspravljalo, a ni ti će o pojedinim projektima raspravljati na Gardskom vijeću jer kako kaže, za to postoji odbor za predstavke i pritužbe. -Imali bismo na svakoj sjednici Gradskog vijeća preko 20 dozvola, a to nema smisla – rekao je.

Dolores Lujić: Prvo pitanje, zaštita od požara na otoku Lokrumu, trebao je biti dovršen u ožujku, imate li kakvih saznanja. Drugo se odnosi na peticiju građana iz Ulice Josipa bana Jelačića, prema neslužbenim informacijama odgovor odjela je negativan, molim da se pomogne stanovnicima.

Gradonačelnik: Što se tiče hidrantske mreže na otoku Lokrumu, projekt je u završnoj fazi, postojali su određeni problemi. U međuvremenu su se promijenili zakoni, i mislim da ćemo sljedeći tjedan imati završetak. Sve treba uskladiti. Što se tiče ove ulice Josipa bana Jelačića, radimo na uknjižbi, kako bi ona postala sigurna, jer sada nije. Počeli smo s uklanjanjem nelegalno postavljenih taraca, nastavti ćemo i dalje. Cilj je nogostup cijelom dužinom.

Tatjana Šimac Bonačić (SDP): Na prometnicama su nekada postojali znakovi za upozorenje težine vozila, činjenica je da je infrastruktura zastarjela, nastaju štete, doalzi do prekida instalacija struje i vode. Vjerujem da bi ograničavanje težine i veličine strojeva povećali sigurnost i smanjili štetu na infrastrukturi. Što kanite poduzeti vezano za ovu problematiku? Stožer i dalje apelira na građane da se drže mjera, znam da vam je stalo do zdravtsvene sigurnosti, da li ste konzultirali naš stožer o uvjetima u kojima se održavaju sjednice Gradskog vijeća?

Potrebica je dodao kako gradonačelnik nije nadležan za odgovoriti na drugo pitanje jer je Gradsko vijeće predstavničko tijelo.

Gradonačelnik: Usitinu imamo jedan nered u prostoru, sigurno ćemo poraditi na tome, i na zaštiti i na kontroli poput ovoga slučaja u Solinskoj, smanjili smo tamo na 3,5 tone vozila. Upravo sam dobio poruku i od stanovnika na Montovjerni, a tamo radove izvodi brat od bivšeg gradonačelnika i oni traže da uvedem i tamo vozila do 3,5 tone, ali to nije baš tako. To mora imati uporište u zakonu, treba izaći vještvo.

Šimac Bonačić: Niste mi odgovorili hoćete li to uputiti to pročelniku. Što se tiče drugog pitanja vezanog uz zdravstvenu sigurnost, mene zanima da li se konzultiralo s epidemiološkom službom?

Potrebica: Mi smo primijenili model rada koji ima Hrvatski sabor, smanjili smo broj na minimum, imamo obvezno nošenje maski i imamo dezinfekciju ruku. Prošli put smo upozoreni od epidemiologa Lakića kako i za govornicom moramo staviti maksu jer nemamo nikakvu prepreku, napravili smo i tu izmjenu.

Ivo Lučić (HDZ): Projekt izgradnje ceste Most – Pobrežje, u kojoj je fazi i kada bi trebalo biti gotovo? Da li je počela izgradnja kanalizacije na otoku Lopudu?

Gradonačelnik: Ugovorni rok je travanj iduće godine, ali očekujemo završetak i prije. Obzirom da se pojavila izrada torketa, radovi će se malo oduljiti, ali će biti gotovi do ugovorenog roka. Imamo mali problem jer je riječ o dva različita izvođača radova.

Krešimir Marković (HRAST): Prvo pitanje, izgradnja tenis dvorane u Lapadu, projekt je dvaput povučen, što je s tim projektom? Rasvjeta na magistrali, uređenje na Konalu i izgradnja igrališta, što je s tim?

Gradonačelnik: Vezano za projekt tenis dvorane u Lapadu za koju smo ishodovali građevinsku dozvolu, ali u ovome trenutku nećemo ulaziti u projekte koje će nas dovesti do zaduživanja ili trošenja vlasititih sredstava. Sredstva je potrebno čuvati da bi mogli održavati socijalne projekte. Iako je i ovo bitno okrećemo se sredstvima Eurospke unije. Dvoranu ćemo nazvati po našem mladom sugrađaninu, koji je izgubio život u ratu, a koji je bio vrstan tenisač. Sljedeće, projekt na Konalu dječjeg igrališta, nadam se da ćemo ih i izgraditi, u rebalansu nosimo sredstva i za igrališta.

Matko Munitić (DDS): Naši sugrađani u blizini Studentskog doma su me zamolili da iznesem njihovu problematiku. Postoji dio kolnika za pješake, može li se tu postaviti rukohvat jer ima dosta starijih osoba? Na dnu te ulice postoje skalini koji se svakodnevno koriste i koji su u katastrofalnom stanju. Može li se to malo urediti?

Gradonačelnik: Svakako ćemo putem našeg odjela reći da se izdaju nalozi za to, jer to nisu veliki financijski zahvati, ne vidim razloga zašto se to ne bi napravilo.

Marija Ivanković (HDZ): Kanalizacija u Mokošici, kako napreduju radovi, drugo, kada će se započeti s izgradnjom Doma umirovljenika?

Gradonačelnik: Kanalizacija na području Stare Mokošice ide u dobrom smjeru, izvođač tvrdi kako bi radovi mogli biti gotovi do kraja godine. To je projekt koji se čeka 40 godina. Osim rješavanja pitanja kanalizacije rješava se i pitanje vodovodne mreže. Rješavamo i brzi internet u suradnji s Hrvatsim telekomom, ali i javnu rasvjetu. Što se tiče domova umirovljenika, imamo dva projekta, projekt u Gružu je imao problem s dokumentacijom.Taj dom ne gradi Gard Dubrovnik nego Hotel Gruž, direktor je morao napraviti prvo studiju isplativosti, napravljen je natječaj, odabran je izvođač, nije potpisan ugovor jer nije riješeno pitanje kredita, odabrana je banka, Erste banka. Gradsko vijeće će sljedeći put dati suglasnost za podizanje kredita. Drugi dom, onaj kod bolnice, uvjeren sam da do kraja godine možemo dobiti građevisnku dozvolu za taj projekt. Ako sve bude uredu, ako dobijemo europska sredstva onda možemo započeti s izgradnjom. To je itekako važno jer je proteklo puno vremena otkako se zadnji dom izgradio.

Gordan Špero (HDZ): Prvo pitanje se odnosi na rekonstrukciju hotela Stadion, vidimo da su se radovi usporili, što se događa? Drugo je vezano uz OŠ Marina Getaldića u Gradu.

Gradonačelnik: Hotel Stadion, imali smo usred grada jednu ruševinu. To smo planirali raditi iz vlastitih sredstava, onda nas je sustigao Covid, dogovorili smo s izvođačem da se uspore radovi, očekujemo da će radovi biti gotovi do travnja iduće godine. OŠ Marina Getaldića, došlo je vrijeme i za stavljanje u jednosmjensku nastavu, pri kraju je izrada projektne dokumentacije, konzervatori su tražili određene modifikacije, još moramo uskalditi požarni dio. Cilj nam je do proljeća započeti s radovima.

Marina Vučković Matić (HNS): Zašto cijena po kvadratu nije podignuta na komercijalnu, a vezano za gradske stanove. Drugo pitanje je vezano za filmske produkcije, koliko će grad ovdje uprihodovati?

Gradonačelnik: Što se tiče bespravnih stanova, s nekim se vode sudski postupci, u konačnici to će imati svoj pravovijek, i onda će to na kraju dobiti oni kojima je potreban stan. Pravilnik o korištenju bespravnih stanova je na snazi, je li se može tražiti da se više plaća stan, možda i može. Ima nekih koji unatoč tim niskim cijenama opet ne plaćaju stan. Slažem se s vama vijećnice, donijet ćemo odluku gdje ćemo dosta podignuti cijene. Što se tiče filmskih produkcija, mi smo iskoristili mogućnosti da im pomognemo onoliko koliko možemo. Točan iznos kolik će Grad i gradske tvrtke naplatiti ne znam, ali ćemo vam odgovor svakako dostaviti pisanim putem. Ukupno ćemo imati do kraja listopada tri filmske produkcije.

Vučković Matić: Ono što bih ja trebala naglasiti, ta se točka pokušala donijeti od strane prošle vlasti, onda je ona maknuta zbog HDZ-ovih vijećnika. Mislim da se to treba rješavati.

Blaž Pezo (HDZ): Najava izgradnje ceste Tamarić, kada će početi ti radovi? Projetk Lapadske obale, u kojoj je sada fazi?

Gradonačelnik: Uistinu je u ove tri godine napravljeno jako puno projekata u Mokošici. Nastavljamo i dalje, jedan od ključnih projekata u Mokošici je cesta Tamarić. To je želja stanovnika Mokošice posljednjih 20 godina, ali ne zanm je li znaju da je za taj projekt bila ishođena lokacijska dozvola koja je istekla, mi smo sada pri kraju i očekujemo da ćemo do kraja godine dobiti građevinsku dozvolu koju planiramo graditi europskim sredstvima. Građane Grada Dubrovnika izgradnja Lapadske obale neće koštati niti jedne lipe, sve će biti financirano eurospkim novcima i iz proračuna, projektna dokumentacija je poslana, pregledana je, vraćena je sa sugestijama, i najdalje za dva tjedna ide javna nabava za Lapadsku obalu. Ako sve bude uredu, u proljeće iduće godine kreću radovi.

Miho Obradović (HNS): Prvo, obećali ste rekreativnu zonu u Zatonu, je li izdata građevinska dozvola za dr. Sršen, te u kojoj je zapravo fazi ovaj projekt. Drugo, jesu li oni sklaini u Ulici Od izvora, zbog građana ili se tu možda pogodavalo investitoru?

Gradonačelnik: Tko o čemu vi o pogodavanju, rekreativna zona Zaton, jel to ona ista zona koju ste vi s bivšim gradonačelnikom obećali, ako jest, onda smo mi to riješili, ali pošto dr. Sršen ima malu česticu, osigurana je nužna zona komunikacije. Projekt je napravljen za rekreativnu zonu, ali ne omogućuje to da će grad nešto morati platiti da će tamo biti neka velika kuća. Od Izvora 26 i 28, upoznati smo, nikada nismo gradili zlatne skaline niti ćemo. Ne treba se tu bojati, a ja imam i peticiju koju su stanovnici potpisali i gdje su tražili izgradnju ovih skalina.

Obradović: Ukoliko pitanje nije naručeno onda vi tko o čemu i tako to, ja sam ovo upitao iz straha. Vama svaki dan netko prijeti, postavljaju se kamere, strah me za vas.

Marko Potrebica (HDZ): Ove skale se nalaze u našem domu, ako ste ikad živjeli tamo onda znam da su te skale stanovnici tražili, zašto mislite da su zlatne? To su betonske skale. Drugo pitanje, vrlo je važno kada investitori dođu u Hrvatsku da poštuju institucije, pozdravljam obnovu Hotela Libertas, međutim ono što je mene zasmetalo, vidio sam kako Turci cijene turske zastave. Ali postoji zakon o komunalnom redu, iznenadio sam se da sam vidio tursku zastavu, to može biti jedino na konzulatu ili ambasadi, a ovdje to nije uredu i trebalo bi komunalno redarstvo urigirati da se ukloni turska zastava iz centra Dubrovnika.

Gradonačelnik: Mislim da se vijećnik Obradović nije dobro izrazio oko zlatnih skalina. Međutim prije je bilo normalno da brat od gradonačelnika odrađuje radove po gradu, evo ja pozivam sve građevinare da se jave na natječaje. Sljedeće pitanje, vezano za isticanje zastave, sukladno zakonu o zastavama, to je protuzakonito, komunalno redarstvo je postupilo i uputilo policijskoj upravi.

Vijećnička pitanja su završila slijedi treća točka Dnevnog reda – Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Dubrovnika za prvo polugodište 2020. godine.

12:34 Pročelnica Anita Burić: Možemo reći da su ukupni prihodi bili planirani za 2020. 653 milijuna kuna, kao i rashodi u istom iznosu. 206 milijuna kuna su bili ukupni primici, preneseni višak iz 2019. je 227 milijuna kuna. Porezni prihodi su naši najvažniji prihodi, zatim neporezni prihodi – ostvareno 108 milijuna kuna, za 36 milijuna kuna manje od prošle godine. Nastavak korištenja kredita HBOR-a je planiran u 2020. Rashodi, najznačajniji su za zaposlene oko 64 milijuna kuna, 53 milijuna kuna je za plaće. 17 milijuna je za plaće Gradske uprave. Materijalni rashodi su ostvareni sa 49 milijuna kuna. Ovi podaci prihoda i rashoda u prvih šest mjeseci, manjak Grada je 44 milijuna kuna. Također, u sklopu ovoga šestomjesečnog izvještaja dostavili smo vam i podatke o preraspodjeli kao i prikaz o zaduživanju, trenutno grad ima četiri aktivna kredita.

12:45 Katarina Doršner: Zahvaljujem na izvještaju, podržat ću ga, mislim da je dobar, vrlo transparentan, odmah ću reći da zaduženje ne znači nužno loše poslovanje. Osvrnuti ću se na kotar Pile-Kono, vidi se da se radi, ali grad je morao racionalizirati rashode. Teško se u ovome kratku vremenu osvrnuti na sve projekte, apsolutno po medijima vidim da smo ušli u predizbornu kampanju, mislim da to nije dobro. Mislim da Grad dobro troši novac i kako ništa nije uzaludno, neka kampanje, ali grad treba sa svrhom trošiti novac.

12:50 Marijo Bekić (HDZ): Možemo samo reći da je ovo svrsishodno i treba ga podržati, u ime Opće bolnice zahvaljujem gradonačelniku koji je u ovim štednim vremenima izdvojio dva milijuna kuna za vrijedne uređaje.

12:52 Nikša Selmani (SJG): Imam nekoliko opaski, važno je vidjeti da su porezi veći od jedne četrtine prihoda čine porezi, nakon što se porezi naplate važno je da vaši predstavnici sudjeluju u tome kako će se oni trošiti. Mi smi uspjeli zahvaljujući našoj sugestiji, da imamo i jedan odnosno dva sastanka prije, jer smo uspjeli doznati neke podatke jer je nemoguće iz ovih izvješća sve iščitati. Vezano uz medijsko praćenje rada Gradskoga vijeća, nakon što smo donijeli pravilnik nijednom nije predstavljeno nešto o primjeni i realizaciji učinka. Trebalo bi transparentno donijeti i reći o kojim se iznosima tu radi i koliko ide kojem mediju. Vezano uz protokol za informiranje, vidimo da taj iznos raste, zanima me što se kompletno tu financira.

Gradonačelnik: Za one koji kažu kako će grad doći u bankrot, to nije istina, to su oni koji se ne razumiju u financije. Činjenica i da brojne svjetske zemlje pokušavaju naći način kako izaći iz krize, jasno je u kakvoj smo situaciji. Istovremeno je činjenica da mi kao jedinica lokalne samopurave nismo mogli napraviti neke iskorake u turističkom promišljanju s obzirom da smo avio destinacija. Na sastanku s premijerom, tražio sam pomoć od države. Pričali smo o tome i kakav je stav čelnika EU, kancelrka Merkel je rekla prvo škole, pa radnici, ostali dio njemačkog gospodarstva, a onda godišnji odmori, samo nužno dok se ne riješi pitanje Covida. Iduća sezona će opet biti izazovna za nas ukoliko se ne prezentira cjepivo. Da se vratimo na proračun, mi smo balans postizali značajnim dijelom viškom prihoda od prošle godine, ali nam visi 22 milijuna kuna. Gledajući i tražeći odgovore na pitanja, do danas nismo ušli u minus, Grad Dubrovnik ima fiksne troškovve, nism omogli drastično smanjiti plaće jer bi onda došlo do prekida usluge, a što vidimo na primjeru Libertasa gdje ljudi žele više linija. Pomoć u gospodarstvu iznosio je preko devet milijuna kuna, pa subvencije troškova najma, nastavak potrpore tradicijskim obrtima, a to je sveukupno 16 milijuna kuna, onda pomoć OB Dubronvik, subvencije podstanarstva, kada se sve zbroji dolazimo do iznosa od 22, 4 milijuna kuna. Napravili smo svoj maksimum, zadržali smo likvidnost. Detaljnije o svemu ću govoriti prilikom prezentacije rebalansa. Transparentnost je nešto što smo obećali, to je pri kraju, osim otovrenih građevinskih dozvola imat ćemo otvoreno i koliko i što Grad i komu plaća.

13:07 Jadran Barač: Vidim da se gradoačelnik nije osvrnuo na dio ključnih teza koje je Selmani istaknuo, a to je ignoriranje vlastitog pravilnika za medije. Mislim da je ova gradska uprava potpisala s medijima da se prenose samo službena izvješća bez ikakve intervencije, što znači da ne možemo imati jednu zdravu medijsku scenu, sustavno se dezinformira javnost, apsolutno je daleko to od činjenica i informiranja. Preskočili ste i protokol za informiranje gdje se svake godine povećava iznos.

Gradonačelnik: Grad za sve postupke, pa tako i za medije koristi javne nabave i potpisuje ugovore, ako vam treba napravit ćemo tablicu i napisati ćemo sve. U konačnici je to otprilike 13 medija, mi imamo možda jednu od najjačih medijskih scena, što je dobro. Vrlo skoro će vam biti na raspolaganju dnevni izvještaj o utrošku proračunskih sredstava i svi će moći vidjeti što se i koliko kome platilo. Možda nekoga ova transparentnost spriječi u kandidaturi za gradonačelnika, jer će se sve moći vidjeti koliko kome ide.

Katarina Doršner: Kada sam pitala zagrebačke kolege gdje se kod njih može pratiti skupština, nisu mi znali reći i zato mislim da je dobro da ih mi imamo, dostupni smo i transprentni.

13:13 Barač: Čini mi se da se ne razumije suština uloge medija. U pravilniku točno piše što se treba pratiti. Treba se financirati na temelju propitkivanja i istraživanja, mediji nisu tu da ovdje 13 portala objvi ista priopćenja. Ne trebaju svi biti u službi PR mašinerije.

Šimac Bonačić: Ovo izvješće za izvršenje proračuna za prvih šest mjeseci, zasigurno da je utjecao Covid. Da li je trebalo samo racionilizarti rashofe, ili je trebalo i planski raditi, na drugačiji način. Pitanje je da li smo trebali i ovoliko projekata započeti. Pitamo se što građanima povećava kvalitetu života, zdravlje i socijalnu sigurnost. Kad gledamo upravni odjel za izgradnju, vidimo da su tu stalno neke oscilacije, tu je 200 molijuna kuna, a izvršenje je 27,5 posto, hoće li ovih preko 60 posto upsjeti realizirati do kraja godine. Što se tiče razvojnih projekata i izgradnje, projektna dokumentacija ostvarea je sa samo 0,7 posto. Ne možemo reći da smo zadovoljni izvršenjem proračuna, puno je projekata koji imaju ostvarenje nula.

13:20 Ivan Maslać: Cijela priča se svodi na covid krizu, uloga gradonačelnika i gradskog vijeća je da osiguraju standard života, a mogu reći da građani nisu ni osjetili pad standarda u odnosu grada i građana. Pitanje racionalizacije projekata, meni je drago da je život nastavio potpuno normalno, uvijek se može raspravljati koje projekte provoditi, a koje ne. Standard građana ne pada.

13:24 Matija Čale Mratović: Ono što je u skladu s covidom je, pad poreza i prihoda na dohodak. Zabrinjava i pad komunalnog doprinosa i naknada. Imam osjećaj kao da se ponašamo kao da to nije neki iznos pada prihoda. Ponašamo se kao da će covid sutra nestati. Ne slažem se da ove godine nismo radil dezinsekciju,

Maslać: Replika se odnosi na subvenciju zrakoplovnih karata, aerodrom je bio zatvoren, čisto sumnjam da je tu neki veliki broj ljudi koristio subvenciju.

Šimac Bonačić: Što se tiče respiratora to je dobra gesta, ali zabrinjava me sufinanciranje udruga socijalne skrbi, gdje je izvršenje samo sedam posto. Mislim da bi nas to trebalo zabrinjavati.

Bekić: Bolnica je zapravo partner gradu Dubrovniku, gdje postoji vrtić gdje se ne plaća najam.

13:30 Maro Kristić: Pirmijetio sam da je u gotovo cijeloj raspravi izostala jedna doza uključenja ljudskog faktora, covid je kriv, ali volio bih da vladajući i ostali uključimo jednu dozu samokritike i zajedništva za ubuduće. Ovo je zadnje zaduženje koje će grad moći napraviti, jer se dogodine nećemo moći zadužiti, jer smo se sada zadužili na temelju financijskih rezultata od prošle godine, sljedeće godine nećemo moći jer je ova godina loša. Nije gradonačelnik uvijek kriv za sve, ali meni nije normalno da jedna investicija od 31 milijun kuna završi na 54 milijuna kuna za cestu Most – Pobrežje. Pitam se kako to netko nije primijetio, jer onda taj mora dati otkaz odmah. Ako postoji građevinska dozvola odmah bi se u stratu znala vrijednost radova, ja samo pozivan na odgovornost, ovdje nije gradonačelnik kriv, jer on ne izrađuje troškovnike. Pozivam na odgovornost.

Potrebica je sugerirao kako se Kristić većinom osvrnuo na već sljedeću točku dnenvog reda.

Gradonačelnik: 52 milijuna kuna, to nije iznos koštanja ceste, iznos ceste je 32 milijuna kuna, plus dodatak ugovora oko osam milijuna kuna, uz pokos od šest milijuna kuna, što je ukupno 46 milijuna kuna. Vi kažete netko bi trebao odgovarati, u projektu koji je dobio suglasnot svih tijela je bila predviđena zaštitna mreža što je pokazala geomehanika. Nakon što je proveden iskop uvidjelo se da to nije dobra zaštita, predloženo je od strane geomehaničara, projektanata i nadzora projekta da se rade torketi. Ono što je ključ, radovi na sanaciji odlagališta na trasi ceste, to se trebalo sanirati. Molim vas da budemo jasni, za sve ovo je proveden postupak javne nabave.

13:43 Potrebica: Za ludu se vi trudite, cilj nije muljaža, ovo je kapitalni projekt ove gradske uprave i zašto priznati uspjeh. Vi bi bili gradonačelniče u prekršaju da nije bilo ove procedure, nije sa Strabagom dogovren cijeli iznos, netko je ovlašten to rekao da bi tako trebalo raditi. Nemojte problematizirati ako nema smisla.

Kristić: Više puta sam rekao da je ovo najznačajniji projekt, međutim ja sam raspravljao o činjenicama koje su iznesene u javni prostor. Koliko je meni poznato radovi na pokosu i sanacija su u sklopu projekta, jer da se nije to napravilo imali bismo nedovoljno sigurnu prometnicu. Na vrijeme građane obavijestite da projekt košta 54 milijuna kuna. Ponavljam, ljudi koji rade na tim stvarima, i ovo nije jedina situacija koja se događa, ne mogu se dogoditi ovakva ogromna odstupanja. Oni koji rade na tome moraju ići.

Gradonačelnik: Kristić bi da stalno netko ide ća. Da je kojim slučajem sve ovako kao što govori Krisitć onda bi grad trebao raspisati objedinjenu javnu nabavu za sve ove projekte. Originalni ugovor potpisan sa Strabagom je porastao za 25 posto, što je dopušteno. Ovo sve ostalo smo mogli, ali nismo morali mostaviti mrežu. Cijena ugovara sa Strabagom je jasna. Ponavljam da ovo drugo nismo morali, ali smo se odlučili na to, jer ako radimo onda da napravimo kako treba.

13:51 Barač: Mislim da smo pogrešno zalutali, vjerujem da su izvođači ustnaovili nedostatke. Onda treba reći da se potpuno krivo radilo u proračunskom smislu. Ova gradska uprava je bila itekako svjesna da će ti troškovi rasti. Objavljen je dodatni natječaj za pokos koji je izbio na iznos od 3,8 milijuna kuna. Tu se malo ipak manevriralo da sve bude u okvirima, pitanje je da se bolje planiralo kakve bi bile ponude.

Gradonačelnik: Kažete da nismo pravodobno informirali javnost, 15. travnja 2020. smo obavijestili javnost kako je sanirano novo odlagalište, gdje smo jasno komunicirali. Jesmo li možda istovremeno trebali komunicirati i za stavljanje torketa, tu ste možda upravu. Nismo završili posao, pa da smo kasnije proveli javnu nabavu čega je znalo biti prije.

Kristić: Ja zaista želim vjerovati da je bilo riječ o pogrešnoj komunikaciji, jer ne može netko tvrditi da pokos nije bio dio te investicije. Ne prejudiciram niti kriminal niti išta, ali radi vas, trebali ste odmah reći na trasi ceste se nalazi odlagalište koje ćemo sanirati i to je to. Isto tako ako mi možete reći za dvoranu Gladijator gdje je iznos porastao s milijun na tri milijuna kuna.

Gradonačelnik: Grad je jasno komunicirao da se radi orazličitim projektima. Što se tiče dvorane, nije se ništa promjenilo nego se promijenila želja i namjena, tamo neće boraviti samo jedan udruga ili sport, nego svi borilački sportovi. Drugi dio dvorane će koristiti Dubrovački moto klub.

14:01 Kristić: Što se tiče same dozvole, znam da je ova gradska uprava preuzela u vrlo nesređenom stanju, nije mi jasno zašto u tome trenutku nismo znali da treba sanirati pokos. Zanm za sve, ali kako nismo u tome trenutku nismo napravili kompletnu reviziju i kako nismo znali odmah što treba raditi.

Gradonačelnik: Pitanje same projektne dokumentacije, mi smo obrisali prašinu i krenuli u cijelu priču, kada smo ishodovali građevinsku dozvolu dogodilo da se u nekim mjestima preklapaju, a u nekim dijelovima se razilaze. U početku je bilo kako ne treba torket, naknadno odlukom voditelja projekta i nadzora, vidjeli su da tlo nije takve vste kakvo je trebalo. Ono što je važo za građevinsku dozvolu, trebamo li raditi izmjenu, rekli su ne, jer nisu povrijeđeni bitni elementi, ovdje se radi samo na poboljšanju projekta. Sreća pa imamo ugovoreni rok travanj, jer da ne dođe do penalizacije.

14:08 Barač: Stavka u proračunu koja objedinjuje jedan projekat naprosto treba biti objedinjena, jer pokos je također dio projekta.

3. točka Dnevnog reda – Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Dubrovnika za prvo polugodište 2020. godine je uz pet glasova protiv, tri suzdržana – usvojena.

Slijedi pauza do 15 sati.

15:06 Potrebica predlaže objedinjenje 6.,7., i 8. točke dnevnog reda.

Pročelnica Anita Burić o rebalansu: Mogu reći da tijekom ove godine imamo veliki pad prihodovne strane proračuna. Temeljem svega došo je do potrebe da se napravi još jedan rebalans proračuna. Kod prihoda poslovanja, smanjujemo za 149 milijuna kuna. Također imamo značajno smanjenje prihoda od ulaznica, Dubrovnik carda, žičare…Najveća stavka smanjenja je i zustavljanje autobusa na Pilama. Imamo dvije vrste zaduživanja, dugoročni kredit od 79 milijuna kuna, imamo i kratkoročni kredit od 40 milijuna. U sklopu ovoga rebalansa imamo jedan amandman gradonačelnika kojim predlaže da se na prihodovnoj strani upravnog odjela za upravljanje projektima podigne za 5 milijuna i 400 tisuća kuna gdje će Grad Dubrovnik ispuniti ugovor za Studentski centar. Višak sredstava smo raspodjelili. Najveći dio se odnosi na groblje Dubac od 5 milijuna kuna. Što se tiče olduke Prijedlog odluke o korištenju dijela naplaćenih sredstava komunalnog doprinosa i komunalne naknade, tu smo planirali 17 posto sredstava opravdati dane subvencije prijevozniku Libertasu. S ovim financiramo Libertas, a isto tako s 3,7 milijuna kuna dajemo subvencije Libertasu. Kreditno zaduženje – diže se kredit kod Zagrebačke banke, u međuvremenu Zagrebačka banka se javila s dopunom gdje je Gradu ponudila još povoljnije uvjete tako da smo amandmanom predložili da prihvatite ponudu.

15:22 Marina Vučković Matić (HNS): U rashodima je prikazan rashod od 185 milijuna kuna za zaposlene, bilo bi zanimljivo bi bilo vidjeti trošak za radna mjesta i zaposlene u gradu, kako bi janvosti bilo janso o čemu se radi, od 2017. porast rashoda je za 19,5 milijuna kuna. Vidimo da se unatoč situaciji nije vodilo ni o naplati potraživanja, pa tako agenecije još uvijek duguju preko 17 milijuna kuna. Ne vidimo da je tijekom “lockdowna” bilo smanjenje kod komunalaca. Ovakva zaduženja ukazuju da je ovo izuzetno loš potez. Mislim da će ovo zaduženje biti ono po čemu će se pamtiti ova gradska vlast.

Gradonačelnik: Puno toga čovjek ostavlja iza sebe, a uvijek se najbolje pamte brojke. Najbolje je promatrati kroz godine, posebno rast proračuna. Brojek kažu, ostvarenje proračuna je ključ, tu su egzaktne brojke. Proračun 2015. godine je iznosio 397 milijuna kuna,kada je bio veliki vođa Vlahušić, 2018. proračun je 537 milijuna kuna, nakon toga skače na 679 milijuna kuna. Volio bih da me ovi sugrađani pamte po ovome kreditu zato što ćemo se zadužiti za 84 milijuna kuna ukupno, negdje na kraj mandata bivšeg gradonačelnika, bivša gradska uprava se zadužila za 87 milijuna kuna. Ukupni trošak njegov je bio 110 milijuna kuna, a mi uzimamo 79, a ukupni trošak je 84 milijuna kuna. Neka me pamte po ovome ako treba. Ono što radimo, uzimamo iznimno jeftin kredit na tržištu, na naplatu nam dolazi tek kada se financijski stabiliziramo. Mi se ne zadužujemo za nove projekte već za one koji su već ugovoreni i započeti. Radimo to kako bi oslobodili vlastita sredstva i na taj način će sustav moći funkcionirati. Puno je tu projektne dokumentacije, a ona je važna za apliciranje na europske fondove, jer ako nemamo građevinsku dozvolu nitko nam neće dati novce. Kada spominjemo agencije, mi smo toliko sporova riješili gdje smo naplatili preko 50 milijuna kuna od agencija. Evo i ekskluziva upravo smo dobili prije pola sata još jednu presudu Visokog upravnog suda za iznos od pola milijuna kuna.

15:41 Vučković Matić: Kada slušam gradonačelnika da je on napisao nekakvu reklamu za kredite. Što se tiče kredita, da se upravljalo kako se treba upravljati onda se ne bi trebalo zaduživati.

Gradonačelnik: Razumijem vašu nervozu, ona je opravdana. Vi u dvije sekunde kažete što ste provodili, a ja ću uskoro morati pola dana izlagati što smo sve napravili.

15:43 Jadran Barač (SDP): Smatram da će biti nažalost još rebalansa, jer nalazimo se u velikoj krizi. Moram reći što znači upravljati krizom, a to je planirati i evidentirati na vrijeme i izvijestiti odgovorne. To nije radila ova gradska uprava, u vremenima kada je vladalo ekonomsko blagostanje, zadužili smo se za 170 milijuna kuna. Ja sam upozoravao na porast zaposlenih, zlatne wc-ove, velebni trgovi, igrališta čiji su iznosi bili ogromni. To nam govori da se financijama ne raspolaže odgovorno. Još jedan paradoks, u srpnju, mi smo izglasali moratorij na vraćanje tekućih kreditnih obaveza, što znači da grad nije u stanju vraćati ni postojeće kreditno zaduženje. Gradonačelnik želi da tako kažem, financirati skupocjene projekte.

15:48 Ivan Maslać (HDZ): Ni sljedeća godina neće biti idealna što se tiče turizma, mislim da s obzirom na cijelu strukturu hrvatskog gospodarstva, mislim da gradonačelnik “igra dobru igru”, stvaraju se povoljniji uvjeti za stvaranje kreditnog rejtinga RH. Što se tiče štednje, moram priznati da Grad čim je ostvario 20 milijuna kuna nepotrošenih sredstava iz prošle godine je određena štednja. Mislim da je u našem strateškom interesu da se sada zadužimo. Bilo je riječ oko projekta da se moglo manje, ja bih volio da se navede koji su to projekti, da oporba navede što je to zapravo. Refinanciranje projekata, najlakše je voditi financije na način da ima 10 i potrošim 10, međutim kada dođe do svjetskog problema, u toj muci se poznaju junaci, zato pohvaljujem i pročelnicu koja se dobro pokazala.

Marko Potrebica (HDZ): Svi bi rezali, ali ne znaju što ne znaju kome.

Miho Obradović (HNS): Kolegica Marina nije rekla da se trebao zadužiti iduće godine, već da se iduće godine nećemo moći zadužiti po istim iznosima kao i ove.

Čale – Mratović: Na prvom mjestu prihoda ove godine su porezi i prihodi, a na trećem su kreditna sredstva. U velikom dijelu se slažem s izlaganjem kolege Maslaća. Smatram da svi projekti nisu jednak prioritet.

Pročelnica Burić: Na stavci žičara imamo smanjenje od 4 milijuna kuna, sad stavka iznosi 3 milijuna kuna. Poreze i prireze smanjujemo za 15 milijuna, komunalnu naknadu za 8 milijuna, prihode od zakupa poslovnih prostora milijun kuna, DU card za 11 milijuna, prihode od ulaznica za zidine za 54 milijuna, naknadu za zaustavljanje autobusa na Pilama za 5 milijuna. Sredstava za Lapadsku obalu od 40 milijuna prebacujemo za iduću godinu.

Gradonačelnik: Vijećnica Čale Maratović kazala je kako bi cijene izvođenja projekata bile manje da je na vlasti drugi gradonačelnik. Vijećnica traži da gradonačelnik sudjeluje u postupku jave nabave. Jedan moj kolega, gradonačelnik je zbog toga sad u Remetincu. Ne miješam se u javne nabave jer to nije posao. Što se tiče kreditnih zaduženja – ne znam tko je od današnjih vijećnika bio u prošlom sazivu Gradskog vijeća – ali ima ih dosta. Sjećate li se vi jednog rebalansa u kojem je bilo predloženo da se Grad zaduži za 40 milijuna kuna jer se trebalo platiti Ragusa parkingu s objašnjenje da bi Grad bankrotirao. Mi tih 40 milijuna nismo uzeli i nije se dogodilo ništa. Pitam vas što bi bilo da smo ih uzeli i platiti Ragusa parkingu. Gdje bi pošle te pare, kod koga? Vijećnice Čale Mratović, znam da ste vi naučeni na druge obrasce ponašanje, ali ti obrasci su danas imali suđenju u Splitu.

Čale Mratović: Kazala kako bi možda neke javne nabave bile jeftinije, odnosno skuplje, ne imputirajući vam ništa, ali uvjerena sam da bi i bilo koji drugi gradonačelnik mogao s ovim sredstvima napraviti jednak posao kao vi.

Gradonačelnik: Ove projekte ne radi sam, već cijeli tim, a ja sam samo jedan kotačić u lancu. Rekli ste da bi se u neko prošlo vrijeme mogli realizirati po nižoj cijeni, pa vam molim da nam rečete koji su to konkretno projekti.

Gradonačelnik: Poštovana vijećnice svjesni ste da niste imenovali niti jedan projekt jer ih nije bilo. Nije dovoljno samo reći OŠ Montovjerna – gdje je projekt. Projekt na Ilijinoj glavici ni danas nema uporabnu dozvolu.

Vijećnica Šimac Bonačić (SDP): Gradonačelniče mislim da je vijećnica Čale Mratović htjela usporediti projekte OŠ Montovjerna i OŠ Marin Držić gdje su se obnavljali neki projetki – odnosno napravili se 12 razreda za 2 miljuna kuna. Vjerujem da je vijećnica Čale Mratović o tome govorila.

Gradonačelnik: Nisam nikoga spriječavao da se 2016. izradi projekta dokumentacija za OŠ Montovjera. Podsjećam vas na konferenciju za medije iz 2016. – na kojoj se govorilo o izbacivanju dvorane OŠ Držić iz tog projekta. Više tvrtki se javilo na javni natječaj ali cijene su bile tu negdje, a posao je dobio onaj tko je bio najpovoljniji.

Tatjana Šimac Bonačić (SDP): Svi znamo kakvi su uvjeti na tržištu, no ne možete reći da niste dobili ništa od projekta. Radilo se o megalomanskom projektu, kojeg smo usklađivati s resornim MInistarstvom.

Marko Potrebica (HDZ): Gradonačelniče, vi ste u zabludi. Niste još uvijek vidjeli ingezionost naših prethodnika, koji su predvidjeli da će se dogoditi COVID i da se dvorana neće moći koristii. Cijena na javnoj nabavi je cijena na tržištu. Prvi put kad ne budemo poštovali procedure i javne nabave, vičite do neba, a mi ćemo vikati s vama. Ispada da smo 2017. gumicom izbrisali sve projekte.

Gradonačelnik: Cijeli niz godina nas opterećuju sudski sporovi, koji su nerijetko opterećenje za proračun. Mnoge smo sporove vodili iako smo znali da ćemo izgubiti. Podijelit ćemo vam materijalne za sudski spor za kino Slavicu koji nas je do sad koštao milijun kuna. Ponovno smo izgubili i po inerciji ćemo se žaliti. Ova točka će se naći na idućoj sjednici Gradskog vijeća. Imamo još sedam ovakvih sporova, a većina njih traje od doba Dubravke Šuice. Moramo odlučiti što ćemo s tim sporovima.

Nikša Selmani (SJG): Rashodi su smanjili za pet posto – smatramo da bi rezovi trebali biti drastičniji, kad je u pitanju rashodovna strana. Mi smo protiv zaduživanja kako bi se proveli HDZ-ovi predizborni projekti. Oni se pametno guraju kao projekti gradske vlasti. Čini se da ne vidimo jednako prioritete. I žao nam je što se već na početku mandata gradonačelnika nisu usuglasili o prioritetima. Mi se zadužujemo na temelju lanjskih rezultata. No, budućnost je nepredvidljiva. Grad bi trebao srezati rashode, pa kapitalne projekte, a tek onda plaće zaposlenika. Čistoća javnih površina – vidimo da je došlo do smanjenje rashoda. Nije nam jasno sanacija ilegalnih odlagališta. U zadnjih 6 mjeseci ništa se nije radilo. Ne smije se dopustiti stagnacija gospodarstva, pa nas je iznenadila da su za projekt žena poduzetnica ukinuta sredstva. Krizu nećemo riješiti popravljajući proračun, već u ulaganjem u zdrave grane gospodarstva. Kruzeri su skroz zakazali, te bi se trebali prilagoditi, recimo razmišljati o manjim kruzerima.

Marko Potrebica (HDZ): Zar mislite da su projekt OŠ Montovjerna i cesta Pobrežje projekti HDZ-a. Nitko sretniji od mene da je to tako. Bilo je čudno slušati vas da smo zaboravili neke dijelove grada. Mokošica je prigradsko naselje koje je integralni dio grada – vi bi Mokošicu očito zanemarili. Drago mi je što ćemo na cestu Tamarić potrošiti dvadesetak milijuna kuna – time ćemo olakšati život svim stanovnicima. Nemojte nam oduzeti građane. Vi ste jedan, a nas je u vijećnici deset. Rekli ste da mi prvo rezali, prihode pa projekte pa plaće,a onda govorite o zamašnjaku gospodarstva. Moramo zadržati gospodarsku aktivnost – time će se određena sredstva opet uplatiti i u državni i u gradski proračun te isplatiti plaće poduzetnicima. Ovo nisu projekti HDZ-a, već gradske uprave.

Niška Selmani (SJG): Da ste s nama razgovarali, vidjeli bi naše planove za Mokošicu – htjeli smo je što više osamostalili. Vi govorite da ste vi većina. Ali ako pogledate vi s DDS-om imate 43 posto glasova. No, svi smo mi jednako pravni i građani očekuju i da se neke naše ideje usvoje.

16: 30 Marko Potrebica (HDZ): Projekt cesta most – Pobrežje zapravo dio našeg urbanističkog planiranja. Deset puta više građana je nam ukazalo povjerenje za sjedimo u ovom Gradskom vijeću nego vama. Nemojte sebe izjednačavati s građanima. Na ovu točku dnevnog reda nije došao niti jedan vaš prijedlog. Govorite za razini teoretičara.

Nikša Selmani (SJG): Niste me slušali. Rekao sam za žensko poduzetništvo, za kruzere. Pobrežje je dio urbanističkog planiranja, ali demantiraju vas gradnje koje su se izgradile u protekle tri godine. Da toga nije bilo, dao bih vam za pravo. Da bi ste ušli u strukturu Proračuna – nije dovoljno dobiti materijale deset dana prije i održati dva sastanak. Dosta puta smo dovedeni pred politiku svršenog čina.

Jadran Barač (SDP): Svake godine upozoravamo na zapošljavanje. U četiri godine su rashodi po ovoj stavci narasli na 100 milijuna kuna. Gotovinom su se kupovale dionice, koje neće vrijediti ništa, a zaduživali smo se za izgradnju stanova. To je vaša politika. U međuvremenu ste ukinuli pripravništvo je godišnje koštalo 100 tisuća kuna. Mi nemamo na raspolaganju stručne službe, projektante i ostalo koje bi nam pomogle da predlažemo projekte. Mi smo samo vijećnici.

Katarina Doršner (HDZ): Smatram da itekako urbanistički planiramo i promišljamo. Upravo iz toga razloga samo istaknula suradnju s Društvom arhitekata Dubrovnik. Ne možemo biti odgovorni za grijehe prošlosti, ali iz njih možemo učiti.

Gordan Špero (HDZ): Ni nakon deset dana, kolege Selmani niste dali svoje projekte, ali kao svaka ozbiljna stranka trebali ste raditi na programu jer ste znali da ide rebalans.

Jadran Barač (SDP): Korigirat ću sam sebe, pa ću reći da sam se zaigrao malo, rashodi za zaposlenike nisu narasli 100, već 40 milijuna kuna.

Tatjana Šimac Bonačić (SDP): Jedinica lokalne samouprave se niti ne može zadužiti za obrtna sredstva, već je to dopušteno za vrijeme COVID-a, samo je vrijeme do kad ćemo to moći koristiti. Imam prijedlog, ne u obliku amandmana već u tijeku rasprave – nemamo tumača znakovnog jezika. Naime, sad govorimo pod maskama, što našim sugrađanima koji su gluhi ili nagluhi otežava praćenje našeg rada. Osvrnula bi se za UO za obrazovanje – gradonačelnik je spomenuo nadogradnju škole u Mokošici, a ministarstvo ima tendenciju manjih škola. Moramo očuvati udruge civilnog društva, kao što su Dva Skalina, Rina Mašera, Lukjernica itekako pomažu našim sugrađanima. Osvrnula bih se na Centar za mlade – kojeg treba podržavati, to je jedan novi način poduzetništva.

Blaž Pezo (HDZ): Ne bih se složio s vijećnikom Slemanijem i njegovom subjektivnom ocjenom da se nije u sve dijelove grada ulagalo. Neki dijelovi grada su se zapuštali tijekom 15 godina. Mislim da je prioritet da svaki građanima ima struju, vodu, kanalizaciju. To smo građanima obećali i na tom tragu radimo. Kolegica je sad po meni rekla jednu kontradiktornost, jednu glupost – da je tendencija ministarstva da se rade manje škole, pa se ne bi trebala nadograđivati škola u Mokošici. Mnogi oporbeni vijećnici pokušavaju jasnosti baciti pijesak u oči govoreći da su motiv rebalansa izbori. Proračun je realan, prilagođen aktualnom trenutku i situaciju s koronavirusa te održiv jer predstavlja sigurnost za sve one koji ovise o gradskom proračunu. Ne zadovoljan sam kako se iznosi plaća zloupotrebljavaju. Osigurat ćemo novce za projekte i to će nam pomoći da izađemo iz krize i pokrenemo gospodarstvu. Imamo spremnu dokumentaciju za mnoge projekte. Zašto nam niste ostavili projekte i zašto niste povukli ni kune iz EU fondova. Razlog je poznat – kriminal bivšeg gradonačelnika. On se i danas koprca na optuženičku klupi. Volio bi da se oporbeni vijećnici pospu pepelom. Mi nismo rušili proračun sve spašavali grad od kriminalaca. Oni u to vrijeme nisu spašavali građane već svoje fotelje, a govorili su javno da će ljudi ostajati bez posla.

Tatjana Šimac Bonačić (SDP): Preporuke ministarstva su da što manje djece bude na jednom mjestu. Preporuke su da u jednoj školi bude do 400 djece. Upravo zbog toga podržavam jednosmjensku nastavu.

Čale-Mratović: Taj broj djece po školi donijela je struka. Molim vas da stante i razmislite i da napravite projekcije i da razmislite o novoj lokaciji, kako bi otvorili novi prostor i za nove obitelji.

Blaž Pezo (HDZ): Rekao sam da je argument vijećnice Šimac Bonačić glup. Gradnja novih škola, ne isključuje nadogradnu OŠ Mokošice i omogućavanje jednosmjenske nastave. Vi i vijećnica Čale Mratović niste ništa napravile po tom standardu o kojem ste govorili.

Miho Obradović (HNS): Ne mogu nazvati Blaža Peza, gospodinom već samo kolegom. Vaš komentar, kolega Pezo je glup, kao i komentar na prošloj sjednici. Žao mi je da nisam na toj sjednici bio.

Blaž Pezo (HDZ): Napravljene su procjene i one idu u smjeru u kojem sam rekao. Imamo i područnu školu na Osojniku, a razmišlja se o cijelom području Rijeke dubrovačke. Gospodina Obradovića, pitat ću samo na što je mislio kad je rekao da mu je bilo žao što nije bio na posljednjoj sjednici što bi napravio?

16:58 Maro Kristić (MOST): U ovakvoj kriznoj situaciji, pokušao bi da dijalog da dignem na najveću razinu i da podijelim odgovornost sa svim kolegama vijećnika. Mi ne možemo podržavati proračun u čijem donošenju nismo sudjelovali. Ovim putem pozivam sve vijećnike da podignemo razinu dijaloga. Upravo iz tog razloga tražili smo tematsku sjedinu o gradskim poduzećima, ne da bi istjerivali vještice, već da bi sagledali stanje. Jesmo li se pametno zadužili – teško je to sada procijenili. Moramo povećati razinu dijaloga i služiti se samo istinom. Upravljanje gradom u povijesno teškoj situacije nije isto kao u normalnim uvjetima. Gradonačelniku i gradskoj upravi je sad iznimno teško. Moramo razgovarati konstruktivno i razgovarati o ozbiljnim stvarima, bez polemika o nebitnim stvarima. Građani su mi nakon posljednje sjednice rekli da smo prešli granice dobrog ukusa. Dijalog je izostao. Neću ulaziti u pojedine stavke proračuna – davajem gradskoj upravi i gradonačelniku za pravo.

Miho Obradović (HNS): Ne znam koliko je ovo zaduženje pametno, jer ne znamo što nam iduća godina nosi. Pitam gradonačelnika i vijećnike koje su odavno odlučili dignuti ruku za zaduženje – koliko bi od vas sad pošlo u banku i tražilo kredit?

Gradonačelnik (HDZ): Ne uzimamo kredit kako bi išli u nove investicije. Uzimamo ga kako bi investicije koje smo ugovorili prije COVID-a i započeli da bi ih refinancirali ili kako bi ih nastavili financirati do kraja – kako bi sredstva koje ćemo eventualno uprihodovati bila sloboda za recimo subvencije podstanarstva. Kada ne bi uzeli kredit te investicije bi itekako opteretile proračun. Da kredit uzimamo za nove investicije, uzeli bi ga i za izgradnju tenis centra i doma za beskućnike – projekte koje su gotovi, a svaki je vrijedan 15 milijuna kuna. Banka nam je spreman dati 100 milijuna kuna, ali mi uzimamo samo 80. Radi se o refinanciranju.

Miho Obradović (HNS): Gradonačelniče hvala na odgovoru i na razini komunikacije koje do sad nije bila. Koliko će od tog iznosa ići na iznos plaća zaposlenika?

Gradonačelnik: Ništa. Radi se o namjenskom kreditu.

Maro Kristić (MOST): Mislim da se o kreditu ne bi trebalo biti puno polemike, već o budućim perspektivama. Svako zaduženje donosi rizik. Ako gradonačelnik i Vlada ne donesu izmijene zakona nećemo se više moći zadužiti. Banke se zatvaraju prema lokalnim jedinica, a isto tako i prema poduzetnicima koje su uzimali državne potpore – za njih nema kreditnih linija. U ovom zaduženja ne vidim veliki problem. Ne moramo se u ovom trenu dijeliti na vlast i oporbu, moramo svi zajedno ići naprijed.

Emilio Puljizević (HDZ): Kolega Kristić, recite mi što bi izbacili iz ovog kredita?

Maro Kristić (MOST): Kolega me očito nije pozorno slušao. Ne vidim ništa sporno u zaduženju već u nedostatku dijaloga pri kreiranju Proračuna – jesu li nam svi ovi projekti prioritet. Što će biti ako Grad lipnju ide godine kolaborira?

Gradonačelnik: Nema nikakvog razloga da se u lipnju iduće godine dogodi krah gradskih financija. Prva rata ovoga kredita nam dolazi na naplatu tek za godinu i pola dana i mu je možemo plaćati zatvorena oka. Trošak je jedan zarez nešto posto. Financije Grada ne bi trebale biti ugrožene zahvaljujući ovom kreditu i aranžmanu koji je predstavio premijer Plenković. Pitanje je kako će i u kojem obujmu ljudi početi putovati. Ne znamo što na donosi zima, moramo zadržati financijsku stabilnost, a zahvaljujući refinanciranjima Vlada je likvida i može nam pomoći. Vlada je za područje naše županije dosad isplatila 205 milijuna kuna plaća. Nisu to mali novci. Vlada je preuzela ulogu poslodavca ne tražeći ništa zauzvrat, samo održavanje radnih mjesta.

Gordan Špero (HDZ): Kolega Kristić, mogli ste sudjelovati u kreiranju proračuna. U četvrtak je bila sjednica Odbora za financije, niste mogli na njoj glasovati, jer niste član, ali ste mogli iznijeti svoje sugestije.

Ivan Maslać (HDZ): Otplata ide od 1.1. 2021. godine. Glavna je tema kredit, ali čini mi se da sve vodi u priču o kreiranju proračuna za 2021. Ne vidim zašto vi kao oporba ne bi poslali prijedlog da se oko toga dogovorimo, naravno uz uvjet da neke projekte podržite i preuzmete odgovornost.

Dolores Lujić (MOST): Podržat ćemo odluku o zaduženju, ali ne i rebalans proračuna.

Vido Bogdanović (HSS): Kao i svaki puta kad se govori o proračunu to se pretvori u raspravu o projektima, pa tako i ovaj put. Slušamo politička prepucavanja, a ne o proračunu koji je uvijek odraz gradske politike. Znamo tko i kako vodi grad, možemo to voljeti i ne voljeti, ali oni ga vode. Mi možemo podržati, ne podržati, istrgovati koji amandman u zamjenu za dizanje ruke. Samo gubimo vrijeme i umaramo se. Proračun je kakav jest. Mi smo zadnjih 30 godina u krizi – ili svjetska ili naša, ili Kosovo ili Beograd ili pandemija uz povremene bljeskove. Čini mi se da smo rastrošni. Još uvijek više trošimo nego što bi trebali. Znam da je lijepo biti dobro zaposlen i dobro plaćen – što više zaposlenih, to više ruka. Zašto onda tristo zaposlenih, a ne tisuću. Grad ima sto zaposlenika viška, od kojih neki ništa ne rade, drugi nešto što ne trebaju. Uzmite troška od 15 tisuća kuna pa puta 12 mjeseci. Smanjenje plaća od deset posto je spin. Pitajte zaposlenike u realnom sektoru koliko su njima plaća. Smatram da smo previše rastrošni i zato ću biti suzdržan. No život ide dalje. Što će biti dogodine ne znamo – možemo reći što god nas je volja. Kredit jest povoljan jer su banke razbojnici. Onima kojima bi trebali koji pokreću gospodarstvo neće dati kredite, već se oni pouzdati u gradske ili države mjere.

Miho Obradović (HNS): To vam je kolega Bogdanović, 80 milijuna kuna.

Ivo Lučić (HDZ): Ako bi trebalo dati otkaze zaposlenima u gradskoj upravi, onda bi tako trebalo biti i u gradskim firmama – stoga kolege Barač i Kristić zašto ne bi bili svijetli primjer i dali otkaz?

Jadran Barač (SDP): Ako o meni ovisi budućnost grada dat ću otkaz.

Rikard Rossetti (DUSTRA): Mi ćemo glasati za ovaj kredit.

Rasprava je završen.

Četvrtak točka dnevnog reda  Prijedlog izmjena i dopuna Proračuna Grada Dubrovnika za 2020. godinu je usvojena. Vijećnica Čale Maratović glasala je protiv.

Peta točka dnevnog reda je usvojena.

Sedma točka dnevnog reda je usvojena.

Na redu je 9. točka dnevnog reda Rasprava o Nacrtu odluke o davanju u najam stanova u vlasništvu Grada Dubrovnika s mogućnošću kupnje u svrhu rješavanja stambenog pitanja mladih i mladih obitelji na području Grada Dubrovnika i Izvješće o provedenoj javnoj raspravi.

Gradonačelnik: Prva dva dubrovačka POS-a nisu krenula u dobrom smjeru. Kako bi izbjegli to predloženo je da se stanovi davaju u najam deset godina, s tim da se najamnina odbija od cijena stana. Ako ispunjavate sve obveze od prvog ste dana zapravo vlasnik stana. Cijeli tim je radio na ovoj odluci, ona nije savršena – uvjeren sam da će svatko od vas iznijeti svoj prijedlog kako bi se ova odluka dodatno osnažila i kako bi stanovi došle u prave ruke.

Gradonačelnik je iznio uvjete odluke koje možete pročitati ovdje.

Gradonačelnik: Volio bih kad bi vijećnici danas predlagali sve ono što smatraju bitnim i potrebnim, a služba gradskog vijeća će to zabilježiti, nakon toga ćemo održati sastanak s klubovima. I onda možemo ići na izglasavanje odluke, koja se neće naći na idućoj sjednici koju planiramo za kraj listopada. To nije kasno jer bi zgrada trebala dobiti uporabnu dozvolu u veljaču. Iz APN- a su nam rekli da je najbolje da o korisnicama odlučimo kad zgrade budu gotove. Primio sam par mailova naših sugrađana stoga podsjećam da je odluka bila na javnom savjetovanju na kojem je svatko mogao sudjelovati, ali građani mogu i sad sudjelovati kroz vijećnike. Ako stanovi dođu u prave ruke onda smo napravili odličan posao.

Maro Kristić (MOST): Pozdravljam namjeru i ona nije sporna. Smatram da je zato dobro da danas ne donosimo odluku već raspravljamo. Imamo ključnu dvojbu koja se odnosi na članak 26. Ključnu je da će mlade obitelji moći otkupiti stanove po cijeni od 1350 eura po kvadratu. Zakonski mi nemao mogućnost koristiti etalonsku cijenu, to mi je rečeno iz ministarstva, već da vještak vještači, a da se mora raspisati natječaj na koji se svatko ima pravo javiti, a mlada obitelj ima pravo prvokupa. Ako ovo ostane ovako sve pada u vodu. Ako nakon 10 godina dođe vještak i reće da kredit vrijedi 2 tisuće eura, onda to nije tako povoljna kupnja. Tu upadamo u veliki problem. Neki od tih ljudi će nakon istekao roka od 10 godina imati 55 godina i neće moći podići kredite potrebne za otkup stanova. Ako ovo bude moralo ostati ovako – ovaj model neće biti dobar. Nemamo ništa protiv ove odluke i smatram da se pokušali na dobar način zatvoriti zakonske ruke koje su se iskorištavali po sustavu POS-a. Ovaj članak ne zaista zabrinuo. Iz ministarstva pravosuđa i financija rekli su mi da nema načina da se zagarantira cijena, već da se vještači po tržišnim cijenama.

Gradonačelnik: Pogodili ste u meritum stvari. Zbog ovoga sam i bio u ministarstvu. Razgovarali smo o vrijednosti stana – to je moguće riješiti kroz dva stupanja – mi možemo garantirati cijenu stanu, ali možemo donijet i odluku po kojoj ćemo taj iznos koji darujemo dati kao sufinanciranje mladim obiteljima. Knjigovodstveno ćemo sami sebi morati uplatiti ta sredstva. Model ne može biti sastavni dio ove odluke već druge odluke po kojoj bi oni koji unajme stan trebali dobiti sufinanciranje. Odluka se još uvijek brusi u ministarstvu financija. Želimo da cijena najamnine i cijena otkupa stana budu poznati u trenutku potpisivanje ugovora. Cijena će se utvrditi sada, a ne za deset godina.

Maro Kristić (MOST): Mi smo to Gradsko vijeće koje mora zajamčiti mladim ljudima zajamčiti cijenu otkupa – jer tko zna što će biti za 10 godina.

Vijećnica Vučković Matić (HNS): POS je potreban mladim obiteljima koje nemaju riješeni stambeno pitanje. Izgradnja je koštala 20 tisuća kuna po metru kvadratnom. Za 38 milijuna kuna su se moglo kupiti 46 stanova. Postavlja se pitanje zašto je cijena izgradnje kvadrata kad se radi o gradskim projektima 30 posto skuplja nego kad ih rade privatni investitori. S ovim pravilnikom su diskriminirani mladi ljudi koji žive s roditeljima i mislim da mora postajati model provjere i toga. Čemu toliko veliki broj zaposlenik u gradskoj upravi kad ne mogu izaći na teren i to utvrditi.

Željko Raguž (DUSTRA): Zašto se traži godina dana podstanarstva? Mnoge mlade obitelji žive sa svojim obiteljima jer si nisu mogli priuštiti podstanarstvo. Kako ste došli do praga od 500 tisuća kuna? I zašto se stavili da se netko tko je u posljednjih 15 godina poklonio ili prodao zemljište ne može prijaviti?

Marko Potrebica (HDZ): Moj prijatelji nije uspio dobiti stan u zgradama POS-a dva, a na kraju je bio podstanar u tim zgradama. Smatram da je ovaj podstanarstva od godine dana nedostatan, to treba biti najmanji dvije godine. Isto tako smatram da se ne može biti podstanar kod člana obitelji. Bilo je onih koji su živjeli u katu kuće svojih roditelja pa dobili POS-ov stan. Vjerujem da kolega Raguž ima stvari primjer nekoga tko živi s roditeljima i htio bi se maknuti, ali ne bi trebali zbog toga mijenjati uvjeti. Imamo i uvjet bjanko zadužnice na 50 tisuća kuna, ali znate li vi koliko to košta na deset godina. Nisam primijetio koliko često i kako ćemo provjeravati tko zaista živi u stanu? Isto tako slažem se s prijedlogom kolege Raguža.

Željko Raguž (DUSTRA): Smatram da i vaše ima logiku, ali smatram da je dobro da se uvede logiku. Može se dogoditi da par s troje djece živi s roditeljima, a da mladi par bez djece koji je u podstanarstvu dobije stan. I hoće li javljane na ovaj natječaj biti preduvjeti za javljanje na natječaj za Solitudu.

Potrebica (HDZ): Možete se javiti za Solitudu, nevezano za Mokošicu. Osobno smatram da to ni trebalo biti tako, smatram da je to sustav povezanih posuda. Moglo bi se dogoditi da netko neće u Mokošicu, ali da bi u Solitudo.

Vijećnik Bekić (HDZ): Upitan mi je članak 5., odnosno uključivanje deficitarnih zanimanja poput medicinskih sestara i liječnika.

Vido Bogdanović (HNS): Pozdravljam ovu inicijativu, smatram pokretanje stambene politike jednim od ključnih stvari. Mislim da se krenulo u krivom smjeru. Prvo fenomenalna administracija. Trebat će zaposliti još 20 ljudi u gradskoj upravi da bi se riješila papirologija. Mladi ljude ovako vraćamo u ralje kredita i banaka. Građevinari i bankari su upropastili stanovanje u Hrvatskoj. Smatram da bi grad ovo trebao pojednostaviti i da bi Grad Dubrovnik trebao kupovati i graditi stanove i davati ih na leasing mladih obiteljima. Tako da mlada obitelj na 30 godina unajmi stan od Grada i otkupi ga nakon proteka roka za jednu kunu, a stan bi cijelo vrijeme bio u vlasništvu Grada. Malo prije kad sam govorio o porastu zaposlenika u gradskoj upravi – tim sredstvima bi se na godišnjoj razini moglo kupiti, izgraditi određeni broj stanova.

18:24 Emilio Puljizević (HDZ): Provedeno je odlično javno savjetovanje tijekom kojeg je prihvaćeno niz primjedbi. Građani su očito zainteresirani. Vijećnica Vučković Matić je kazala da su mlade obitelji diskriminirane životom s obitelji. Kud ćeš ljepše od suživota s obitelji, nema ništa ljepše od toga – ako ste vi na katu kuće.

Željko Raguž (DUSTRA): Tehnički ovdje bi se mogla javiti i supruga Frana Lasića, koja je trideset godina mlađa od njega i ona bi dobila stan?

Maro Kristić (MOST): Mislim da ne bi trebali uskratiti onima koji žive s roditeljima pravo da se prijave. Mislim da je to diskriminacija – njihova je kvaliteta života vjerojatna manja. Vjerujem da bi trebali iznaći način kako da to utvrdimo.

Nikša Selmani (SJG): Smatramo da bi bilo bolje da se stanovi mogu trajno unajmiti, a ne na kraju kupovati jer bi tako izbjegli banke i kredite? Smatramo da bi ljude trebali osloboditi kredita jer se tako otvaraju mogućnosti recimo za bolje obrazovanje ili za pokretanje poduzetničke aktivnosti. Smatramo da bi se i tijekom tih 10 godina trebalo paziti je li taj osoba stekla kakvu nekretninu ili zemljište. Smatramo da se treba omogućiti osobama koje žive s roditeljima prijave na ovaj natječaj – recimo da se utvrdi broj kvadrata u kojima žive.

Ivan Maslać (HDZ): Drago mi je da konačno o ovome raspravljamo. Stanovi po modelu POS-a su nezahvalni za razvoj na dubrovačkom području. Gradska uprava se susrela s nizom poreznih dubioza – poprilično je teško provesti nešto što još uvijek ne postoji u Hrvatskoj. Cijena gradnje je bila upitna. Orlanda Tokić je od početka u ovoj priči i moram njoj kao i svim sudionicima radilo na ovom čestitati. Smatram da će i ostale jedinice od nas kopirati ovaj model. Ovo nije konačna stvar, nego tek početak politike gradske uprave po pitanju stambenog zbrinjavanja. Ovo nisu socijalni stanovi i na socijalnim kriterijima ne bi trebao biti naglasak. Ni sam nemam riješen stambeno pitanje, a objektivno živim bolje od većine građana. Nakon otkupa, deset godina je zabrana prodaje. Smatram da bi se zbog naravi života jer svašta se u deset godina moglo dogoditi ovo trebalo razraditi.

Maro Kristić (MOST): Klauzula o zabrani otuđenja je pravno neodrživa – mi to nećemo moći ugraditi u ugovor i moramo tražiti druga rješenja. Što se tiče Solituda – bojim se da ćemo s obzirom na financijske kapacitete tu gradnju moći izgraditi vlastitim sredstvima. Mislim da ćemo morati razmišljati o nekom modelu javno-privatnog partnerstva.

Lučić (HDZ): Što se događa ako tijekom deset godina netko naslijedi nekretninu ili ako za deset godina ne bude kreditno sposoban?

Orlanda Tokić (HDZ): Nismo uzimali obrazovanje kao kriterij. Na nasljeđivanje ne možemo utjecati. Postoji mogućnosti da netko nakon 10 godina ne bude kreditno sposoban, upravo zato se ugovor sklapa nakon 10 godina i te obitelji imaju 10 godina priprema. U tom slučaju stan se otkupljuje već se primjenjuje ponovno model najma na deset godina – odnosno stan se daje sljedećem na listi. Stanovi su određene kvadrature – mlada obitelj nakon deset godina može dobiti još tri člana i da im taj stan ne bude više adekvatan i taj se ugovor može raskinuti.

Vijećnik Marković (HRAST): Pohvaljujem formulaciju odluke – u njoj je sažet sav problem. Molim da stanove dobiju oni kojima je to potrebno. Financijska situacija nije dobra u cijelom svijetu, no predlažem da Grad pokrene Fond i da svake godine određenu svotu izdvaja za svrhu stambenog zbrinjavanja.

Tatjana Šimac Bonačić (SDP): Moramo odgovorno analizirati ovu odluku i dobro je da o njoj raspravljamo ovdje. Čuli smo danas i druge prijedloge rješavanja ovoga pitanja. Grad ne čini zidine već ljudi. Postavlja se pitanja kako će se određivati stupanj invalidnosti, odnosno hoće li se trebati raditi nova vještačenja. Navedeno je da svaka malodobna osoba koja ima invaliditet dobiva 12 bodova, smatram da bi se i to treba bodovati. Građani su mi ukazali da netko može naslijediti 10 kvadrata stana, no što on može s tima, a prema ovim kriterijima se ne može prijaviti. Smatram da bi se trebalo razmisliti o skidanju kriterija vlasništva poljoprivrednog zemljišta. Također što je s onima koji su rođeni u Dubrovniku, a kad je u pitanju prodaja stana smatram da bi trebalo razmišljati o pravu prvokupa Grada.

18:57 Vijećnica Vučković Matić: Smatram da bi se trebalo razmišljati o produljenju vremena najma u slučaju da obitelj ne bude kreditno sposobn, recimo na dodatnih pet godina.

Gradonačelnik: Hvala vam na raspravi – proći ćemo kroz sve ove prijedloge i nakon što ih objedinimo pozvat ćemo Klubove vijećnika, pa i one vijećnike koje nisu u klubovima kako bi ovo raspravili te ćemo onda na sjednici u studenom točku usvojiti, a onda i raspisati natječaj. Ne mogu svi biti zadovoljni niti nam je to cilj – cilj nam je da ovim bude obuhvaćen što veći broj naših sugrađana.

Točka dnevnog reda je raspravljena – vijećnici o njoj ne glasuju.

Na dnevnog redu je 10. točka dnevnog reda Prijedlog odluke o donošenju Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države na području grada Dubrovnika.

Pročelnik Miljanić: Odluka je donesena 2019., godine i proslijeeđena je Županiji, nakon čega se javilo Sveučilište u Dubrovniku. Iako kasn zatražili su da čestice programom određene za povrat Grad stavi na zakup. Na području Brsečina su željeli revitalizirati maslinike. Odluku smo izmjenili, a kad je donesemo onda ide na ponovno na suglasnost županiji i ministarstvu.

Nikša Selamni (SJG): Ovo je prevažno pitanje pogotovo kad se u obzir uzme pandemija. Pitanje je po kojim bi se kriterijima trebala zemlja dodijeljivati.Trebala bi se napraviti šira kampanja za malde poduzenitke. Današnji poljoprivrednici, pogtovo oni na zapadu su poduzetnici, kreativni i sposobni i znaju kako doći do krajnjeg proizvoda. Trebao definirati kakvu poljoprivredu na toj zemlji želimo i koje sorte te kako bi hrana s tih parcela trebala ići. Mi ćemo se zalagati za pilot projekt u kojem bi se škola i vrtići snabdijevali. Pitanje i imamo li sad za to infrastrukutru – centre, navodnjavanje. Za sad, nažalost nemamo. Ovo su stvari o kojima govori food policy. Treba analizirati urbani ciklus hrane te odrediti kontekst dubrovačkog prehrambenog sustava.

Marko Potrebica (HDZ): Kolega Selmani slažem se sa svime što ste naveli i smatram da bi vas ili nekoga iz vašeg redova trebalo imenovati kao voditelja ovog projekta. Ne znam, koji su planovi gradonačelnika, mogu samo na njega apelirati.

Gradonačelnik: Koncept je dobro razrađen. Možemo se naći sljedeći tjedan.

Pročelnik Miljanić: Zakon je propisan kako je propisan kao i uredba o cijeni zemljišta. Mi s tim cijenama moramo raspolagati. Ako ponuditelj ponudi duplo veću cijenu od propisane, ponuda se smatra ne važeća.

Željko Raguž (DUSTRA): Sve to je naveo kolega Selmani je super, ali hoćemo li to u što kraćem roku podijeliti ili kako?

Vijećnik Marković (HRAST): Zanima me gdje se nalaze čestice koje se davaju u najavu, koje su kvadrature, na koji se rok zemlja daje u najam i po kojoj cijeni?

Pročelnik Miljanić: Čestice su od stotinjak do pet tisuća kvadrata, u najboljom slučaju će trebati nakon provedenog natječaja da se potpiše ugovor i do 6 mjeseci,a zemalja se dva u najam na 25 godina.

Točaka dnevnog reda je jednoglasno usvojena.

Na redu je 11. točka dnevnog reda Prijedlog odluke o izradi Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja “Gruški akvatorij“.

Pročelnica Lonačarić: Radi se izmjena vezanima uz dom za beskućnike na Batahovini te dodatnim izmjenama kako se što prije realizirala Lapadska obala.

Nikša Selmani (SJG): S obzirom na projekt Lapadske obale zanima nas je li postojala obveza raspisivanja arhitektonsko-urbanističkog natječaja za urbanu opremu na Lapadskoj obali u sklopu ishođenja lokacijske dozvole?

Gradonačelnik: Nije postojala obveza za raspisivanje arhitektonsko- urbanističkog natječaja. Faza opremanja je posljednja.

Selmani: Smatramo da se uređenje šetnice ne bi trebalo odrediti bez provedenog natječaja. Razumijem da je žurba, ali kad se to tražilo imalo je puno smisla. Nećemo moći glasati za ovu odluku.

Gradonačelnik: Konzultirao sam se sa zamjenicom – uvjet lokacijske dozvole nije bilo raspisivanje natječaja za urbanu opremu. Za proširenjem Lapadske obale čeznu generacije. Ishodovali smo sve dozvole, a s današnjim danom sve dozvole su postale pravomoćne – nema nikakvih prepreka za realizaciju projekta.

Marko Potrebica (HDZ): Kolega Selmani, vi bi sada zaustavili projekt Lapadske obale za koje imamo sredstva. Vi bi zbog natječaja za urbanu opremu dopustili da sredstva iz Fondova EU propadnu.

Selmani: Naša briga je da dobijemo što bolju stvar. Natječaj je postojao u UPU-u. Prvi želim da se Lapadska obala riješi. Ono što građane brine što im nije do kraja poznato kako će se to na terenu riješiti. U razgovoru sa stanovnicima Lapadske obale pokazalo se da su oni zabrinuti jer iz dostupne animacije im nije jasno kako će se to i realizirati do kraja. Micanje javnog natječaja, samo zato da se sporo radilo, nije dobro.

Marko Potrebica: Svaki put ću dignuti ruku za projekt za koji dobijemo stopostotno financiranje. Neću dozvoliti da se stvara demagoška priča.

Rikard Rossetti (DUSTRA): Lapadska obala se rješava 40 godina, a sad kad je riješeno financiranje mi raspravljamo o dvije klupe i grastama za cvijeće. Oporba može rušiti vlast, ali mi smo pošli u dugo s replikama.

Nikša Selmani (SJG): Mi nastojimo odlukom Gradskog vijeća promijeniti nešto što je bilo na javnom savjetovanju i na što je mišljenje dala struka,a to je potreba o urbanističko-arhitektonskom natječaju za urbanu opremu.

Maro Kristić (MOST): Mislim da je realizacija ovog projekta ovdje prioritete. Da bi provodili arhitektonske radove moramo ih naučiti cijeniti i poštivati, jer smo ih više puta ignorirali. Pitanje uređenja možemo riješiti na drugi način, sad je samo stvar je li se to trebali napraviti da bi se dobila lokacijska dozvola.

Na dnevnom redu je 12. točka dnevnog reda Prijedlog odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja 1.24 „Jakljan“.

Pročelnica Lončarić: Radi se o građevinskom području T4, bivšem dječjem odmaralištu koje je u vlasništvu države, a u jakom je lošem stanju. Ono je u zakupu privatnog investitora te bi se radi o izgradnji vila.

Nikša Selmani (SJG): Iz ovog ne vidimo javni interes stanovnika Šipan i pitamo se je li određena linija pomorskog dobra.

Gradonačelnik: Mi raspravljamo o zoni koju je Republika Hèrvatska iznajmljiva privatnom investitoru po cijeni od 2 250 000 godišnje. Privatni investitoru u roku od tri godine mora prostor dovesti svrsi. Podnijeli su zahtjev za izradom UPU-a i tu bi trebao biti privatni resort. Investori je poznat i on trenutno uređuje vilu Auroru na u Trstenom, koji je u na Mljetu izgradio jednu normalnu kuću i izgradio kanalizacijsku mrežu i koji je vlasnik hotela Zagreb.

Rikard Rossetti (DUSTRA): Jakljan je već godinama zapušten. Ne znam kako gospar Selmani u tom ne vidi interest mještana Šipana, možda će tamo netko otoka i raditi.

Gradonačelnik: Čovjek je privatni investitor i uzeo je to u najam da bi zaradio. Ovdje imamo drugačiju situaciju nego po pitanju Belvedera. Jedno s drugim nema nikakve veze.

Marko Potrebica (HDZ): Bojao sam se megalomanije, pa sam pogledao: prvi objekti će biti 100 metara od mora. Ne smije biti više od 100 kreveta po hektaru, a izgrađenost čestice može biti do 30 posto. Investitor nije dobio koncesiju i dalje će se barkom može vezati tamo. Ovo mi se čini nekako slatko.

Pročelnica Lončarić: Utvrdilo smo da određen podloge nisu bile precizne kad su se ucrtavale u plan. Obuhvat u morskom dijelu nisu grafički definirali do kraja jer smo vidjeli da je tamo ucrtana luka nautičkog turizma s kojom se ne slažemo jer smatramo da bi to bio atak na krajobraz, već smatramo da bi tu trebalo biti sidrište. Investor je određen krajobrazom i postojećim objektima po pitanju gradnje.

Gradonačelnik: U ovom projektu nema javnog interesa, ovdje se radi o privatnom interesu tvrtke koja se javila na javni natječaj – koja se obvezala izgraditi privatnu infrastrukturu kako bi zaradio.

Jadran Barač (SDP): Nevoljko, ali moram se složiti s gradonačelnikom i kolegom Potrebicom. Volio bi samo da se lokalitet sačuva, da se ne dogodi megalomanska izgradnja i betonizacija, kao i da se ljudi i dalje mogu dolaziti kupati.

Rikard Rossetti (DUSTRA): U uvali na Jakljanu postojeće zgrade su na granici pomorskog dobra, a nove će se graditi izvan.

Na redu je 13. točka dnevnog reda Prijedlog odluke o imenovanju članova Vijeća za prevenciju kriminaliteta i narušavanja javnog reda i mira na području Grada Dubrovnika.

Tatjana Šimac Bonačić (SDP): Radi se o preventivnim programima, dobro bi bilo, a kako se predlaže da će postojati razne grupe da se napravi jedinstvenih program – osnovnih, srednjih škola i sveučilišta.

Na redu je 14. točka dnevnog reda Prijedlog odluke o izmjenama  i dopunama Odluke o sufinanciranju i subvencioniranju privatnih dječjih vrtića i djelatnosti dadilja na području Grada Dubrovnika.

Pročelnik Brčić: Došlo je do smanjena sredstva, ali se pokušalo napraviti financijski održiv sustav.

Točka je jednogasalno usvojena.

Na redu je 15. točka dnevnog reda  Prijedlog odluke o organizaciji rada predškolskih ustanova i osnovnih škola za vrijeme trajanja epidemije bolesti Covid – 19 uzrokovane SARS-CoV-2.

Katarina Doršner (HDZ): Podržavam odluku da djeca pohađaju školu jer to osim za njihovo obrazovanje znači puno za njihovo mentalno stanje. Prirodno okruženje djece je škola. Potrebno je napraviti dobru infrastrukturu. Imperativ je planiranje strategije u kojoj bi bili i učitelji i roditelji, pa i pedijatri. Komunikacija s roditeljima je ključna, a strategije bi trebale biti fleksibilne, jer ne znamo što nam idući mjeseci nose.

Tatjana Šimac Bonačić (SDP): Odluka je vezana za upute za sprječavanje širenje epidemije COVID-a, po kojem je osnivač nužan osigurati dodatne odgajatelja ako imati financijskih sredstava, ali i dodatne prostore. Ako ne postoje financijski odnosno prostorne mjere mi ovo ne možemo ispoštovati. Pitam se kakva je praksa produženog boravka, miješaju li se učenici?

20: 05 Pročelnik Brčić: Sva sreća, pa trenutno, odnosno duže vrijeme imamo manji broj djece koja pohađaju vrtić i izvan smo pedagoškog standarda po broju djece u skupinama. Situacija pandemije je dovela da svega 50 posto djece pohađa vrtić. Da u kojem slučaju veći broj djece pohađa vrtić teško bi ovo ispunili. Imamo veliki pritisak na jasličke skupine. Mjere se provode i možemo pokriti sve bez ekscesnih situacija. Mi smo ovih 13 ljudi zaposlili kako ne bi došlo do miješanja skupina tj. kako jedan razred produženog boravka ne bi činila dva razreda. U nekim razrednima produženog boravka imamo 10 razreda, iako bi ih po pravilniku trebalo biti 15.

Točka je jednoglasno usvojena.

Na redu je 16. točka dnevnog reda Prijedlog izmjena i dopuna Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2020. godinu.

Točka usvojena uz jedan glas protiv i jedna suzdržan glas.

Na redu je 17. točka dnevnog reda Prijedlog izmjena i dopuna Programa održavanja komunalne infrastrukture u 2020. godini.

Točka uz dva sudržana glasa usvojena.

Na redu je 18. točka dnevnog reda Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti na Ugovor o kupoprodaji zemljišta za potrebe izgradnje groblja Dubac

Nikša Selmani (SJG): Prema zakonu nismo sigurno je li moguće da jedna jedinica lokalne samouprave ulaže u projekt na području druge jedini. Tvrtka koja ovo radi groblje nije komunalna. Smatramo da mi se trebala donijeti odluka o osnivanju zajedničke komunalne tvrtke. Zbog navedenog ćemo biti protiv ove odluke.

Ivan Maslać (HDZ): Tvrtka postoji, a novac se daje kao pomoć, a rješenja o korištenju će davati tvrtka Groblje Dubac d.o.o. Čini mi se da grad Dubrovnik ima pravo korištenja 70 posto.

Točak je usvojena s jednim gradom protiv.

Na redu je 18. točka dnevnog reda Prijedlog zaključka o potpisivanju Ugovora o osnivanju prava služnosti polaganja priključnog kabelskog voda za transformatorsku stanicu TS 10 ( 20)/ 4 kV Orašac 3-Čerjan.

Točka je jednoglasno usvojena.

Na redu je 20. točka dnevnog reda   Prijedlog zaključka o potpisivanju Ugovora o osnivanju prava služnosti polaganja priključnog kabelskog voda za transformatorsku stanicu TS 10 ( 20)/ 4 kV Orašac 4-Doline.

Točka je jednoglasno usvojena.

Na redu je 21. točka dnevnog reda Prijedlog zaključka o ukidanju statusa puta, odnosno javnog dobra u općoj uporabi, za  nekretninu katastarske  oznake čest. zem. 1338 k.o. Gruž  u površini 258 m2.

Točka je jednoglasno usvojena.

Na redu je 22. točka dnevnog reda Prijedlog zaključka o ukidanje statusa puta, odnosno javnog dobra u općoj uporabi, za nekretnine katastarske oznake čest. zem 1616/10 i 1616/13 k.o. Dubrovnik.

Točka je jednoglasno usvojena.

Na redu je 23. točka dnevnog reda Prijedlog zaključka o raspisivanju javnog natječaja za prodaju stana u vlasništvu Grada Dubrovnika u Mokošici, na adresi Od izvora 51.

Točka dnevnog reda je jednoglasno usvojena.

Na redu je 24. točka dnevnog reda Prijedlog pravilnika o naknadam za prometovanje prijevoznim sredstvima unutar pješačkih zona na području Grada Dubrovnik.

Pročelnik Šutalo: Stari pravilnik moramo prilagoditi, a prema novoj odluci o komunalnom redu samo će se tri dana moći ulaziti u povijesnu jezgru.

Na redu je 26. točka dnevnog reda Prijedlog zaključka kojim Grad Dubrovnik daje suglasnost Sanitatu Dubrovnik d.o.o. za ishođenje građevinske dozvole i suglasnost za uklanjanje čest. zgrade 2514 k.o. Gruž u svrhu rekonstrukcije tržnice Gruž u Dubrovniku.

Direktor Sanitata Tabak: Pred nama je projekt rekonstrukcija tržnice u Gružu, za koje moramo ukloniti zgrade u vlasništvu Grada Dubrovnika, a u skladu s nalozima konzervatorima. Tako bi dobili zatvorenu cjelinu tržnice koja bi bila natkrivena. Potrebna nam je suglasnost Grada Dubrovnika kako bi ishodili potrebne dozvole.

Arhitekt Peračić: Lokacija je iznimno izložena, a projekt se radi uz koordinaciju Konzervatorskog odjela, a potrebno je ukloniti zgradu kafića Frank kako bi se omogućio nesmetani pristup povijesnim vrtovima. Objekt A bi se uklonio, a njegovo mjesto bi se posadio dva platana.

Maro Kristić (MOST): Podržavam projekt. Ostaje mi dvojbeno u smislu socijalne osjetljivosti rušenje ovog kafića jer se radi o kultnom mjestu u Gružu. Postoji li ideja kako obeštetiti ovaj poslovni subjekt? Oni imaju ugovor s klauzulom prema kojem moraju napustiti objekt kad se krene s projektom. Vidim da je ovo bila preporuka konzervatora, a ne strogi zahtjev.

Tabak: Imamo u vidu poslovni subjekt, a ovo je bio izričiti zahtjev konzervatora.

Miho Obradović (HNS): Video mi je poznat. Je li moguće da on stoji na Yotubeu već tri godine. Ovaj projekt je pokrenuo Vedran Kunica. Je li moguće da je on stajao tri godine u ladici i da se sad izvlači u predizborno vrijeme?

Tabak: Nasljedio sam projekt i najgore što sam mogao učiniti jest da ga bacim. No, projetk nije imao nikakave dozvole i u ujednom je trenutku bio skuplji nego što je sad. Nismo htjeli trošiti novce za novi video.

Točka je usvojena s dva sudržana glasa.

Na redu je posljednja, 26. točka dnevnog reda Prijedlog izmjena Plana korištenja javnim površinama u povijesnoj jezgri.

Pezo (HDZ): Podržavamo prijedlog.

Točka dnevnog reda je uz jedan suzdržan glas usvojena čime je završila 33. sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika.

Elizabeta Jelić/Lea Pavlović