U Velikoj gradskoj vijećnici u 8 i 30 započela je 25. sjednica Gradskog vijeća na čijem je dnevnom redu 25. točaka. Na sjednici je prisutno 19 vijećnika od ukupno njih 21. Jednoglasno je prihvaćen zapisnik s 23. i 24. sjednice. Predsjednik vijeća Marko Potrebica predložio je dopunu dnevnog reda i to izvješćem Mandatnog odbora, prijedlogom ugovora reguliranja obveza s Hrvatskim telekomom oko korištenja nekretnina Grada te ispravkom tehničke pogreške u Odluci o imenovanju ulica. Katarina Doršner (HDZ) predložila je da se vijećnička pitanja skinu s dnevnoga reda, a da se vijećnicima omogući da na prvoj točki “Izvješću gradonačelnika” postavljaju sva pitanja. S 10 glasova za i 9 protiv Vijećnička pitanja su skinuta s dnevnog reda. Većinom glasova uz dva suzdržana prihvaćene su i izmjene dnevnog reda.
Slavica Grkeš (DDS) više nije gradska vijećnica, a zamijenit će je Sanja Mlinarić Vrbica (DDS), koja je svoj mandat bila početno zamrznula, zbog osobnih razloga. Mlinarić Vrbica danas nije prisutna na sjednici.
Gradonačelnik Mato Franković izlaže svoje izvješće o radu za prvih 6. mjeseci 2023. Istaknuo je projekt novog doma umirovljenika i Lapadsku obalu, među gotovo 120 projekata spomenutih u izvješću.
Andro Vlahušić – izvješće gradonačelnika može se povezati s izvršenjem proračuna za 2023. Mi u prvih 6. mjeseci imamo manje punjenje proračuna, a upravljanje proračunom je najvažnija točka rada gradonačelnika. Kad pogledamo dugove, kreditne obveze, dođemo do velikog broja. Danas je svaki građanin Dubrovnika zadužen s 11 000 kuna. Mi smo dužni 12 milijuna eura, a Zagreb 8 milijuna. Kad bih to sve zbrojio, rekao bi nešto što je rekao jedan HDZ-ovac: “Strah me reći koliko sam siromašan”. Zanima me jesmo li izmijenili građevinsku dozvolu za Lapadsku obalu po onim izmjenama, koje smo dogovorili s Pašalićem, pitao je Vlahušić. Dodao je kako su u prvih 6. mjeseci prihodi od komunalne naknade i prodaje nekretnina pali te je pitao je li u Dubrovniku zabranjena gradnja. I kako će to Franković smanjiti za 30 posto apartmane i hoće li njegovi suradnici prvi smanjiti svoje apartmane za 30 posto?
Franković – dobro je da ste Vi ovako aktivni,ali podsjetit ću Vas u kakvom sam stanju preuzeo Grad, sa 100 milijuna kuna duga, a nedovršenim projektima. U kojoj je fazi bio pročistač, zgrada Sanitata…? Milijun eura za garažu na Ilijinoj glavici, sjećate li ih se? Donijeli ste nezakonitu odluku za parking na Pilama i Sanitat je 450 tisuća eura morao vratiti autobuserima u zadnjih 6. mjeseci… A posebno dobro znate koliko je utjecalo na Grad kad su strani mediji pisali o gužvama u Dubrovniku. Naša kreditna zaduženja su generirala 2 nove škole, 300 novih mjesta u vrtiću, cesta Poberežje, cesta Tamarić, novo vlasništvo TUP-a… Ponosan sam na svaki cent kredita, jer je svaki cent uložen u javno dobro. Nisam mikroasvaltirao, a sve sam komunicirao s vijećnicma u Gradskom vijeću. Ne bojim se Vijeća, kao što ste se Vi bojali. Vi se oko Lapadske obale niste borili da ta marina tamo bude gradska, a bez Gradskog vijeća darovali ste komad grdskog zemljišta investitoru u Marinu. Trebam li Vas podsjetiti na terminal u Gružu koji ste htjeli umjeto Luci Gruž dati stranim investitorima?
Oko apartmana sam rekao da treba napraviti rekategorizaciju da apartmani u garažama trebaju biti garaže, a ne apartmani. Govorio sam o zabrani davanja dozvola za iznajmljivanje u novim stambenim zgradama. Mladi čovjek koji je na početku svog života nema se priliku natjecati s onima koji imaju novac. Mi gubimo zone stanovanja, a građani nam sele na periferiju, a grad će biti grad za turiste. Gospar Capor se smije. On je dva puta predlagao, a ja nisam prihvatio da trebamo imati fond za kupnju nekretnina. Ja sam tu pogriješio, a on je bio u pravu. I treba to priznat. Mi možemo imati sve, ali ako nema ljudi, što smo onda. Stanovi koji izlaze na tržište kao stanovi, oni to moraju i biti. Potičimo ljude koji svoj osobni prostor iznajmljuju, grade kuće za odmor. To nije problem. Problem su zgrade, koje dobivaju dozvolu kao stambeni prostor, a onda postaju stanovi za najam.
Kapital uvijek nađe put, a mladi čovjek će otići, a kad jednom otiđe, neće se vratiti, zaključio je Franković.
Tko je na koga vršio pritisak oko terminala za kruzere u luci Gruž?
Marko Potrebica (HDZ) – moram potvrditi da mi je Vlahušić poslao poruku, hoće li moje skijanje upropastiti milijun eura gradskog projekta. Moram to pojasniti. Ja sam bio prvi koji se protivio projektu kruzerskog terminala u Luci Gruž i tu mi je puno pomogao Božo Memed. Tada su se radili brojni pritisci u interesu jednog čovjeka koji je bio tada bitad, danas je nebitan Tomislav Karamarko. I ja sam jako ponosan na to da na te pritiske nismo pristali.
Vlahušić je odgovorio kako je projekt vodio ministar Butković i danas potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica. Rekao je da je projekt pročistača vodio Valentin Dujmović, danas u upravi Hrvatskih voda i neka njega prozivaju. “Što se tiče Vlahušićevog prihoda, skinut ćemo sve to. Ne trebaju nam ti projekti, a kolega Capor nije glasao za projekt Živi Grad”.
Potrebica – meni ste direktno prijetili i okretali ste na telefon osobu, koja više nije član HDZ-a. “Potrebica sad ću ti nazavat Karamarka”, tako ste mi govorili tada. A ministar Butković bio je izniman prijatelj Grada i danas i onda. Ako nastavite na ovu temu, sve ću otkriti. Tko su bili Vaši emisari i što su sve radili. Molim Vas da sada, pred kamerama, ne istresamo šporko rublje. Poći ćemo predaleko.
Franković – znamo da Hajdaš Dončić nije uspio, a da jest, nas se danas ništa ne bi pitalo. A sjećate li se modela, oni prvo naplaćuju takse, a onda tek se gradi terminal? Oleg Butković je sa mnom i nekim drugima radio sve da zaustavimo ovaj štetan projekt za Grad. Držali smo se kao jedan i ja i Marko i Maro i Ljubo. Nismo se dali. Nismo popustili, da jesmo, bili bi izdajice ovog grada. Ja ne znam je li vi vjerujete stvarno u ovo što govorite ili sami sebe uvjerite. Postoje pisani dokumenti i o žičari i o zaustavljanju autobusa na Pilama. Zidine su jedino što Vam se treba priznat. Bili ste prvi gradonačelnik koji je ugovorio bolju podjelu novaca. Nisu novci od žičare, zidina… Vlahušićevi, nego novci građana. I posljednje je ona ključna teza koju Vi ne razumijete, kad govorite o brojkama noćenja. Brojke nisu važne, nego njihov raspored i kvaliteta tih brojeva. Sjećate li se fotografija gužve, kakvo je to iskustvo bilo za te ljude? Zato smo završili na mjestu nepoželjnih destinacija. Turizmom treba upravljati, on se ne smije događati. Rekli ste da ću uništiti turizam jer sam regulirao glazbu, pa što se dogodilo? Je li turizam stao? Jesmo li nešto izgubili? Nismo, iako su mnogi najavljivali katastrofu jer nema partijanja po ulicama i rijeke droge, kao što teču po Splitu. Ne dolaze ljudi u Dubrovnik zbog mene, nego zbog Grada. Važna je mjera.
Maro Kristić – Nekad ove vžne stvari iz naše povijesti, treba ponoviti. Kod tog pokušaja neprijateljskog preuzimanja luke Dubrovnik, svi smo bili složni. Tad sam bio u Saboru i sjednica je kasnila jer su me pola sata nagovarali da odustanem od luke, a nisam. I zajedno smo uspjeli obraniti luku.
Vlahušić – tada je predsjednik Vlade bio HDZ-ovac, a Vlada je bila HDZ i Most. Tad je ministar bio Butković. Neću više o tome. A što se tiče Frankovića, imate brojač posjeta, ove godine je bila nevjerojatna gužva od 12 000 ljudi u Gradu, prije ih je bilo 8 000. Nemojte reći da ste Vi izmislili Dubrovnik pass. Odgovor iz Komunalnog odjela pokazuje koliko se zaradilo od zaustavljanja na Pilama.
Kristić – ovakve gluposti s govornice je teško tolerirat. Moja dužnost u Saboru nije bila da slušam Petrova i Karamarka, nego da djelujem u interesu građana.
Anita Bonačić Obradović (SDP) predložila je da se vrate na temu.
Potrebica (HDZ) ja sam dao demokratničnost vijećnicima u ovo predizborno vrijeme, da se čuje što su neki radili i kakve su odluke donosili. Ja ću se dalje suzdržati od ove rasprave.
Vlahušić – Maro rekao si da su te zvali Petrov i Karamarko, oni su donijeli tu odluku, a što je Vlahušić mogao. Ti si (Kristiću) trgovao s lukom, da se izbaci Vlahušić iz politike. Eto to si uspio.
Franković – Siniša Hajdaš Dončić donio je odluku o izboru koncesionara, a onda dolazi Vlada HDZ-Most, a koncesionar ne ispunjava uvjete iz ugovora. Ovo je bio u to vrijeme nadstranački projekt koji je okupio Vlahušića i druge stranke. Mi smo tada isto bili složni iz raznih stranaka. Mi smo bili složni za Grad na uštrb stranke, a Vi niste. Božo Memed (SDP) je tada vikao i radio sve da se to ne dogodi. U ovom slučaju, sjetit će se Olga Muratti, kad je Milanović došao u hotel Petku na stranački skup i kad ga je Memed napao da je htio prodati luku u Gružu, pred 200 ljudi. Hajdaš je mutio i prodavao i tražio partnere, a u nas ga je našao. Tema je izvješće o radu gradonačelnika, ali je ovo tema važna za građane da znaju tko je što radio. Amo se sad vratiti na temu. Neću se više javljati na raspravu o tome. Mi imamo više od 150 projekata koje treba realizirati. To nisu moji projekti jer ja nisam Grad i ne želim to ni biti. To su projekti građana.
Vlahušić – neću ići u Sabor pa mi obračun sa Dončićem i drugima. Lučkim projektima i nekad i sad upravlja jedna žena, prva suradnica ministra, koju neću spominjat imenom. Ali vidite li Vi da je u Luci nešto izgrađeno, kad zgrada bude tamo, reći sću: svaka čast, a dotad nemamo o čemu pričati.
Đuro Capor (SJG) – skoro sat vremena slušamo grijehe prošlosti, kojima je zajedničko da su u njih upirali i Vlahušić i Dujmović te HDZ-ovi lavovi i stari i mladi. Ali sjećam se ja gradonačeniče kad ste Vi ovdje govorili da podržavate golf. Ne znam koji su to nadstranački interesi bili. Ostali ste mi dužni odgovor na dva pitanja, kao što su dokumenti DVD-a Komolac. Kao i odgovor tko je dao dozvole za gradnju zida preko javnog puta pokraj Vile Elite. Nisam dobio odgovore na ta dva pitanja.
Rasprava o apartmanima
Capor – Vi ste sad iznenađeni da Dubrovnik u 2023. ima 4 tisuće apartmana više. Nije mi drago da me hvalite, bilo bi mi drago da vidim osnivanje fonda za otkup nekretnina i da se dio novaca od Dubrovnik passa uloži u taj fond. Od 2019. tvrdite da ide obnova stanova u povijesnoj jezgri, a dosad nema nikakve dokumentacije. Zanima me tko je dao dozvolu za prilaz s ulice Andrije Hebranga za novogradnju pokraj Karingtonke, zašto ovaj investitor, jedini dosad, nema obvezu izgraditi spojnu cestu, koju su svi ostali trebali napraviti? Želim upozorit i da HIA studije trebaju biti izrađivane, ne kao elaborati, nego kao zajednički produkt građana i stručnjaka.
Zanima me što je s tih 44 milijuna kuna, odnosno 6 milijuna eura, koje moramo vratiti do kraja godine? Imamo li te novce? Što Grad tu radi? Hvalili ste se da nama prirez ne treba, a njega su plaćali oni koji imaju. Sad podižemo komunalnu naknadu, koji plaćaju svi, zašto to podižemo?
Franković – poslat ćemo dokumentaciju DVD-a Komolac u ponedjeljak. Što se tiče Vile Elite, vlasnici govore kako dokumenti postoje, ali u gradskoj upravi tih dokumenata nema. Mi ih tražimo. Što se tiče 4 000 novih apartmana, Vi znate da je sudjelujem u brojnim turističkim orgnizacijama, mogu reći da smo napredovali, ali imamo i dalje probleme, kao i drugi gradovi. Neki su vać prije reagirali i regulirali. Mi smo kroz izmjene GUP-a ukinuli odredbu da se u stambenim zgradama mogi graditi apartmani. Ali Županijski odjel izdaje dozvole za iznajmljivanje. Oni nemaju zakonskog uporišta za nešto drugo. Novi Zakon o turizmu će to regulirati, a Gradsko vijeće će upravljati tim segmentom i to na osnovu studija nosivog kapaciteta. Moja izjava 2019. bila je prije korone. Mi smo dobili, uz Zagreb, najveći beskamatni zajam, jer nitko nije izgubio kao Dubrovnik tada. Radimo na tome da nam Vlada oprosti ovaj kredit. Hoćemo li uspjeti? Ne znam. Spominjete dramatično povećanje naknade za 25 posto? Čovjek koji ima stan od 50 kvadrata godišnje će plaćati 10 eura više. Ukidamo prirez, prosječan sugrađanin, prosječnih primanja će imati 28 eura više mjesečno, a plaćat će 10 eura više godišnje. Komunalna naknada nam je bitna, jer se njime financiraju komunalni projekti.
Vlahušić – i dalje se priča o restrikcijama u stambenim zonama. Je li povijesna jezgra stambena zona, ili Gruž ili Zlatni potok. Potpora Frankoviću ili Caporu znači da neće biti više privatnog smještaja, u svom je stilu zaključio Vlahušić i takvu poruku poslao gledateljima. On tvrdi da se zbog privatnog smještaja obnovio grad.
Franković – s ovim što sad rečem završit ću priču s apartmanima. Vi ćete odlučiti. Vlahušić progovara iz cipela osobe koja je naslijedila nekretninu, nije bio podstanar. To su mu prve cipele, a one druge su rentijerstvo. On je iznajmljivač nekretnina. I dobro, čestitam mu na tome. Ali sve ima svoje mjesto, svoje vrijem i svoje ograničenje. Mi smo dosegli plafon. Mi želimo kvalitetu i izvrsnost u turizmu i odluke treba donositi za buduće generacije, a ne na naše današnje cipele. Grad mora počivati na ljudima. Novogradnje 80 posto postaju apartmani, a u 20 posto stanovi u kojima žive ljudi, kazao je, među ostalim Franković i zaključio kako će odluku o budućnosti grada donijeti, ne gradonačelnik, nego Gradsko vijeće. Dodao je kako će biti široka rasprava o regulaciji apartmana i da će se o tome raspravljati puno, a da je njegov stav jasan.
-Svi koji imaju nekretninu neka razmisle kako je onima koji nemaju. Nama trebaju i trgovci i medicinske sestre i brojni drugi. I oni moraju negdje živjeti. Vratimo stvari u pravi smjer. Kažu mi izgubit ćeš izbore. Pa kao da je to najvažnije na svijetu, zaključio je Franković.
Capor – daleko smo odmakli u krivom smjeru i dalje u tom smjeru idemo. S jedne strane smanjujemo apartmane, a cijeli kat nove zgrade kraj Karinktonke su apartmani. Tko izdaje dozvole za iznajmljivanje? Tko je na vlasti u Županiji? Mi teško možemo regulirati kaos koji je napravio HDZ s izbjegavanjem uvođenja poreza na nekretnine. Po svim smo pokazateljima debelo u zoni neodrživosti.
Franković – danas ćemo raspravljati o 10 eura više komunalne naknade godišnje po stanu od 50m2. Mislim da će vijećnik Capor biti protiv toga, a zalaže se za porez na nekretnine. Po prvi put dobit ćemo Zakon kojim ćemo moći regulirati gdje će moći biti, a neće biti, apartman. Županija izdaje dozvole za iznajmljivanje po zakonu, pa tako radi i Možemo u Zagrebu, po zakonu. Spomenuli ste Karingtonku, ja ne izdajem dozvole, nego Medović i to po GUP-u. Pitajte to Vlahušića, on je to mogao promijeniti. Ona je naslijeđe njegovog GUP-a. On je to mogao izbrisati, kao što je to i radio i crtao druge. Ja nisam imao priliku dosad ni brisati ni crtati, a sad ćemo je imati, pa ćemo se vidjeti tko ima hrabrosti crtati i brisati. Da nisam ja bio odgovoran i ozbiljan, danas bi imali gradilište ispod Vile Palme. Za sve što sam kriv ubijte me riječima, ali me nemojte kriviti za ono za što nisam kriv. Moramo raditi po zakonu, a procedura izmjene GUP-a je duga. Ona je takva da bi se spriječili marifetluci, ali u istovrijeme nas spreječava u brzom djelovanju. Moje je mišljenje da se u užem dijelu grada više ne smije graditi. Vidjet ćemo se uskoro kad budemo crtali crvene, zelene, žute i one druge zone.
Kristić – moja se replika tiče dominatne teme, turizma. Smatram da ima puno drugih tema. Mislim da bi o turizmu trebali govoriti na nekoj javnoj tematskoj sjednici zajedno s TZ-om. Mislim da o tome ne treba raspravljati ovako.
Franković – slažem se s Vama i predlažem da krajem studenog bude sjednica na temu Turističke sezone, pozovemoi Turističko vijeće i DPDS da o turizmu raspravljamo na kraju sezone.
Potrebica – bit će mi zadovoljstvo sazvati sjednicu na tu temu.
Anita Bonačić Obradović (SDP) – kad pričamo o apartmanizaciji, mislim da je Dubrovnik specifičan jer nam više ljudi idu u hotele. Tko je taj koji povećava cijenu nekretnina u Gradu. Jesu li to stranci ili naši ljudi. Strah me da ne dođe do povećanja crnog tržišta. Uvidjela sam da stranica transparentno ne radi. U čemu je problem?
Franković – vidio sam, kao i Vi, da su određeni novinari na nacionalnoj razini pisali neistine. U našem gradu nije točno da gosti idu više u hotele. 12 000 kreveta imaju hoteli u Dubrovniku, što je 25 posto, a sve je drugo privatni smještaj. Popričajte sa turističkim djelatnicima, pa će Vam reći da za kvalitetu turizma omjer treba biti suprotan. Mi u Gradu to ne možemo postići jer nema kapaciteta za gradnju daljnjih hotela. Vidio sam cijeli niz neistina u novinama, od toga da sam je rekao da ćemo smanjiti apartmane za 30 posto, što je neistina, kao i brojke privatnog i hotelskog smještaja. Ne slušajte Vlahušića, koji je samoprozvani stručnjak za turizam. Imate u Vašoj stranci stručnjaka.
Škrabić (SDP) – ljudi su se prepali da ćete im uzeti jedini izvor prihoda. Predložio bih da se uvedu provjere prije izdavanja dozvola investitorima, da se provjere njihovi prihodi u Hrvatskoj i drugim državama. Želim potvrdu da se našim sugrađanima neće ukidati dozvoleza iznajmljivanje koje imaju.
Franković – nisam rekao da će se ukinuti. Stečena prava se neće ukidati, ali treba provesti prekategorizaciju. Kad govorite da je nekima to jedini prihod, ja kažem da smo Grad u kojem svatko može naći posao. O Vama će ovistiti hoćemoli reći sad stajemo. Stečeno pravo nikome ne možemo oduzeti. Rekategorizacija smještaja će donijeti smanjenje smještaja koji nije adekvatan, kao što su garaže -apartamani. Ovime završvam.
Potrebica – pauza će biti oko 13 sati, a večera u 20 sati, a nastavit ćemo iza 22 sata jer po broju replika, idemo prema rekordu.
Vlahušić se pita tko će to u Vijeću glasati da se njihovim potomcima zabrani iznajmljivanje? Hoće li Olga Muratti glasati da joj djeca ne iznajmljuju apartmane?
Franković – sad je Vlahušić nešto rekao sve što ja nisam, ali je ključno da će upravo ovo Vijeće odlučivati. Vlahušić ima svoju istinu, a ne sluša što se govori. Neću mu više odgovarati.
Capor – javio sam se za repliku zbog poreza na nekretnine. Ne zalažem se za porez za prvu nekretninu, ali oni kojiimaju više nekretnina, zašto bi bili oslobođeni poreza, kad svi drugi plaćaju porez na rad? Vama se obraćam zbog GUP-a jer ste Vi tvrdili, kako “čardaci više neće nicati po Gradu”. Pitali ste me hoćemo li mi dići ruku za GUP? Ako tamo budu Vićanove vile u Orašcu, naravno da nećemo. Pitam Vas što ćemo s 20 000 apartmana na Srđu, kad pričamo o novom GUP-u? I molim odgovore na moja pitanja.
Franković – odgovor na sva Vaša tri pitanja je “da”. Bit će fond, u proračunu preuzeta sredstva i prihod od prodaje nekretnina gradskih ide u njega. Ja ne mogu biti kriv za dozvole koje se izdaju po starom GUP-u. Ja na to ne mogu utjecat, a ni Zdenko. Znam da svi misle da sam za svaku novu gradnju kriv. To je teret dužnosti koju obnašam.
Bonačić Obradović – mi nećemo imati manje gostiju, ali ćemo imati više gostiju u hotelu, čiji su vlasnici stranci. Hoće li to domaće poduzetnike oštetiti. Je li porast cijena kvadrata u Dubrovniku posljedica djelovanja stranaca ili domaćih ljudi?
Pero Vićan (DDS) – fascinantno je neznanje, koje ovdje slušamo. Moja punica koja iznajmljiva u Gradu nekretninu, rekla mije da joj Mato ništa neće moć ukinuti. Ona s osnovnom školom razumije. Je li Vama normalno da na jednoj adresi s istim kućnim brojem postoje tri poslodavca iznajmljivača da izbjegnu porez? To je problem, ali se stečena prava ne mogu ukidat. Evo ja ne mogu vjerovati da Vi to ne razumijete.
Vlahušić – ja smatram da je privatni smještaj važan za naš grad, a on se (Franković) protivi širenju privatnog smještaja. Slušaju Vas sad ovdje svi pročelnici, to je kao da ste im zavrnuli ruku da ne izdaju dozvole.
Franković – molim da uzmete sve razgovore za medije, gdje sam svugdje istaknuo da se stečeno pravo ne može oduzeti. Ja nikome ne zavijam ruku, poštujem pročelnike. Zakonsko pravo nemam, a da imam, jednim bi potezom pera zaustavio gradnju od Sustjepana do Dupca. Nemam taj alat i suprotno mojoj volji i želji će se i dalje graditi. Ali kad nam novi Zakon o turizmu da ovlasti i izgrade se te nove zgrade, onda mi možemo utjecat da u tim zgradama žive naši sugrađani. Svima će nam manje bosti oči sve te zgrade, ako u njima žive naši sugrađani. Vi kažete Vlahušću: povećajmo sufinanciranje najma, ali ljudi ne traže podstanarstvo, nego dom. Teško je biti podstanar, pogotovo kad je to mlada obitelj s djecom. Ovo će regulirati vrijednost nekretnina na tržištu, a nikome ne oduzimamo prava.
Petra Marčinko (SJG) – Kada u javni prostor ubacimo tezu koja nema vremenski rok, moramo biti svjesni što se na terenu događa. Događa se posljedično ubrzana apartmanizacija. Ljudi su u panici, kao kad smo kupovali u pandemiji WC papir. Ljudi ubrzano traže dozvole za apartmane. Moramo biti svjesni toga, jer javnost to percipira kao “gradonačelnik je to rekao, i moramo što prije izvaditi dozvole”. Stvara se nemir i panika i sad imamo ubrzanu apartmanizaciju.
Željko Raguž (DUSTRA) – ja ne vjerujem da ćemo nešto riješiti s ovim. Ako ljudi ne mogu dobiti dozvole za iznajmljivanje, iznajmljivat će na crno. Ja sam uvijek za najam gradskih stanova, a ne za dodjelu. Imamo mladih i ovdje u Vijeću koji su kupili stan, a neki drugi su dobili stan, koji će mu upotpunosti platiti Grad Dubrovnik. Lijepo zvuči, ali u praksi nije tako. Po meni najam za, prodaja ne.
Jasmin Deraković (DDS) – kratko ću sumirati. Bitno je da se ukidanje postojećih dozvola ne može dogoditi. Rekategorizacija zvuči dobro. Ono čemu idemo vrlo vjerojatno restrikcijama je crno tržište.
Vlahušić – ponovo ako bi to prošlo u GV, stvorila bi se skupina onih koji iznajmljuju. Mi kao vlastela, oni drugi pučani, koji ne mogu zarađivati. Hoteli imaju 150 dana popunjenosti privatni smještaj 90 dana. Hoteli svoj novac nose vanka, naši ljudi ostavljaju novac tu. U hotelima rade stranci, u privatnom smještaju nema imigranata. Je li nam politika dovoditi imigrante koji će sutra ženiti našu djecu i postati građani Dubrovnika. U zadnjih 10 godina, što je više turista, manje su cijene nekretnina.
Franković – naš vijećnik Vlahušić sutra ne bi mogao imati apartman u garaži, nego bi u nju trebao parkirati auto, koje sad parkira na ulici. Zato je on protiv. Ljudi koji dolaze raditi iz Bosne, Srbije, Makedovnije… nisu imigranti.
Potrebica – kako je moguće gospar Vlahušiću, kako je moguće da ste inicijativu, koja će zabraniti iznajmljivanje u novim stanovima, uspjeli pretvoriti u to da će biti u svim kućama zabranjeni bilo koji novi apartman. Ja sam razumio da u novim stambenim zgradama neće biti moguće dobiti kategorizaciju. Ne razumijem kako ste došli do vlastele i pučana?
Vlahušić mu je odgovorio kako se u novim zgradama neće biti moći iznajmljivanje. A stečena prava ostaju, onima koji imaju već dozvolu.
Katarina Doršner (HDZ) – depresivna mi je ova rasprava u kojoj intelektualci raspravljaju o tome da je budućnost ovog grada samo proširivanje privatnog iznajmljivanja, umjesto otvaranja novih gospodarskskih grana. Ovo je europski fenomen. O održivom turizamu i stanovanju raspravlja cijela Europa.
Nikša Selmani (SJG) – slažem se s kolegicom Doršner, ovo je fenomen koji se događa u cijeloj Europi. Zakon o turizmu je posljedica te rasprave. Ono što ističem, što je naglasila kolegica Marčinko, je da se preuranjenim izjavama, izazivaju posljedice, kao što je panika građana. Evo jedan primjer. Kad smo najavili izmjenu GUP-a, svi su krenuli sa zahtjevima za građevinske dozvole. Sad govorimo o Zakonu o turizmu, koji nije izglasan, sad će krenuti lavina traženja uporabnih dozvola i dozvola za apartmane. I za gospodina Vlahušića, kad se nešto gradi treba točno znati zašto se gradi. Gradonačelnik je vrlo jasno govorio o stambenim i gospodarskim zgradama.
Raguž – Ovo je lov na vještice. Imamo ljude koji su zaradili i žele osigurati budućnost nekretninama. Ako stambene zgrade ne budemo mogli iznajmljivat, imat ćemo stanove duhova. Neće Martina Dalić, ako kupi dva stana, iznajmljivat turistima, njezina dva stana bit će prazna. Imat ćemo grad duhova u ta dva stana sigurno neće useliti obitelj s dvoje djece i psom. Na primjer da Studentski dom nije već izgrađen, nego da se gradi sad, ne bi se mogao baviti ovim čime se bavi sad.
Vlahušić – Mi sad u Dubrovniku imamo 22 000 stanova i 14 000 obitelji. 9 000 je razlika. 5 000 stanova prazno, 4 000 se iznajmljiva. Što ćemo s njima, ako se ti stanovi ne mogu iznajmljivat, kome ti stanovi služe?
Potrebica – Studentski dom se ne bavi komercijalnim iznajmljivanjem.
Vlahušić – Studentski dom je konkurencima privatnim iznajmljivačima s Montovjerne.
Potrebica – s ovim završavamo na temu apartmana, o tome govorite na konferenciji za novinare. Sad, nakon 3 i pol sata rasprave, ograničavam raspravu na temu izvješća gradonačelnika. Držite se teme. Inače oduzimam riječ.
Viječnićka pitanja na temu projekata iz izvješća gradonačelnika
Bonačić Obradović – izdvojila je cijeli niz projekata iz izvješća gradonačelnika, vezane za građevinske dozvole, kao i cijene nabave, ali i za projekte koji se stalno ponavljaju u izvješću, a nisu realizirani. (Oborinska odvodjnja, vrtići, azil zaživotinje, dom za starije…)
Gradonačelnik je je odgovorio kako se projekti mijenjaju u skladu s promjenama odobrenih financiranja iz europskih fondova, naglašavajući kako je projekt prvo ishođenje dozvola, a često i izvlaštenje, što traje, a u međuvremenu cijene rastu, ali se i mijenjaju i odrednice o bespovratnom financijranju iz EU fondova. Rekao je kako grad planira projekte korak po korak i ono što ne može iz europskih i vlastitih zajmova financirati zajmovima. Rekao je kako su prihvatljivi troškovi za Dom umirovljenika 20 milijuna kuna i da je prihvatljivi trošak 12 milijuna, a 6 je dobiveno iz bespovratnih sredstava. S time da je do tih 12 milijuna dozvoljen beskamatni zajam, a 10 milijuna su vlastita sredstva. To je money menagment. Gradnja će trajati dvije godine i imamo vremena za naći rješenje. Što se tiče senzoričkog parka s OB Dubrovnik dogovaramo, a podsjetit ću na dvije godine poremećenih prihoda.
Cetinić – ne znam jesam li lud ja ili svi drugi, nakon ove rasprave. Mene zanima hoće li park u Pilama i park oko platana biti realiziran u sljedećoj godini? Na Pilama je kaos svaki dan. Zanima me postoji li još kakvo rješenje za promet na Pilama? Što se tiče naših zahtjeva dosad, Vi ste ih ispunili, pa ćemo ovaj put podržati izvješće.
Maro Kristić pitao je gdje bi se trebala nalaziti arhivska građa Domovinskog rata u Muzeju gdje su uvjeti loši ili u Državnom arhivu? Predložio je proširenje subvencije podstanarstva. Pitao je u kojoj su fazi natječaji za najam stanova u povijesnoj jezgri za obitelji s više djece? Pitao je kad će biti gotova Lapadska obala, kao i kad će se otvoriti Dom za starije u Gružu, kad će se kanalizacijski sustav u Mokošici pustiti u pogon, kad će se početi graditi cesta za Nuncijatu? Pitao je što s projektima participativnog budžetiranja, koji se neće moći realizirati u ovoj godini? Pitao je što je s Park&Rideom i gradnjom parkinga, kao i spomen obilježja za djecu poginulu u Domovinskom ratu?
Deraković – ovdje je 120 projekata, a ja ću se fokusirati na pitanja građana. Zanima me gdje smo s realizacijom novog Pravilnika o zbrinjavanju otpadu i što je s podzemnim spremnicima? Hoće li se mijenjati Odluka o vremenu odlaganja otpada, s obzirom da se ona ne poštuje, ali ni ne kažnjava? Zanima me koliko će se saditi novih stabala, ali i koliko će se starih ukloniti? Nadam se da će ovi projekti koje smo dobili putem participativnog budžetiranja, realizirati, iako nisu odabrani.
Krešimir Marković – čestitam Ragužu na demografskoj obnovi Grada i te četvrtom i petom djetetu, a i što je rekao kako neće stati. To je konkretna obnova stanovništva. Bez ljudi nema grada. Marković je pitao što je sa serpentinama na Srđu i obnovom Boškovićeve poljane. I on je spomenuo projekt kotara Pile- Kono, igralište na Konalu. Zanima ga kad će to biti realizirano. Zanima ga ima li boljeg prometnog rješenja u Ulici Vladimira Nadzora kraj INA-e?
Škrabić (SDP) – zanima me kad će se uvesti red u prometu u Novoj Mokošici?
Olga Muratti – drago mi je da u ovom izvješću mjesto zauzimajui starije osobe. Iako je Dom u Gružu još zatvoren, naučili smo lekciju u pripremi dokumentcije. Drago mi je da je u izvješću velika stavka škola i vrtići. Predlažem gradonačelniku da pronađe i neke mogućnosti ugradnje dizala u zgradama i obnove fasada zgrada, što je veliki problem. Stanari su sve stariji s nižim primanjima. Možete li utjecati na izmjena pravila kojim se regulira raspored javnih bilježnika oko ostavinskih rasprava. Pored sedam javnih bilježnika u Gradu, naš sugrađanin je na ostavinsku raspravu putovao u Ston.
Željko Raguž – pitao je za niz projekata iz izvješća. Predložio je da Grad Dubrovnik imenuje jednu osobu za sigurnost i kritične situacije, kao što je u Zagrebu bio Pavle Kalinić, koji bi komunicirao s ljudima i medijima u hitnim situacijama, a osobito kad je sad sigurnosna situacija u svijetu ovakva.
Ivana Šepak (DUSTRA) – kazala je kako je raduje da izvješće nije ograničeno na Grad nego na okolicu. Rekla je da prenosi vapaj iz Brsečina, koje imaju sve više stanovnika, ali nemaju mjesto okupljanja.
Gradonačelnik će odjednom odgovoriti na sva pitanja odjednom.
-Vidjet ćemo gdje će se arhivska građa iz rata smjestiti u Arhivu ili u Muzeju. Pozdravljam ideju o proširenju sufinanciranja najma. Prvi natječaji za najam stavova obiteljima s više djece su u tijeku. Krećemo s obnovom, a imamo obećanje da će nam i Država prepustiti svoje stanove u povijesnoj jezgri.
Lapadska obala je zahtjevan projekt. Na Batali je ogroman splet kabela bio i kaos od neorganizacije. Riješili smo to. Asfaltiranje bi trebalo ići do sredine studenog, a kamenarski radovi kasne. Planiramo ih završiti u prosincu.
Aglomeracija dobro napreduje u Komolcu,a u Mokošici je izvođač bio problematičan. Utvrdili smo da dio kanalizacijske mreže propušta more i zato nismo prihvatili takve radove. Sad je sanacija u tijeku, nadamo se skoroj uporabnoj dozvoli. Vodovod je napravio sve, vjerujem da privodimo i to kraju.
Cesta Nuncijata uskoro će dobiti lokacijsku dozvolu i uskoro idemo u izvlaštenje. Centar za pružanje usluga u zajednici je potvrdio ministar i idemo dalje.
Neće se moći realizirati podzemni spremnici za otpad u Gradu, ali imamo drugu varijantu, idemo s njom. Igralište Kono ćemo realizirati.
Spomenik poginuloj djeci – proces je krenuo. Imat ćemo dva radna vikenda u Zagrebu, gdje će se tražiti najbolje rješenje, s nestrpljenjem očekujem vidjeti rješenja, realizacija spomenika branitelja, kreće u sljedećoj godini.
Sustav gospodarenja otpadom ide, na idućem većem rebalansu proračuna krećemo s ugradnjom podzemnih spremnika i otpadomjera. Bit će dosta problema, a najveći problem će biti to vrijeme odlaganja, jer se otpadomjeri neće otvarati izvan tog vremena.
Sadnja stabala – dobili smo sredstva, ali nemamo još plan. Krajobrazni arhitekt je angažiran, predstavit ćemo projekt kad bude gotov.
Za Boškovićevu poljanu imamo projekt, konzervatori su odobrili. Obnova skala idu prva u 2024, a Poljana u 2025.
Serpentine Srđ – projekt je prijavljen, čekamo odobrenje financiranja.
Projekt prometa oko INA-e -mislim da ćemo uskoro imati rješenje, kao i projekti realizacije prometa i parkinga u Mokošici. Mislim da ćemo time rješiti 50 % problema u Mokošici.
DV Kono – s roditeljima sam komunicirao, nećemo djecu seliti, ako roditelji to ne žele. Cilj nam je izmjestiti radioamatere iz škole, koji nemaju pravo na prostor. Mislim da djeca s Konala imaju prednost pred radioamaterima, koji mogu djelovati gdje god žele.
Četiri gradska bloka dobila su projekte obnove fasada, a grad može sudjelovati u sufinanciranju kamate. Vlada je dodijelila 500 milijuna eura za energetsku obnovu zgrada, treba postići dogovor stanara. Grad ne može ulaziti u privatno vlasništvo. Slažem se da nema potrebe iz Grada ljude slati u Ston javnom bilježniku.
Planiramo oformiti odjel koji bi nadzirao promet, sigurnost i civilnu zaštitu i to u okviru Ureda gradonačelnika. Kroz projekt cityens idemo s jednim mobilnim sigurnosnim centrom, koji se aktivira kad dođe do nekog slučaja katastrofe.
Belvedere – investitor se promijenio, naša su vrata otvorena, nije još do nas došao.
Cesta za Bosanku – napravljen je projekt, riješili smo imovinsko-pravne odnose. Zahvaljujem gospodinu Božidaru Ivanoviću koji je darovao Gradu 470 m2 svog zemljišta za cestu.
Zona posebnog prometnog režima je bitna, na iduću sjednicu ide Odluka.
Brsečine društveni dom – dobili smo mail od Mjesnog odbora. Ministarstvu smo poslali prijedlog za darovanje parcele za dom.
Većinom glasova Izvješće gradonačelnika je prihvaćeno.
Rebalans proračuna i izvršenje proračuna za 2023.
Gradonačelnik je izložio ukratko, a detaljnjije možete pročitati OVDJE.
Vlahušić – kad nema para, postoje dobre želje. Zanima me što je sa 6 milijuna eura, koje Grad mora vratiti Državi, koje ne znamo hoćemo li ih moći vratiti. Podbacili smo u tri stavke to je komunalni doprinos, manje se gradi. Podbacili smo u porezu na prijenos nekretnina, manje se prodaje, a za 7 posto smo podbacili u financiranju iz EU fondova. U proračunu se ne navode posebno prihodi od žičare, Du passa, zidina, jer se taj, koji je to prihodovao, ne smije spominjati. Prihod ne pripada meni, ali kao intelektualno valsništvo, mogu reći da mi pripada. Vijećnik Vlahušić smatra da treba bolje prodavati Dubrovnikpass. Pitao je što je s plaćama u gradskim ustanovama i hoće li grad platiti povećanje plaća na razini države? Predložio je da se ljudima subvencioniraju kamate za kupnju nekretnina. Rekao je kako u Dubrovniku postoji 3 000 imigranata, kojima se plaća smještaj 200 eura, a Dubrovčanima se ne plaća ništa.
Marčinko je pitala zašto se davaju dozvole za prometovanje kamionima težim od 5 tona preko ceste kroz Komolac i Rijeku, riječ je o šetnici. Pitala je zašto su radnici Čistoće iz Gradskog kotara Ploče iznijeli madrace, koji su dio opreme za zaštitu i spašavanje u slučaju katastrofa?
Kristić – pratim postupke koje Grad vodi. Vidio sam kako Grad mora isplatiti velike iznose obeštećenja vlasnicima za zemljišta, koja su u povratu. Ima takvih postupaka blizu 100 milijuna kuna, a to bi nas moglo iznenaditi.
Gradonačelnik je kazao kako će pismeno odgovoriti na sva pitanja.
Sa 12 glasova za, dva suzdržana i 6 glasova protiv je prihvaćen rebalans te točke koje su mu pridružene. Slijedi pauza.
Prijedlog odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja “Pobrežje – sjever“ je prihvaćen.
Prijedlog odluke o vrijednosti boda komunalne naknade
Povećanje od 25 posto komunalne naknade za građane, odnosno 1 euro mjesečno predmet je rasprave na sjednici Gradskog vijeća. Vijećnica Anita Bonačić Obradović (SDP) smatra da je to previše. Ivan Maslać (HDZ) smatra da je to bitan prihod za komunalnu infrastrukturu, a smatra da to za građane nije puno. Jasmin Deraković (DDS) smatra kako s obzirom na iznos, koji Dubrovčani plaćaju, a najmanji je u Hrvatskoj, nije neki veliki iznos. Đuro Capor (SJG) kazao je kako se radi o principu da ukoliko se diže komunalna naknada da treba povećati i komunalni doprinos za investitore koji grada.
-Ukoliko gradonačelnik kaže u Otvorenom da nam prirez ne treba,a sad nam treba prihod za asfaltiranje cesta. Prirez nisu plaćali svi, a komunalnu naknaduplaćaju svi- zaključio je Capor.
Franković – komunalni doprinos se zakonski ne može više podignuti, iskoristili smo sve zakonske mogućnosti. Komunalnu naknadu plaćaju samo vlasnici nekretnine. Prirez pak plaćaju svi koji rade, dakle puno više nego što ih plaća komunalnu naknadu. Smatram da je prirez dodatni porez na rad i da ga je trebalo ukinuti. Nismo išli na veći porezna dohodak, kao neki gradovi. Kad bismo pričali o sukusu Vašeg političkog mainstreama, ova bi odluka koresponirala Vašem stajalištu. Zagreb opterećiva dodatno porez na dohodak, a ne porez naimovinu. Mi nismo nikoga opteretili s jednim eurom mjesečno ili 10 eura godišnje. To su dvije kutije cigara.
Bonačić Obradović (SDP) je rekla da je Rijeka povećala komunalnu nakanadu za 10 , a Dubrovnik 25 posto. Koliko je to iznos, nije važno, ali je postotak točan. Neki gradovi nisu povećali komunalnu naknadu.
Franković – poštovana vijećnice Rijeka je povećala komunalni doprinos na 15,24 eura, a Dubrovnik s 5 na 7 eura. Ako Vi hoćete, mi možemo povećati na iznos Rijeke. Neću više.
Maslać – građani ukidanjem prireza godišnje dobivaju 750 eura, a Grad im godišnje diže 10 erua. Mislim da je to dobro. Osvrnut ću se na 4 000 praznih stanova u Gradu, koje ste Vlahušiću spominjali. I ti će vlasnici plaćati sad više za komunalnu infrastrukturu.
Vlahušić – ovdje se radi o neselektivnoj mjeri. Svi koji imate nekretnine platit ćete 25 posto više. Neće to biti apsolutno puno, ali nekima je i to puno. Odredimo socijalni cenzus. Ajmo odgoditi ovu odluku i poboljšati je. U Dubrovniku s cijenama u trgovini za 30 posto su cijene skočile, svi kupuju manje, sad s ovih 10 eura, će kupovati manje.
Potrebica – naš se kolega Vlahušić stalno zalaže za one koji imaju više nekretnina.
Maslać – 10 eura nije svima malo, ali Grad ima jednokratnu godišnju pomoć, pa povećajmo tu pomoć za 20 eura za one koji su socijalno ugroženi da nekome ne bi poskupili nepotrebno troškove života. Predlažem da se to uvede u proračun za 2024. kad ova mjera stupa na snagu.
Deraković – izračunali smo da će prosječna obitelj u stanu od 50 m2 plaćati 10eura mjesečno. Je li to puno?
Bonačić Obradović – mislim da Dubrovnik dovoljno dobro prihoduje da ne treba povećavati taj iznos. Amen.
Vlahušić – idemo biti Robin Hood, a ne Superhik. Nismo podignuli socijalne cenzuse, a povećavamo cijene. Bila je inflacija. Model koji treba uvesti uzimati više, onima koji imaju, a duplo više onima koji nisu iz Dubrovnika, a dati onima koji nemaju.
Deraković – slažem se za dizanje imovinskog cenzuas, ali danas imamo ispred sebe podizanje boda za komunalnu naknadu za 10 eura godišnje.
Bonačić Obradović – ajkmo se složit da se ne slažemo, vi ste za povećanje od 25 posto, a mi smo protiv.
Capor – ako uspoređujemo Rijeku i Dubrovnik, usporedimo i iznos za reklame u medijima. Rijeka daje 2 milijuna kuna kroz natječaj, a Dubrovnik duplo više. ne znam kako Vas kolega Deraković i to ne kopka?
Selmani je pročitao definiciju komunalne naknade te pravila izmjene njezinog iznosa. Dodao je kako ovo povećanje nije išlo u javnu raspravu. Smatra da je time prekršen zakon. Nadalje kazao je kako je javno savjetovanje provedeno u srpnju 2023., a da nigdje nema obrazloženja ove mjere. Upravo radi ovih stvari Vrhovni sud je ukinuo jednu sličnu odluku.
Franković – proveli smo javno savjetovanje, ali senitko nije javio jer su ljudi razumjeli da je to manje od 1 euro mjesečno. Komunalna naknada je 10 eura više po familiji, a prirez 750 eura manji po prosječnoj familiji. Grad Zagreb radi suprotno. Uzimat će obiteljima 700 eura. to Vam je cijela priča.
Potrebica – meni dođe prosto nevjerojatno slušati lijevidio vijećnice danas. Vi koji ste vezani za dva lijeva grada u Hrvatskoj Rijeke i Zagreba. Zagreb je najveći prirez zamijenio najvećim porezom na dohodak, a Vi ovdje kritizirate povećanje od 1 eura mjesečno i stvarate stanje katastrofe vješto manipulirajući sa 25 posto poskupljenja.
Selmani – ne znam jeste li slušali što govorim. Nisam rekao niti jednu riječ je li ova odluka opravdana ili ne, nego o provedbi odluke, koja nije u skladu sa zakonom, jer postoji mogućnost da se netko tuži na ovo.
Pročelnica Odjela za komunalno Matilda Krile Prkoča odgovorila je kako je sve provedeno prema zakonu.
Vlahušić je izračunao kako ukidanjem poreza na dohodak siromašni neće dobiti ništa, aon smatra da je to polovica grada.
Capor – moramo se uspoređivat sa Zagrebom, oni nisu povećali, tamoje naknada 0.85 eura. Oni su započeli s razdvajanjem otpada, povećali su maksimalno paušal na apartmane, mi nismo. To su nedosljednosti na koje treba upozoravati.
Bonačić Obradović – je li Grad stvarno u takvoj situaciji da svaku obitelj treba pitati 10 eura, a slažem se za Rijeku da su nas prešišali s odvajanjem otpada.
Potrebica – zamolio bih Čistoću da se ne ugleda na Zagreb oko ovog otpada. Vama nije neugodno reć da nisu podigli bod komunalne naknade, ali su uveli najveći porez na dohodak. Pitajte Zagrepčane što bi oni radije. Sve je u Dubrovniku puno bolje, nego što je to u Zagrebu.
Capor– kad govorimo o poreznoj reformi, Vlada cilja prvenstveno na velike gradove, koji su ostali bez velikog dijela prihoda i imaju pravo taj prihod nadoknaditi, a što se tiče gospodarenja otpadom, pođimo na Grabovicu, koja je 2019. trebala biti zatvorena, a ona se proširila.
Potrebica je Caporu oduzeo riječ i rekao kako je Grabovica za Jakuševac Stradun.
Željko Raguž – ako pogledamo gradska poduzeća i usluge, mi smo povoljniji nego gotovo svi gradovi u Hrvatskoj. Nađite mi Grad koji ima jeftiniji parking za građane. Nemojte mi spominjat Zagreb. Vodi Zagreb kao što je Dario Šimić vodio Dinamo, upropastio ga je u dva mjeseca.
Katarina Doršner – ukidanje prireza je decentralizacija, pa to svi želimo. Mislim da je veća plaća dobrobit za cijelo društvo. Što se tiče ove naše jeftine komunalne naknade imamo veliko opterećenje s posjetiteljima, izržali smo sve financijske izazove.
Kristić – mislim da bi svatko dao 10 eura više za bolju infrastrukturu. Mislim da nismo kvalitetno odgovorili na potrebe građana, kad je riječ o infrastrukturi. Baza obveznika komunalne naknade je neuredna, dobar dio građana ne plaća, a mislim da je tu dobar izvor prihoda. Ostat ću suzdržan, ali mislim da 10 eura nije puno. Trebamo pristupiti drugačije, efikasnije održavanju komunalne infrastrukture, koja nam je uvije deficitarna.
Vlahušić je opet istaknuo kako je “Lex vlahušić” omogućio niže troškove građanima i kako je 120 milijuna eura ove godine teklo Stradunom, a grad se nije sagnuo da ih pokupi.
Potrebica – zanima me, ako ste Vi svim tim genijalnim mjerama osigurali tolike milijune, a te pare teču ulicama, a nas bole leđa, kako nitko nije prepoznao te Vaše genijalne ideje na izborima. Ili su svi glupi ili Vi niste genijalac?
Doršner – kad bi život bio utopija, sve bi bilo lijepo. Ali moramo biti realni, Grad treba prikupljati javni novac jer su unaprjeđenja potrebna. Da je utopija realna, složila bih se s Vama da se sve naknade ukinu, ali nije tako.
Vlahušić – ja se zabavljam sa svoje 63 godine i to mogu kako god hoću. Imam na to pravo nakon što sam tri puta pobijedi HDZ u Gradu. Preda mnom je dugi život do 100-te godine, imam još vremena za pobjedu. Dubrovnik može živjet kao utopija. Nafte će nestat, a Dubrovnika neće.
Marčinko je ponovno upozorila na proceduru donošenja ovakvih odluka. Molim da nas ne dovodite u situaciju da donosimo Odluku i time nanosimo štetu Gradu.
Većinom glasova Odluka je prihvaćena.
Prijedlog odluke o izmjenama Odluke o komunalnom doprinosu, koji je tehnička izmjena nije naišao na raspravu, a prihvaćen je jednoglasno.
Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o zaustavljanju i parkiranju turističkih autobusa i osobnih automobila, kategorije M1 kapaciteta (7+1) i (8+1) u zoni posebnog prometnog režima
Franković – ovdje se radio povećanju cijena za 30 posto sukladno dogovoru s turističkim agencijama i drugima. Odluka stupa na snagu 2025. kako bi trošak mogao biti prebačen na krajnjeg korisnika.
Vlahušić – donijeli smo odluku o povećanju komunalne naknade za 25 posto, a autobuserima nismo povećali ovu naknadu. Vinjeta za Pile i neplaćanje gornje stanice žičare oštetile su Grad za 40 milijuna eura. Sad agencijama besplatno dajemo dolazak na Pile, a građanima naplaćujemo. Umorio sam se od rješavanja prometnih problema po Gradu.
Bonačić Obradović – govorimo o povećanju autobuserima, a zašto se mijenja nešto što je dogovoreno prije godinu dana. Što želimo time postići, smanjiti gužve ili? Reklisu mi da gužve čine nelegalni kombiji koji satima nama kradu novac. Imamo uberovce koji ne poštuju propise. Kad je bio državni inspektor na Pilama da nije bilo problema. Naši komunalni redari nemaju pravnu snagu, ali možda mogu kažnjavati. Opet idemo na građane.
Kristić – mislim da je na Pilama broj korisnika koji koriste Pile potpuno nezakonito. Nema načina da im se stane na kraj. To je pljuska svima koji poštuju odluke grada i plaćaju sve ove naknade. Nek ova sezona bude zadnja takva.
Bonačić Obradović – ispada da kažnjavamo one koji poštuju propise.
Rasprava se razvila na široko, Vlahušić zastupa tezu da se ta naknada treba još više povećati i da više treba ostati Gradu, a manje kruzerskim kompanijama. Capor je zamolio gradonačelnika da se osvrne na ove Vlahušićeve izjave.
Potrebica je zaključio kako subora definitivno nije za održavanje sjednica, ali ni južina.
Vlahušić je opet nastavio raspravu u kojoj tvrdida izlet u Dubrovnik s kruzera kompanije naplaćuju 100 eura, a zdržavaju 90 eura, dok Gradu, autobuseru i vozaču ostaje 10 eura.
Potrebica je kazao kako moli Vlahiušića da na tematsku sjednicu o turizmu donosi vjerodostojni dokaz za svoje tvrdnje i da je tema jednokratno zaustavljanje. Ostali vijećnici su odustali od replika. Odluka je prihvaćena većinom glasova.
Prijedlog odluke o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi u vlasništvu Grada Dubrovnika – pješačka staza Ulica od Šunja; Prijedlog odluke o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi u vlasništvu Grada Dubrovnika – pješačka staza Marka Marulića (uz zgradu u DOC-u) i Prijedlog odluke o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi u vlasništvu Grada Dubrovnika – pješačka staza u park šumi Velika i Mala Petka, prihvaćene su bez rasprave jednoglasno.
Prijedlog odluke o osnivanju Savjeta mladih Grada Dubrovnika
Bonačić Obradović – Savjet mladih je već bio konstituiran i iza se nije ništa dogodilo. Ističemda je bitno da to ne bude mrtvo slovo na papiru. Uglavnom važno je pokrenuti ovaj postupak kako bi mladi mogli sudjelovati u politici. Nadam se da će Savjet mladih profunkcionirati.
Marčinko – novi Zakon je donio promjene i glasovanje je javno, sada, a to je utjeha mladima koji nisu izglasani u savjet mladih zadnji put, a imali su sjajne projekte iz sebe. Šest njih je sudjelovalo u Programu za mlade, a nisu izabrani u taj Savjet. Dvije volonterske organizacije mladih nismo primili u savjet i potratilismo ih. Rezultat je bio neaktivan rad za mlade. Prozvani su i ljubiteljima volkswagena. Svi koji su imali iza sebe rad s mladima nisu odabrani. Te organizacije, koje nisu bile izabrane, i dalje rade, a Savjet mladih je postao beskorisan. Kao posljedica svega je izgradnja ponovnog osnivanja ovog Savjeta, na nama je da preuzmemo odovornost kod izbora da ne biramo neke koji pripadaju interesnoj skupini, nego one koji su se kvalitetnim radom dokazali.
Odluka je jednoglasno prihvaćena.
Prijedlog odluke o pristupanju Grada Dubrovnika „Mreži Rolandovih mjesta“, jednoglasno je prihvaćena bez rasprave.
Prijedlog izmjena i dopuna Programa građenja komunalne infrastrukture za 2023. i Prijedlog izmjena i dopuna Programa održavanja komunalne infrastrukture za 2023. vezani su uz rebalans proračuna te rasprave nije bilo, a točke su prihvaćene većinom glasova.
Vijećnici su oslobodili od plaćanja komunalnog doprinosa obveznika Savu Danilovića i djelomično Iliju Lonzu.
Prijedlog zaključka o otpisu nenaplativih potraživanja s osnove komunalne naknade, naknade za uređenje voda i spomeničke rente prema društvu KAPTOL ULAGANJA d.o.o.
Kristić – za ovu točku neću glasati iz mentalne higijene. Ovo su tragovi najvećeg kriminala u novijoj povijesti Dubrovnika. Ovo je dugovanje od 720 tisuća eura i to društva koje je upravljalo garažom na Ilijinoj glavici. Ovo je društvo brisano, a nitko za ovo nije odgovarao za ovaj kriminal. Mi im opraštamo sad milijune kuna, koje smo mogli ostaviti našoj djeci. Nadam se da će hrvatske institucije do kraja istražiti ovaj postupak i da će se sve jednom rasvijetliti.
Franković – mi ovo ne možemo naplatiti i nema smisla da sad to ostavljamo u bilanci.
Marčinko – ova je tvrtka izbrisana iz registra 2021. i zašto Upravni odjel nije pokrenuo naplatu za 2019. i 2020.?
Franković – mi smo poduzeli sve, ali nije bilo mogućnosti naplate.
Capor – na početku današnje sjednice smo čuli o nekoliko tih štetnih nadstranačkih projekata, treminal u Gružu, Marinu Frapa, Golf na Srđu, a primjer je i Garaža, koja sad dolazi građanima na naplatu. To su primjeri projekata koji zaista nose štetu. Ja nisam siguran da smo napravili sve da se naplati i istraži ovaj slučaj, a pokrivalo se nekoga, nekoga koga smo poslali u Brisel na plaću od 30 000 eura. Hoće li gospođa Šuica sa svojim novcima nadoknaditi građanima taj dug?
Vićan – mi ćemo glasati za ovo zbog obrazloženja. Kristić i Capor su u pravu, a sve što su oni rekli je samo 5 posto što se tu događalo. Sretna okolnost je što će za par godina garaža preći na upravljanje gradu.
Većinom glasova je točka usvojena.
Bez rasprave su usvojene preostale točke dnevnog reda, a Tonći Tkalec imenovan je, umjesto pokonjeg Gorana Špera, članom Upravnog vijeća Javne ustanove Športski objekti Dubrovnik.
Time je sjednica završila.
