GRADSKO VIJEĆE/ Franković: Javni sektor više nije konkurentan, nedostaje nam vrijednih i stručnih ljudi

Danas se, u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika, održava 21. sjednica Gradskog vijeća. A upravo toliko je i točaka na predloženom Dnevnom redu. Vijećnici će, među ostalim, danas raspravljati o izvršenju Proračuna Grada Dubrovnika i raspodjeli rezultata poslovanja iz protekle godine, izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu, izmjenama ustroja gradske uprave, visini zakupnine za korištenje javnih površina.

Sjednica je započela u 9 sati, a prisutno je 18 od ukupno 21 vijećnika.

Usvojen je zapisnik s prethodne sjednice.

Predloženo je da se Dnevni red nadopuni točkama: Prijedlog ugovora o zakupu nekretnine s Dubrovačkom biskupijom, te izmjene dopune Odluke o ugostiteljskoj djelatnosti na području Grada Dubrovnika.

Vijećnik Vlahušić tražio je pojašnjenje vezano uz točku o upravljanju imovinom Grada Dubrovnika.

“Zašto javna rasprava nije dio materijala točke 10”, pitao je.

Đuro Capor predložio je da se na Dnevni red uvrsti Odluka o izmjeni privremene zabrane izvođenja građevinski radova na području Grada Dubrovnik.

„Tražimo da se ta odluka izmjeni na način da se doda da zabrana uključuje i izvođenje radova na konstrukcijama građevina, koja zna biti ključna. Ova odluka je do prije dvije godine uključivala i ovu rečenicu, a 2021. smo uslijed pandemije dozvolili i ove radove tijekom turističke sezone“, pojasnio je.

Predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica upozorio je vijećnika Ivicu Roka da ne govori iz klupe, te da će o ovoj točki, koju je predložio Capor, moći iznijeti svoje mišljenje u raspravi. Roko je napustio današnju sjednicu.

Potrebica je potom, iako je prije nekoliko minuta najavio dopunu Dnevnog reda točkom najma nekretnine Dubrovačke biskupije, kazao kako točku treba doraditi te je skinuo s Dnevnog reda, koji je potom usvojen.

Vijećnička pitanja

Maro Kristić upitao je što se događa sa zonom posebnog režima oko povijesne jezgre i kad se može očekivati primjena odluke. Zanimalo ga je i zašto još nije održana tematska sjednica o dubrovačkom sportu.

„Tema uvođenja posebnog prometnog režima oko povijesne jezgre izazvala je veliku pozornost javnosti, ne samo lokalno već i na razini cijele države. Riječ je o jedinstvenom sustavu upravljanja prometom koji je trebao biti implementiran već ove turističke sezone. Svi smo očekivali da je to gotova stvar i da ćemo se u budućnosti lakše nositi s prometnim gužvama, no od svega se odustalo bez posebnog obrazloženja. Najave očito nisu ozbiljno shvatili ni uvozni auto taksi prijevoznici kojih je u Dubrovniku na privremenom radu više nego ikad. Što se događa po ovom pitanju i kad se može očekivati primjena odluka, a s obzirom na to da se u proračunu osiguralo dodatnih 310 tisuća eura, a kroz raspodjelu viška? Na proteklih nekoliko sjednica mogli smo čuti ozbiljne kritike na račun nekih sportskih djelatnika. U raspravi je korištena teška artiljerija, najavljene su promjene u Dubrovačkom savezu športova, a kao prvi korak obećana nam je tematska sjednica koja je treba održati u roku od 30 dana, a od obećanja je prošlo skoro 60 dana. Zašto nema sjednice?“, upitao je Kristić.

Gradonačelnik je kazao Grad Dubrovnik prilikom predstavljanja ovog posebnog prometnog režima, a koji je išao i na javno savjetovanje, tražio maksimalnu uključenosti sugrađana jer se radi o jedinstvenom projektu.

„U punu primjenu ćemo ići od proljeća 2024., a ove godine idemo u testnu fazu. Sigurno nismo još mogli krenuti u tom. Vjerujemo da ćemo za idući sjednicu Gradskog vijeća biti spremni s dokumentom. Siguran sam da ćete i vi imati primjedbe, komentare i sugestije. Nakon što navedeno usvojimo, ići ćemo korak po korak u testu fazu. Osigurano je 310 tisuća eura, no to neće biti dovoljno. Kroz rebalans proračuna koji nam slijedi kroz mjesec dana osigurat ćemo još 300 tisuća eura, a kako bi postavili sve potrebno za uvođenje zone posebnog prometnog režima. Govorimo o totemima koji će upozoravati na približavanje zoni posebnog prometnog režima, na samom ulasku u tu zonu bit će postavljeni totemi, kako bi i oni upozoravali da se ulazi u restriktivnu zonu te da ako nema razloga za ulazak da ćete biti kažnjeni. Sve bi trebalo funkcionirati iduće godine“, kazao je Franković te kazao kako je intencija najave ove odluke bilo smanjene broja taksi vozila.

„Smanjio se broj taxi vozila koji dolaze sa strane, ali se povećao broj izvršitelja iz Dubrovnika. U zadnjih šest mjeseci izdano je preko tisuću novih dozvola za izvršitelje s područja grada. Prema 8 tisuća vozila ima odobrenje za obavljanje taksi prijevoza na području grada. To je velik broj, samo ta brojka generira enormnu gužvu. Jedan portal je imao prilog u koje su prikazali kako i gdje parkiraju taksi izvršitelji, vidi se da 99 posto tablica upravo dubrovačkih tablica. Vjerujemo da ćemo korak po korak to dovesti u red. Vjerujem i da ćemo prilikom provedbe i pogriješiti, ali ćemo korak po korak i to prilagođavati“, kazao je gradonačelnik, a potom se osvrnuo na sport.

„Znate moje mišljenje, ja ga komuniciram vrlo jasno i nedvosmisleno. Mislim da puno toga treba promijeniti u dubrovačkom sportu i uvesti maksimalnu razinu transparentnosti. Da sport treba biti posvećen djeci iz koje ćemo stvoriti vrhunske sportaše. To su moja osobna uvjerenja. Od vas u gradskom vijeću očekujem da se napravi sjednica koja će biti tematska i na kojoj ćemo raspravljati o dubrovačkom sportu. Što se mene tiče, nema problema da se na tu sjednicu pozovu razni ljudi iz dubrovačkog sporta. Vjerujem da bi i oni imali što za reći. Na određenim klubovima posljednjih desetak godina visi sjena sumnje. Smatram da bi to bilo dobro otkloniti. Mi zakonski možemo i ne moramo imati savez športova, to je volja gradskog vijeća. Sva proračunska sredstva Grada su ispravno potrošena, problem je u drugim sredstvima, koja dolaze od donacija“, kazao je.

Kristić je predloži da se sastavi povjerenstvo sastavljeno od klubova vijećnika kako bi se pripremila točke o kojima bi se raspravljalo na tematskoj sjednici, a Potrebica je kazao kako je dao naputak da se formiraju materijali za održavanje navedene sjednice.
„Ti materijali do sazivanja ove sjednice nisu došli, kad oni dođu ja ću po Poslovniku sazvati sjednicu“, kazao je.

Đuro Capor pitao je gradonačelnika, a u kontekstu prometnog kolapsa koji se dogodio proteklog tjedna, razmišlja li se i dalje o gradnji kongresnog centra na Babinom kuku, kao i dva nova hotela, izgradnji Arene Lapad.

„Zar nismo postali svjesni da su i Bulevar i Vojnović paralizirane prometom. Otvaranje ciljanih izmjena prostornog plana sami radi ovih projekata dramatično utječe na kvalitetu života i mogućnost življenja u Lapadu? Što je s izradom carrying capacity studije koje čekamo od 2015., kad se Grad Dubrovnik obvezao prema UNESCO-u da će se to napraviti? Da ste te se vi uputili prema tom smjeru, već bi sad imale pokazatelje recimo koliko dubrovačke ulice mogu podnijeti taksi vozila. Tek sad, 2023. idemo u izradu prometne studije. U medijima sam primijetio članak prema kojem ste naručili mjerenje održivosti od tvrtke GTSC, one iste koja nam je dokazala da je grad na 75 posto održivosti. Drugo mjerenje koje ste naručili od Instituta za turizam predlaže i povećanje broja posjetitelja s kruzera u jednom danu na 10 tisuća. Bojim se da svi ti dokumenti koje naručujemo pokušavaju opravdati trenutnu neodrživost. Kad ćemo započeti s izradom carrying capacity studije po metodologija UNESCO-a?“ pitao je Capor gradonačelnika.

Gradonačelnik Franković kazao je Caporu da očito nije odavno bio u Zagrebu i vidio kakve su zagrebačke prometne gužve u jutarnjim satima kad svi odlaze na posao. Naglasio je kako su prometne gužve u Zagrebu svakodnevica.

„U našem gradu se to ne događa svaki dan. Nekoliko je faktora prometnog zagušenja koje se dogodilo proteklog tjedna. Imamo veliki broj taksi vozila, kombi vozila, autobusa, bilo je i loše vrijeme. Kolona je bila od Ilijine glavice do Dupca. Kako će se u tom trenutku na telefon javljati prometni redari, kad i su oni u tom trenutku regulirali promet. U posudu od dvije litre ne možete uliti šest litara. Uz sve to stanovnici okolnih općina dolaze u grad svojim automobilima na posao. U budućnosti moramo ići na Park n Ride sustav. Kad govorimo o velikim projektima, poput Arene Lapad, multifunkcionalne dvorane u Gospinom polju, ti projekti trebaju biti vezana uz javni gradski prijevoz. Niti u jednom europskom gradu na stadion se ne dolazi osobnim vozilo. Tako možemo i dalje razvijati grad i buduće sadržaje. Budućnost nam donosi restrikcije u prometu, ne za naša sugrađane, već za naše posjetitelje. Subotom, nedjeljom, praznikom nema gužvi, ulice su prazne. Svi mi koji koristimo automobile, smo mali generatori gužve. Turistička sezona je vrijeme kad ovaj grad živi, kad zarađuje novac i u tim trenucima hvala ti na tome što moramo čekati malo dulje. To je naša realnost“, kazao je te dodao kako je vezano uz carrying capacity potpisan ugovor sa Sveučilištem u Dubrovniku.

„Sveučilište je u obvezi izraditi tu studiju do kraja ove godine. Vjerujem da vam institucija poput Sveučilišta nije sporna. Iako. Ne bi se čudio. Ne znam koja organizacija vama odgovara. Je li to onaj famozni institut iz Njemačke, ili je to možda neki drugi institut. Možda da nam se provjerite koga vi favorizirate, pa onda možemo i te ljude pitati vide li promjene po pitanju upravljanja dubrovačkim turizmom od 2017. do danas na osnovnu mjerljivih stvari. Mjera niste vi, gospodine Capor“, poručio je gradonačelnik.

Capor je podsjetio gradonačelnik da je ujedno i saborski zastupnik.

„Mogli ste poraditi na rješavanju ovih problema. Vi ste i glasali za odluku o liberalizaciji auto taksi tržišta. Valjda ste u tim satima čekanja u zagrebačkim gužvama mogli osmisliti rješenje koje se može primijeniti i na Dubrovnik. A što se tiče Sveučilišta, bila bi dobro da tvrtka koja izrađuje ovu studiju, je tu studiju barem već jednom činila i da nema iskustvo u tvrđenju da projekt Respect the City postiže izvrsne rezultate jer se samim time ta institucija kompromitira. Svi svjedočimo da taj projekt ne donosi nikakve rezultate osim propagandnih. Tvrtka GTSC radi pod krovom CLIA-a. Na što je Dubrovnik spao?“, upitao se Capor.

Anita Bonačić Obradović upitala je hoće li budući domovi za umirovljenike ući u mrežu domova i je li točna informacija da se v.d. ravnateljica Doma Ragusa u Gružu povukla s te pozicije. Zanimalo ju je i kad će biti raspisan natječaj za njegovateljice. Postavila je i pitanje vezano za sigurnost Sustjepana.

„Potrebno je uređenje gornje ceste kroz Sustjepan, asfaltiranje i parcijalna proširenja ceste da bi se poboljšala sigurnost, a s obzirom na to da je cesta dvosmjerna, a uska i ne mogu se mimoići dva auta. Uz to je omiljena šetnica pa bi ta proširenja služila i pješacima. Važna je i javna rasvjeta. Postojeću javnu rasvjetu je potrebno nastaviti do spoja na glavnu cestu, do tunela i iza igrališta. Sustjepanu se puno obećavalo, a godinama je stanje isto“, kazala je.

Upitala je i što je s benzinskim crpkama za brodove i barke.

„Svašta se priča po kuloarima, no te ne moram značiti da je to istina. Nije istina to što se priča o v.d. ravnateljici. Vjerujem da će oba ova nova doma ući u mrežu domova, to nam je posebno bitno za dom ispod OB Dubrovnik, s obzirom na kapacitet. Kad bi ovaj dom dobio financiranje putem EU sredstava, automatski bi ušao u mrežu domova. Prijavili smo se na vrijeme i sad čekamo rezultate, a Čačićeve ruine skidamo, kako bi sve bilo spremno za početka gradnje i raspisivanje javne nabave. Godinama se Sustjepanu punu obećavalo, ali ne s moje strane. Puno se napravilo, do autobusne stanice, obnovili smo dječje igralište. Ono što sam ja obećao sam i ispunio. Svakako tu dionicu treba osvijetliti, za sada nije bilo inicijative da se cesta proširi. Nemam ništa protiv. Treba vidjeti što je moguće i koliko bi to koštalo. Na budućem rebalansu možemo osigurati sredstva. Što se tiče pumpe, INA je u obvezi ishodovati koncesiju na Orsanu, a Lučka uprava je izabrala koncesionara na Batahovini. Mislim da bi bilo dobro da i dalje ostane pumpa na Orsanu za naše ljude, a što sve treba da bi INA tamo dobila koncesiju, u to ne ulazim jer to ne spada u djelokrug rada Grada Dubrovnika“, pojasnio je gradonačelnik.

Vijećnik Lučić upitao je gradonačelnik hoće li Lapadska obala biti završena do kraja godine, a osvrnuo se najavljenu izgradnju trase autoceste od Dola do Osojnika.

„Na moju inicijativu jedna delegacija je bila na sastanku u Hrvatskim autocestama, kod predsjednika Uprave. Stara dozvola je istekla. Oni će morati ići na izradu novog projekta i ishodovanje nove dozvole. Mi u Gornjim selima nismo sretni s tom autocestom. Razumijevajući da je povezivanje Dubrovnika s ostatkom Hrvatske od strateškog interesa, znamo da se nas neće puno pitati. U prostornu planu koridor autoceste ide 200 metara lijevo-desno. Koridor u prostornom planu je 400 metara. Bezbolno je prošla Riđica, Mravinjac, Kliševo, Gromača, u neku ruku su nastradali Mrčevo i Ljubač. Mrčevo zbog same blizine kuća, a Ljubač zbog vijadukta koji ide preko cijele vale. Na tom sastanku rečeno nam je da izmještanje u Mrčevu ne bi bio problem, desno sto metara, a u Ljupču produžiti tunel koji ide iza Gromače za 100 metara. Molim Grad, a pozvat ću i Županiju da to komuniciramo s njima i da ta cesta prođe na zadovoljstvo stanovnika Gornjih sela i Grada Dubrovnika“, kazao je.

Gradonačelnik je kazao kako kašnjenja na Lapadskoj obali ne bi trebalo biti.

„Očekujem da će sve biti gotovo u rok. To nam je jako bitno jer se projekt financira iz europskih i nacionalnih sredstava. Mi imamo rokove u studenom koje ne smijemo prekršiti. To tog datuma možemo povlačiti novce, nakon toga više nećemo moći“, kazao je gradonačelnik o Lapadskoj obali, a potom se osvrnuo na koridor autoceste kroz Gornja sela.

„Nakon što je Vlada premijera Plenković završila Pelješki most i brzu cestu preko Pelješca sad je došlo na red izgraditi autocestu od Dola do Osojnika. Nitko se od nas nije nadao da će se u taj projekt ići tako brzo. Vlada je riješila pitanje financiranja. Cesta uvijek nekome smeta. No, treba tu autocestu izgraditi na maksimalno zadovoljstvo svih. Ako je vaš zahtjev realan, izvediv, ako u kontekstu vremena ne mijenja ništa, imate i moju podršku i podršku župana Dobroslavića. Ne treba spominjati koliko je važna izgradnja te trase. No, ako to nešto mijenja i remeti, smatram da je prioritet države izgradnje autoceste. Treba voditi računa o zadovoljstvu lokalnog stanovništva. Kad se izgradi autocesta i brza cesta do Zračne luke onda smo mi važnim cestovnim koridorima završili. Još jednom se pokazalo da je HDZ-ova Vlada, Vlada premijera Plenkovića bila majka jugu Hrvatske, a za razliku od onih maćehinskih Vlada koje su govorile da o mostu kao iluziji za budale“, kazao je.

Teo Grbić pitao je u kojoj je fazi izgradnja kanalizacijski sustav Orašac i što je s projektom natkrivanja teniskih terena u Uvali Lapad.

„Nakon što smo osigurali sredstva za izgradnju kanalizacije, Orašani su bili ljuti što izvođač njihovih radova nije izabran prvi. Prije je izabran izvođač za Mokošicu, Štikovicu i Zaton. U fazi smo da je predan zahtjev za izdavanjem uporabne dozvole. Orašani će uskoro dobiti ispravnu kanalizaciju u punoj funkciji, a te sreće nisu bili stanovnici Mokošice, Zatona i Štikovice. Izvođači radova tamo nisu završili sav posao, imamo enormnih problema s njima, angažirali smo čak i odvjetnički ured da vidimo što ćemo i kako. Sedam mjeseci se oglušuju na zahtjeve i molbe Vodovoda Dubrovnik. Orašac je imao kvalitetnog izvođača radova i tamo ovakvih problema nema“, kazao je gradonačelnik te dodao kako su ishodovane dvije građevinske dozvole za tenis terene u Lapadu.

„Nemamo novac. Čekamo natječaje za europska sredstva. Dva put samo raspisivali javnu nabavu. Prvu javnu nabavu nismo mogli potvrditi jer nismo imali dovoljno vlastitih sredstava. Da jesmo, dvorana bi već bila gotova. Sada dolazi nova programska inicijativa europskih fondova. Hrvatska je jedna od prvih država članica EU koja je dobila zeleno svijetlo na cijeli program koji je Vlada pripremila. Od nedavno je i naša Zrinka Raguž državna tajnica u Ministarstvu, jedna od uprava kojima ona gospodari je upravo ona koja priprema i raspisuje natječaje za EU fondove. Ta jedna ta sinergija Grada, Ministarstva i Vlade će se, vjerujem pojačati“, kazao je gradonačelnik.

Ivan Maslać postavio je pitanje vezano uz nogostup na Liechtensteinov putu, za koji je kazao da je slijepo crijevo.

„Koliko sam upoznat Biskupija se složila da se zid od nogostupa uvuče za metar, a kako bi se mogao napraviti lijepi nogostup. No, ovo nije solo priča. Ideja je da zavjetne slike koje su pomorski ostavljali samom svetištu izlože u galerijskom prostoru koji bi se uredio. To zahtjeva određena financijska sredstava. Zanima ne poveznica ove dvije priče i možemo li očekivati od Grada da pomogne svojim utjecajem pri Ministarstvu kulture, da se taj prostor uredi? Već trideset godina imamo spomenik koji niti jedan grad ne bi htio imati – hotel Belveder. Promijenio se vlasnik, je li vas kontaktirao i je li istina da je problem samo granica pomorskoj dobra koja je na DORH-u ili ima i drugih problema? Kad možemo očekivati realizaciju projekta?“, upitao je Maslać.

Gradonačelnik je kazao kako je postignut dogovor vezano uz imovinsko-pravne odnose sa Svetištem gospe od Milosrđa po pitanju sporazuma. Dodao je kako će se zid uvući za metar kako bi se dobio nogostup.

„Volji smo financijski sudjelovati u tome, o čemu smo i obavijestili svetište. Njihovu investiciju podržavamo, mislimo da je to sjajna priča. Brojni pomorci su svetištu ostavili umjetnine i zlatne artefakte. Šteta je da to naši sugrađani i posjetitelji nemaju priliku vidjeti. Vjerujem da će projekt dobiti sve potrebne dozvole. Što se nas tiče imat će maksimalnu potporu“, kazao je te dodao kako je projekt hotela Belvedere zapeo na pitanju granice pomorskog dobra, a da je prvi dobio odobrenje HIA-e studije, no da se prvo treba riješiti pitanje granice pomorskog dobra.

„ Mi smo se dogovorili sa Županijom, DORH-om i investitorom. Postignuto je suglasje. U međuvremenu se dogodilo više blokada imovine investitora, a onda je krenula priča oko Ukrajine. Investitor se promijenio, a mi trenutno ne znamo koje su njegove intencije. Nisu nam se obratili, ne znamo želi li nastaviti s projektom ili pak rekonstruirati hotel. Mnogi svjetski brendovi bili su zainteresirani upravo za rekonstrukciju hotela. Investitoru su naša vrata otvorena. Želimo im biti partner, smatramo da je za nas bitno da se hotel obnovi. On je jedini ostao u ovakvom stanju“, kazao je.

Vijećnik Škrabić upitao je li započela izgradnja privremenog azila za životinje. Kazao je i da mu se obratio jedan sugrađanin te mu kazao kako je unutar povijesne jezgre zamijetio porast broja mačaka koje čine nered.

Gradonačelnik je kazao kako su radovi na privremenom azilu u tijeku te da je naručena sva potrebna oprema.

„U ugovorenom roku će se radovi završiti, a potom će se životinje sa Žarkovice preseliti u ovaj privremeni azil. Moj ideja je da Žarkovica postane park šuma. Planiramo negdje u listopadu kupiti dovoljno sadnica i tamo ih posaditi. Tad ću pozvati i vas vijećnike da nam se pridruže u sadnji. Zamislite da gospodin Capor i ja zajedno posadimo recimo, jedan čempres“, kazao je gradonačelnik, a potom se osvrnuo na populaciju mačaka.

„Nemam taj dojam da se populacija povećala. Provodimo redovnu kastraciju mačaka, a u suradnji volonterima. Mačke su tu stoljećima prisutne, one su dio dekora. One meni osobno ne predstavljaju problem, ali ta brojka ne smije biti prevelika. Ako je došlo do povećanja populacije netko ih je tu iskrcao, o svemu tome treba voditi računa. Mi kao Grad ćemo riješiti svoj problem kad je riječ o skrbi za životinja, no ostaje problem susjednih općina. U privremeni azil nećemo prihvaćati životinje iz drugih općina. Svi moraju biti posvećeni rješavanju ovog problema, a to uključuje i edukaciju naših sugrađana“, kazao je.
Jasmin Deraković pitao je u kojoj je fazi novi sustav gospodarenje otpadom na području grada te kad započeti njegova primjena te razmišlja li Grad o sufinanciranju fotonaponskih ćelija na stambenim zgradama.

Gradonačelnik je kazao kako je Čistoća razradila cijeli sustav, izradila financijski model kako bi se znalo koliko će uvođenje novog sustava koštati. Podsjetio je i da je imenovana nova direktorica.

„Dat ćemo joj mjesec dana da se adaptira i onda idemo u užurbanu implementaciju sustava. Uspostavit će se i novi sustav naplate. Naravno, naši sugrađani moraju osjetiti da im se odvajanje otpada isplati. Što se više bude odvajalo, manji će biti računi. Bit će porođajnih muka, no nećemo dopustiti da nam se dogodi scenarij Zagreba. Uskoro kreće s provedbom projekt solara na obiteljskim kućama. Vjeruje i nadam se da ćemo u okviru našeg prostornog plana, pronaći način i za izgradnju solarnih polja. Smatram da bi to bilo dobro za sve nas“, odgovorio je gradonačelnik.

10:23 Vijećnik Marković postavio je pitanje vezano uz uređenje Gornjeg Konala, od jednog do drugog depozita, kao i što je s uređenjem poljane Ruđera Boškovića u povijesnoj jezgri.

„Župan je nedavno sazvao sastanak vezano uz proceduru nadopune imena Zračne luke Dubrovnik, imenom Josipa Ruđera Boškovića. Ono što je loše je pitanje uređenja poljane Ruđera Boškovića. Rekli ste mi da je uređenje odobrilo resorno ministarstvo, kao i konzervatori. Kad bi mogli početi radovi?“.

Gradonačelnik Franković kazao je kako je prije dva mjeseca izdan nalog Tehnogradnji za redovno održavanje Gornjeg Konala, no da su oni prestali javiti.

„Uskoro će ići javna nabava za održavanje cesta pa ćemo vjerojatno riješiti i taj problem. Imamo veliki problem. Što se tiče početka tih radova, sutra ćemo na sastanku vidjeti ima li novosti. Ne mogu vam reći kad će početi radovi na poljani. Zavod za obnovu treba izraditi projektnu dokumentaciju, popločavanje bi moglo biti riješeno kao na parkingu Gradac. Treba riješiti i pitanje oborinske odvodnje na poljani Ruđer Boškovića, a treba i u suradnji s DPDS-om urediti skale“, kazao je.

Vijećnica Grkeš upitala je kakav je daljnji plan za prostor Kina Lapad.
„Po medijima sam vidjela da se staviti oznake za imena stanica, kao oznake za slabovidne osobe. Kad će to biti gotovo“, upitala je.

„Intencija je da prostorom gospodare Kinematografi i da se tamo prikazuju filmovi. Zatražili smo ponudu od izvođača radova kako bi vidjeli koliko bi nas uređivanje koštalo. Sredstva ćemo osigurati rebalansom proračuna. Libertas je počeo implementirati novi sustav najave stanica i linija u autobusima. Završen je sustav kartičnog plaćanja, no nije još uvijek završen onaj dio ovoga koji se tiče komunikacije uređaja s bankama. Smatram da Libertas radi odličan posao, s obzirom na sredstva kojima raspolaže“, odgovorio je gradonačelnik.

Petra Marčinko kazala je da se često u medijima miješa financiranje gradskih kotareva i participativno budžetiranje.

„Voljela bih istaknuti da participativno budžetiranje možemo zamisliti kao pomoćne kotačiće na biciklima koje voze gradski kotarevi i mjesni odbori u smislu aktivacije građane. Sama kotačiće ne možemo proglasiti biciklom. Bicikl možemo osigurati samo donošenjem odluke o financiranju mjesne samouprave. Navedeno financiranje je danas svedeno samo na nabavu materijala za obavljanje manjih komunalnih zahvata. Prošle godine kad sam postavila ovo pitanje odgovorili ste mi da se priprema model prema modelu grada Rijeke i da će to biti gotovo do proljeća. Kada Grad Dubrovnika planira dovršiti i donijeti pred vijećnike odluku o financiranju mjesne samouprave?“ upitala je.

Franković  je kazao kako je vijećnica Marčinko ambasadorica participativnog budžetiranja, te da mu je drago da su sugrađani prepoznali ovu ideju.

„Na nama je da sad ono što građani budu predložili i realiziramo. Mi ćemo pripremiti odluku, koja će biti spremna za usvajanja prije sljedećeg proračuna. I da zapravo od iduće godine idemo paralelno s jednim i s drugim.  Pozvao bih i ja, kao i vi, stanovnika Lapada, da danas dođu na radionicu participativnog budžetiranja“, kazao je.

Vijećnik Vlahušić se ponovno dotakao pitanja prometa i zamolio da se organizira javna rasprava o prometu, a potom se osvrnuo na pitanje zemljišta Zaklade Mihanović.

„Kao pripremu zamolio sam Upravni odjel za komunalne djelatnosti da mi dostavi podatke od izdanim odobrenjima za taksi vozila od 2017. godina. Izdano je prema tome ove godine 80 dozvola, a ukupno u tom periodu 1180 dozvola. Zaređeno je 1.7 milijuna kuna. Koliko je to dubrovačkih, koliko županijskih, a koliko ostalih dozvola? Što je sa zemljištem zaklade Mihanović, što će Grad učinit da bi ovo područje postalo park, a ne mega zgrada?  Visoki upravni sud je kazao da ona staza nije javno dobro“.

Gradonačelnik je potvrdio da je izdano 1180 dozvola, no da na jednu dozvolu može ići više izvršitelja.

„Recimo, imamo slučajeve da na jednoj dozvoli imamo 60 automobila. Na taj način je generiran broj od 8 tisuća vozila. To je i najveći problem u cijeloj toj priči. Ako me dobro pamćenje služi, u vašem ste mandatu raditi izmjenu i dopunu GUP-a, tad ste zemljište Mihanović mogli pretvoriti u zelenu zonu, a niste. Nego ste uklonili obvezu izrade urbanističko-arhitektonskog natječaj. Visoki upravni suda je uistinu poništio našu odluku. Rasprave na sudu nisu završile u našu korist. Poštujem odluke sudova, ali me zabrinjava činjenica da sam za presudu saznao prije 15 dana iz kuloara. Na tom zemljištu se neće dogoditi mega gradnja, mi smo izmijenili GUP. Oni sada mogu podnijeti novi zahtjev, sa svake strane se od cesta moraju odmaknuti 5 metara, moraju smanjiti i katnost. Onda tamo može biti kvalitetan objekt kojem nikome ne smeta. Zaklada Mihanović je imala dobar projekt. Namjeravali su tamo izgraditi zgradu koja bi imala garažu koja bi završava u visini gornje cesta i ta bi zgrada imala samo jedan kat poviše te ceste. Što se onda dogodilo Zakladi i ljudima u Zakladi na pravno lastiku. Zaklada ne smije prodavati imovinu. Oni kažu da imovinu nisu prodali. Po meni se tu čelništvo Zaklade malo zaigralo. Da se taj projekt realizirao svi bi imali benefit. Razlog osnivanje Zakladed je bio i da se voda dovede u Dole, a voda će dovesti EU fondovi”, kazao je gradonačelnik.

Olga Muratti postavila je pitanje vezano uz povezanost Šipana s kopnom, odnosno izrazila je nezadovoljstvo stanovnika Šipana brodom te se osvrnula na nedavnu situaciju kad brod, zbog kvara, nije stigao do Šipana već se s Kalamote vratio za Gruž.

„Europska unija uvodi novi paket mjera kojim se potiče projekt dekarbonizacije, što će po ovo pitanju napraviti Grad Dubrovnik? Samo ćemo tako zaštiti okoliš, našu kulturnu baštinu i smanjiti negativni utjecaj zdravlje“, kazala je.

Gradonačelnik je kazao da je na zahtjev stanovnika Elafita održao sastanak s Jadrolinijom i Agencijom za obalni linijski promet.

„Na tom sastanku je dogovoren povećan broj trajektnih linija prema Elafitima, a Grad će podmiriti trošak od 60 tisuća eura. Zbog lošijeg vremena ove godine, često se dogodi da katamaran ne ide na vrijeme ili ne može ploviti. Poslali samo zahtjev za sastankom s navedenim ustanovama. Vjerujem da ćemo taj sastanak odraditi ovaj ili idući tjedan, a na sastanak ćemo pozvati i predstavnike mjesnih odbora Elafita. Posebno nas zanima informacija, vezano uz natječaj, a koji je poništen, za izgradnju novog broda za Elafite. Ne može linija prema Elafitima ovisiti o dva katamarana. Nikad nisam vidio Postiru praznu, uvijek je zapravo bila prekrcana, tako da je ovo jedna profitabilna linija u ljetnim mjesecima“, kazao je gradonačelnik, a potom rekao kako je dekarbonizacija odličan projekt o kojem je već razgovarao s čelnicima nekih europskih gradova.

„Razgovarali smo i o uvođenju takvih pravila za brodove na kružnim putovanjima, koji bi morali imati certifikat o tome da su motori na brodovima dekarbonizirani“, rekao je.

Katarina Doršner pitala je gradonačelnik gdje će se sve prikazivati animirani film o Orlandu koji turiste upoznava s pravilima ponašanja. Gradonačelnika je upitala i da komentira rezultate DU Passa.

„Cijeli svijet priča o kotačićima na kuferima a s druge strane prikazuju animirani film čija je intencija edukacija. Hoćemo li sto posto uspjeti u tome? Nećemo. Uvijek će se događati devijantna ponašanja. Povlačenja kufera danju nikome ne predstavlja problem, ali u pet sati ujutro je u to problem. Ako smo ovim filmom ponukali petero ljudi da u 5 ujutro ne vuku kufer onda smo uspjeli. Naš je cilj edukacija, a ne kažnjavanje. Što se tiče DU Passa, to je najprovodanija turistička kartica u Europi. Dogodila se sinergija. Znam poslušati dobre ideje i gospodin Vlahušić je imao značajne ideje. U konačnici, DU Pass je sjajna kartica i sjajna prilika. Sad nam svi dolaze za željom da postanu dio ove kartice. Mislio sam da u Europi taj rješenja razvaljuju, no izgleda da to nije tako. Ispada da smo mi preteča. Želimo da ta kartica bude komunikacijsko sredstvo putem kojeg ćemo reći gostima, na primjer koje je najbolje doba dana da posjete gradsku jezgru”, kazao je.

Iako je prethodno kazao da će napustiti današnju sjednicu, Ivica Roko to ipak nije učinio.

„Što je s Libertasom. Radnici najavljuju štrajk. Što je s otvaranjem javne kuće u Dubrovnik? Što je s time? Građani me stalno pitanju što je s time?“, upitao je.

Roko je tijekom postavljanja pitanje, upotrijebio i psovku, zbog čega mu je Potrebica izrekao drugu opomenu.

„ Grad je krajem siječnja osigurao 4.7 milijuna kuna kad su u pitanju plaće u Libertasu. Problematično je kako su se tijekom mjeseca obračunavali radni dani, ali i to smo riješili. Što se tiče javne kuće, radi se o zakonskoj legislativi, koju treba riješiti. Osobno nisam za otvaranje javne kuće. Vidjet ćemo se što će biti u budućnosti. To izgleda kao prodaja ženskog tijela, to po meni nije dolično“, kazao je gradonačelnik.

Zbog dobacivanja i komentara iz klupe, vijećnik Roko, dobio je i treću opomenu te je isključen iz rada današnje sjednica Gradskog vijeća.

Objedinjena rasprava o 1. i 2. točki Dnevnog reda: Prijedlogu godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Grada Dubrovnika za 2022. godinu i Prijedlogu odluke o raspodjeli rezultata poslovanja za 2022. godinu.

„Ostvareni višak od 30 milijuna kuna nastao je zbog nemogućnosti realiziranja nekih projekata. Kako bi u ovoj tekućoj 2023. bili efikasniji oformili su tim koji će na mjesečnoj bazi voditi računa o kapitalni projektima i koji će voditi računa o utrošenim sredstvima. Smatram amandman SDP-a korektnim, no Dubrovnik ima visok nadstandard te smatram da trebamo ići u određene izmjene odluka, odnosno da moramo ići u smjeru pravednijeg sustava skrbi, stoga ovaj amandman nećemo prihvatiti”, kazao je.

Bonačić Obradović pojasnila je da je SDP predložio da se za sve školarce sufinanciraju radni materijali u iznosu od 70 eura.

„Žao nam je što amandman neće bit usvojen“.

Osvrnula se i na nasilje u školama, a u kontekstu nedavnih medijskih natpisa.

„Zalagat ću se za uvođenje građanskog odgoja u školama, za edukaciju. Imamo Vijeće za prevenciju kriminaliteta u kojem su brojni dionici, koji bi trebali biti zabrinuti zbog pitanja vršnjačkog nasilja u školama. Što je s programom Dubrovnik – zdravi grad, realizacija ovog projekta je 98 posto”, pitala je.

„Održali smo sastanak s ravnateljicama osnovnih škola na temu vršnjačkog nasilja. Naša pažnja treba biti usmjerena na edukaciju. Kao input od roditelja dobio sam informaciju da su škole sklone ignoriranju problema. Pitanje je i jesu li roditelji uvijek u pravu. Sklon sam tome da u narednom periodu održimo radionice i za djecu i za roditelje. Tema je i konzumiranje zabranjenih sredstava i opijata, ako i korištenje vape  cigarete od strane djece. To je put prema ovisnosti. Nažalost, neki od tih proizvoda su djeci dostupni. Kako kupuju te male cigarete s okusima? Ova tema zaslužuje jedan posebna tretman. To ne mora biti tematska sjednica. Možda klubovi vijećnika mogu organizirati okrugli stol s ravnateljicama škola. Trebali bi ovo vrijeme do jeseni iskoristiti. Djeca koja trpe vršnjačko nasilje ne bi se trebala osjećati samo i izolirano. Trebaju također znati da i kad prijava određeno nasilje da će se taj problem riješiti. Često se događa da se djeca prijava nasilje i da se po tom pitanju ništa ne događa. To djecu s jedne strane frustrira, a s druge strane to ostavlja dodatne posljedice”, odgovorio je Franković.

Bonačić Obradović kazala je i kako današnje ponašanje u Gradskoj vijećnici šalje jednu lošu poruku djeci i  mladima.

11:32 Olga Muratti se također osvrnula na vršnjačko nasilje.

„Ako vi pokušate s nekom mjerom, roditelje će vas pitati u kojem zakonu to piše. Živimo u takvom vremenu. U stručnim službama škola rade neki vrlo kvalitetni ljudi. Znamo gdje se mijenjaju propisi. Ne bih se baš složili da škole zataškavaju, možda se nekad preko nečega lakše prijeđe, ali to je upravo pitanje zakonskih ovlasti“, kazala je.

Katarina Doršner kazala je kako vršnjačko nasilje ostavlja dalekosežne posljedice kako na djecu koja trpe nasilje, tako i na djecu koja se nasilnički ponašaju. Dodala je kako su hrvatske statistike u skladu s europskim, a spomenula je i da se engleska princeza Kate Middleton posvetila suzbijanju vršnjačkog nasilja.

Željko Raguž rekao je kako u školama radi veliki broj stručnjaka, a da je ponašanje djece sve gore.

„Prije kad bi te učitelj malo potegnuo, to se nije smjelo doma reći, a danas ako učitelji pokušaju disciplinirati djecu, roditelji odmah dolaze u školu. Učiteljima i profesorima smo maksimalno srezali krila. Ovo je javna tajna”, naglasio je.

Andro Vlahušić vratio je raspravu na pitanje izvršenja proračuna.

„Ja nisam izmislio zidine, Pile, Revelin. Lani smo imali od ove imovine 127 milijuna kuna prihoda. A nikome ništa nismo oduzeli, niti DPDS-u, niti muzejima. Najveći prihod u jednom danu je bio preko milijuna kuna.  Za sedam dana se uprihodi 7 milijuna kuna. Probajmo zamisliti Dubrovnik bez ovih 127 milijuna kuna.  Zašto nas drugi nisu kopirali? Zagreb ima City Pass koji bilježi minuse. Ključ svega je u prihodovnoj strani. Dok god postoji ovakav grad i turizam ovaj prihod će ostati. 2010. imali smo 0 kuna prihoda od zaustavljanja autobusa na Pilama. Bilo bi korektno da državi vratimo 30 milijuna kuna, da smo mirni. Dugove treba vraćati, to rade pošteni ljudi“,  poručio je.

Maro Kristić  osvrnuo se na dugoročne kredite i beskamatne zajmove koje je gradu odobrila država.

„Krediti Grada iznose oko 350 milijuna kuna, uz to jamac smo za još 90 milijuna kuna kredita. Ozbiljno smo zaduženi u ovom trenutku i to nas sputava u smislu razvoja projekata. Naša financijska stabilnosti ovisi o vanjskim izvorima financiranja. Ne navodim ovo da bih ikoga zastrašim, ali ovo je upozorenje kako moramo biti oprezni pri raspolaganju imovinom što je zapravo ključ za našu financijsku stabilnosti u budućnosti. Za sanaciju Grabavice smo iz viška prihoda odredili 332 tisuće eura, o čemu se tu radi? Višak prihoda od turističke pristojbe će se raspodijeliti na financiranje DU Motiona. Osobno bih zaustavio ovo financiranje dok se ne podnese detaljno izvješće. Što je sa spomenikom braniteljima?”.

„Dubrovačkim ulicama se valja novac, samo ga treba znati sakupiti“, kazao je Vlahušić.

Marčinko  se osvrnula na čistoću javnih površina, odnosno na program održavanja javnih površina.

„Vrijeme je da se napravi i nova mreža linija javnog prometa. Ova mreža je stare 30 godina. Mislim da na Žarkovici nećemo moći saditi stabla, jer nije usvojen program. Vidimo što se događa s klimatskih promjenama. Sad u Gružu imamo novu, veliku asfaltnu površinu koja će podignuti temperatura za stupanj do dva, a ista takva se planira i na Ilijinoj glavici. Što je s akcijskim planom projekta Respect the City? Ovaj akcijski plan ne možemo pratit, a sad prebacujemo 118 tisuća eura u ovaj projekt, na što će se ovi novci potrošiti?“, upitala je.

„Sredstva će biti uložena u suradnju sa Sveučilište u Dubrovniku a vezano uz Respect the City i Plan upravljanja. Maksimalno je potrebno raditi na ozelenjavanju prostora. Kad projekt Remize jednom u punini zaživim vjerujem da će se i taj projekt ozeleniti. Iako nemamo strategiju vezan uz sadnju stabala na Žarkovici, vjerujem da ćemo to uspješno riješiti, kao što smo napravili na parkingu Gradac. Ovoga tjedna održat ću i sastanak s Vrtlarom, na temu ozelenjavanja Bulevara. Sadnjom novih stabala se smanjuje temperatura određenog područja za par stupnjeva. Onda će možda ljudi više i pješačiti“, kazao je gradonačelnik Franković.

Potrebica je kazao kako je parking u Remizi asfaltiran, a kako nije riješeno pitanje oborinske odvodnje.

„Je li se tko od investitora koji rade parkinge obratio Gradu i imaju li u ovom kontekstu sve potrebne dozvole. Tamo ćemo imati slapove“, kazao je.

„Na koji će se način točno utrošiti tih 118 tisuće eura, a vezeno uz suradnju sa Sveučilištem? Nisam vidio da je raspisan ikakav natječaj. Carrying capacity studije inače rade oni koji su te studije već i radili“, istaknuo je Capor.

“Ljudi ne vole svađalice. Zbor građana je trajao preko pet sati, a gospar Capor je otišao nakon sat vremena. Dopustite da se svaka ustanova u ovom gradu razvija i raste, kao što raste i Respect the City”, kazao je

Doršner je kazala kako Sveučilište ozbiljno radi na studiji prihvatnog kapaciteta.

Vlahušić  je kazao kako je Potrebica licemjeran po pitanju oborinske odvodnje na novom parkingu u Remizi, a zbog projekta oborinske odvodnje Zagrebačke ulice.

„Investiror parkinga je razvalio zid Skočibuhe, a mi šutimo“, kazao je Vlahušić.

„Vi, za Zagrebačku ulicu niste imali građevinsku dozvolu. Za izgradnju parkinga nije potrebna građevinska dozvola. A ja sam ovdje otvorio temu oborinske odvodnje novog parkinga. Neugodno sam iznenađen, gospodine Capor, načinom na kojim ste htjeli proglasiti stručnjake Sveučilišta u Dubrovniku nekompetetnima. Neki od njih su u europskom vrhu. Koga bi mi trebali angažirati nego naše stručnjake? Možda iz vas progovara nezadovoljstvo srednjoškolskog profesora. Vi ih unaprijed diskreditirate, nemojte to raditi”, poručio je Potrebica Caporu.

„Nije nimalo lijepo da me pokušavate zavaditi sa Sveučilištem. Samo sam pitao gdje je raspisan natječaj. Bilo bi dobro da studiju prihvatnog kapaciteta radi institucija koja ima kritički odmak.  Izradu ove studije traži UNESCO-o od 2015., a danas čujemo da se preko noći izrada studije dodjeljuje Sveučilištu. Mi smo po održivosti najgori na svijetu, ma koliko vas neki uvjeravali u suprotno”, rekao je Capor.

„Kad UNESCO kaže da je Respect the City uspješan projekt, to vas ne zanima. Sve europske turističke destinacije imaju probleme s prometom, a u nas se taj problem događa sporadično. Mi imamo cestovnu infrastrukturu kakvu imamo, a imamo sve veći broj automobila. Često se u automobilima vozi samo jedna osoba. Danas je kiša i malo lošije vrijeme, redari su spremni i izlaze na ulice. Moguće je i da se danas dogodi kolaps. Promet nema nekakve veze s projektom Repect the City, koji se odnosi na povijesnu jezgru i koji je znanstveno dokazan. Vam taj projekt smeta jer ga niste vi smislili, iako taj projekt sadrži dio ideja gospara Ljuba Nikolića, koji je bio čovjek dijaloga što vi niste“, poručio je Franković Caporu.

Potrebica  je pročitao neke od referenci zaposlenika Sveučilišta koji rade na izradi studije prihvatnog kapaciteta.

„I pored njih smo mi trebali angažirati nekog drugog?“, upitao je Potrebica.

„Mislio sam da su problemi s neodrživošću riješeni, da više neće nicati čardaci. Kako je onda moguće da se na ovaj način radi parking u Remize, ispred kojeg ćemo imati bazen od vode?“, upitao je Capor.

„Ako se ne mora ishoditi građevinska dozvola, onda svoja mišljenja ne moraju dati javnopravna tijela. Još uvijek mislim da je parking na ovoj lokaciji super stvar. Imam i rješenje za pitanje oborinske odvodnje. Parking se samo treba spojiti na cijev oborinske odvodnje u Vukovarskoj. Moja intencija je bila da službe obiđu to područje, dok su radnici još uvijek tamo“, kazao je Potrebica.

Jasmin Deraković osvrnuo se na pitanje nenaplaćenih potraživanja Grada Dubrovnika. Kazao je da se radi o iznosu od 111 milijuna kuna.

Kristić je posjetio da nije dobio odgovore vezano uz kreditna zaduženja Grada Dubrovnika i financijska izvješća manifestacija koje se sufinanciranju.

„Mi smo ispod ciljanje crte po pitanju zaduženja. Ne vidim tu problem. Što se tiče dogovora s Ministarstvom financija dogovor još nije postignut. Poslan je zahtjev za oprostom. Što se tiče obročne otplate ministar je rekao da nema problema. Slažem se s podnošenjem izvješća od strane manifestacije poput Du Motiona. Što se tiče spomenika braniteljima i spomenika poginulo djeci, slijedi raspisivanje natječaja za projektno rješenje. Osigurat ćemo i sredstva za novu Spomenu sobu u Sponzi, mislim da smo dobili sjajno vizualno rješenje, koje ćemo uskoro predstaviti. Križni put na Srđu je prijavljen na EU fondove. Cilj je da Spomen soba bude gotova do 6. 12. Što se tiče zemljišta na Nuncijati, u fazi smo upisa zemljišta u katastar“, kazao je gradonačelnik.

Usvojeno je Izvješće o izvršenju Proračuna Grada Dubrovnika za 2022. godinu.

Nije usvojen amandman SDP-a.

Usvojena je i treća točka Dnevnog reda.

Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu

„Neće biti dopušteno postavljanje zvučnika na fasade. Vatromet ostaje na Stradunu i u kontaktnoj zoni. Naši sugrađani su istaknuli da treba ostati vatromet za otvaranje Ljetnih igara. Neće više biti dopušteno korištenje paletara  u povijesnoj jezgri koji stvaraju ogromnu buku u jutarnjim satima i uništavaju kamen“, kazao je gradonačelnik, a potom je puštena video snimka jednog od paletara.

„Zabranit će se i ostala kolica koja nemaju meko pumpane gume. Na sastanku s dostavljačima smo ovo s njima u usuglasili. Ostavit ćemo im mjesec dana za prilagodbu, a od negdje 12. srpnja krećemo u strogo kažnjavanje. Pokazali smo im i kolica s ovakvim gumama koja je nabavio Sanitata. Ova odluka sadrži i besplatnu dostavu za stanovnike povijesne jezgre koji opremaju prostor u kojem žive, recimo za dostavu ormara. Srđ je Grad je dao prijedlog amandmana, a za audio vodiče, koji je korektan. No ja bih ga malo izmijenio. Ako se vode grupe veće od 20 ljudi organizator mora voditi računa da se koriste audio-vodiči“, kazao je gradonačelnik.

Marčinko je kazala kako se slažu s prijedlogom gradonačelnik.

Željko Raguž kazao je kako su svi za uvođenje reda u povijesnu jezgru, no da mu se čini da gradonačelnik drži stanovnike povijesne jezgre u posebnom statusu.

„U ovom pitanju mi sve više ličite na člana Srđ je Grad. I u drugim krajevima Dubrovnika ljudi iznajmljuju apartmane“, kazao je.

Gradonačelnik je kazao kako je i on čuo opaske kako sve više liči na pripadnika Srđ je Grad.

„Mogao bi biti pripadnik Srđ je Grad kao Ljubo ili kao Petra, a ne kao Đuro. Netko tko se boji za svoji rejting, a gospar Capor je rekao da to stoji iza ovih mjera, ne uvodi represivne mjere. Gospar Đuro, vi ste jedini koji ste uspjeli srušiti rejting Srđ je Grad. Treba pronaći mjeru. Pojedini objekti u povijesnoj jezgri su postali disco klubovi. Održali smo niz sastanaka s glazbenicima. Ovo je jedan od temelja Plana upravljanja koji je rekao što su kritične točke koje muče stanovnike povijesne jezgre od koje svi mi živimo. Stog moramo naći balans između pružene kvalitete usluge i kvalitete života“, kazao je gradonačelnik.

Ivana Šepak osvrnula se na dio izmjena koji se tiču turističkih vodiča i korištenja audio-vodiča.

„To je fantastična ideja. Mi našim sugrađanima nećemo ići na živce jer znamo  biti glasni, a gosti će dobiti kvalitetnu uslugu”, kazala je.

Gradonačelnik je kazao kako puno ljudi Dubrovnik smatra kasicom prasicom.

„Upravo iz toga razloga sam se borio u Saboru kako bi zaštiti naše, domaće vodiče. Zamjenica će sjesti i s Društvom turistički vodiča i s predstavnicima agencija kako bi se ova odluka što prije implementirala“, kazao je.

„Trebaju li oni koji u ovom kontekstu koriste javne površine, tu površinu i plaćati ? Smatram da trebaju. Često se događa da takvih gosti ne plate niti jednu ulaznicu za naše kulturne ustanove recimo, a te ture koštaju i preko 100 eura. Gradu se ne plaća ništa. O ovom prijedlogu smo razgovarali i na povjerenstvu za DU Pass, tad ste mi gradonačelniče rekli da to i patentiram“, kazao je Vlahušić.  

„Upravo su riječi vas gospodine Raguž, razlog ponašanja gradonačelnik. Na prvi zborgrađana gradonačelnik nije ni došao. Cijelo vrijeme se konfrontira stanovnike povijesne jezgre i drugih dijelova grada. I u svemu tome, smo zaboravili da je upravo gradonačelnik Franković dopustio zvučnike na fasadama, glazbu do 00:30. Sad građane opet laže. Odslušao sam pristojno prvi zbor građana, ali na drugom zboru građana je bio dogovor da se ne govori dulje od 3 minute, a vi ste govorili dulje od sat vremena. Zašto ste mene izabrali kao temu? Očito vidite u Srđ je Grad prijetnju“, kazao je Capor.

„Kad te netko pozove u kuću, poštuj to, a mene su građani pozvali na zbor građana. Poštovao sam pravila. Niti u jednu trenutku nisam uzeo više nego što mi je dano. I vi ste odjednom postali stanovnika povijesne jezgre, doselili ste iz Konavala. Ponovno se vraćate na promet, jer znate da to nije lako riješio. Nije Mato Franković izabran prije 30 godina, da bi vi mogli reći da sam ja kriv za to. Drago mi je imate dobru suradnju s Dubrovačkom televizijom, a meni je na čast što nemam nikakvu suradnju s njima, niti bih je volio imati. Glazba će biti do 00:30. I stanovnici povijesne jezgre žele glazbu do 00:30, za vrijeme Ljetnih igara, a za ostali period do 23:30. Bilo mi je žao što se otišli sa zbora građana, nije mi se nitko imao smijati. Vi vidite građane kao glasačku mašineriju, brine me vaša duboka frustriranost, morate se osloboditi“, poručio je Franković Caporu.

“Nisam još u Hrvatskoj vidio, da gradonačelnik i pročelnici idu za zbor građana. Mislim gradonačelniče da ovako sebi radite medvjeđu uslugu. Slušali ste prvenstveno građane, a ne recimo ugostitelje. Ovdje sam ja na strani onih koji žele malo više života u povijesnoj jezgri“, kazao je Raguž.

„Rijetko sam doživio da me proziva zbog dijaloga, a zbog toga što sam se nakon zbora građana sastao s glazbenicima, Hrvatskom poštom… Žao mi je što su se moje riječi po pitanju kufera izokrenule. Mi očekujemo da naši gosti nose majicu kad hodaju po Stradunu, da se ne penju po spomenicima, to očekuju svi građani Dubrovnika. Mi imamo jedan lokal na Vojnoviću koji emitira prekomjernu buku, lako bi se to riješilo da se hoće, da gazda hoće, ali on voli cajke”, rekao je Franković.

Capor je kazao da se ovdje radi o situaciji u kojoj se kreira problem da bi ga se onda riješilo.

„Dva tjedna se priča o buci, kotačićima, a ne održivosti. Slažem se s vijećnikom Ragužem. Dolazak gradonačelnik na zbor građana s pročelnicima je PR potez. Dok se ja nisam kandidirao niste imali situaciju da imate troje vijećnika Srđ je Grad. U kuloarima se priča da su rezultati ankete za drugi krug u razini statističke greške“, kazao je.

„Da mene unutar stranke zovu dubrovačkim Raspudićem, ja bih se zabrinuo. Rezultate ankete, koju i vi možete naručiti neću, s vama dijeliti. Rejting se ne povećava restrikcijama. Što se tiče drugog kruga, onaj koji bude u drugom krugu protiv vas može već sad slaviti“, poručio je gradonačelnik Caporu.

Anita Bonačić Obradović je tijekom svoje rasprave iznijela način na koji se po njoj trebalo pristupiti niz pitanja od uređenja pretovarne zone, buke, opskrbe povijesne jezgre. Smatra da je sve trebalo riješiti putem dijaloga i razgovora svih strana.

„Ovako se trenira strogoća, i ispada da Grad nešto može, a recimo ugostitelji ne mogu. Kad su neka događanja imaju li i kafići dopuštenje za prekomjerne decibele? On dio koji jako smeta građanima grada je nakon što se kafići zatvore, ljudi koji tad stvaraju buku, uriniraju po ulicama i da ne kažem što sve ostalo. Imamo li dovoljno patrola i koliko je patrola dovoljno? I mi kad smo izlazili znali smo da je policijska patrola na Pilama i Pločama i da se ne možemo baš ponašati kako nam padne napamet“, kazala je.

„Jedno vrijeme se zbog pretovarne zone nije moglo pristupiti ni javnom WC-u na Pločama. Nitko nije ništa pretrpio. Korak po korak će Sanitat imati veći broj vozila, izdavat će se računi. Od prvog dana mandata imam dijalog s ugostiteljima. Što se tiče glazbe na javnim površinama, usvojili smo kartu buke i sve potrebne odluke. Od prošlog rujna primjenjujemo odluku, tad smo oduzeli i dvije javne površine. Na početku sezone sam rekao ugostiteljima da pretjeruju s bukom, da nisu unutar zakonskih granica, i da ćemo oduzimati javne površine. Sve se može i sve se treba s mjerom. Na svaku akciju postoji reakcija. Znamo da sve nije bilo idealno. Znamo da je gospar Capor ovdje zatvarao prozore zbog buke iz Cele. Nitko nije bio zaštićen nego Grad u tim trenucima nije mogao sankcionirati. Tek kad samo dobili ovlasti započeli smo s provođenje odluke. Glazba da, buka ne. Godinama se pretjerivalo. Znamo tko, što, kako i na koji način je radio. Sanitarna inspekcija je to tad trebala sankcionirati, a sad to mogu komunalni redari“, kazao je Franković.

Bonačić Obradović inzistirala je na pitanju buke i ponašanja nakon što se zatvore kafići, te da seosvrne na paletara do kojeg je došla pretražujući internet, a koji ne proizvodi više od 45 decibela i koji košta 750 eura. Od gradonačelnika je tražila i da komentira pitanje uvođenja eko takse.

„Taj paletara ne može funkcionirati na kamenu, mi tražimo sad i rješenje za naše kante za smeće, da i one imaju adekvatne gume da ne bude buke po gradu. Mi još uvijek ne možemo uvesti eko taksu, to je pitanje zakona.  Nakon zbora građana, napisao sam dopis MUP-u, tražio četiri policijska službenika za područje od Pila do Ploča i dobio sam pozitivan odgovor. Cilj je da vandalizma i neprimjernog ponašanja bude što manje. Čekam da nam gospar Capor nešto predloži. Gospodine Deraković, ako vama nešto u zbornici predloži, molim vas zapišite to“, kazao je gradonačelnik.

“Ne znam s kojim gradonačelnikom razgovaram. Onim koji je prije pet godina bio za golf, a danas slavi arbitražu, koji je dopustio zvučnike, a sad najavljuje njihovo skidanje, koji produljuje kontra kotara puštanje glazbe do 00:30, a danas najavljuje da će grad biti unplugged zona, pa se nakon dva dana predomisli. U tom svom bauljanju pogubili ste se. Kontinuitet su ciljani napadi na mene. Ne ostavljate me na miru niti u jednom trenutku. Podsjećam tko je osoba koja je dopustila partyje na Revelinu koji su maltretirali stanovnike Ploča, Karmena od koji se nije moglo ostati. Je li ovaj Mato koji uvodi red? Stvori problem, da bi se onda mogao praviti da si problem riješio. To je ono što se ovdje pred nama odvija“, poručio je Capor.

„Ako niste znali, a vjerujem da niste, zvučnici na fasadama ugostiteljskih objekata u povijesnoj jezgri su došli tek kad sam ja postao gradonačelnik. Televizije na objektima isto tako. Gužva je došla tek kad sam ja postao gradonačelnik. Prekomjerno korištenje površina je došlo tek kad sam ja postao gradonačelnik. Sveopće ludilo je došlo kad sam ja postao gradonačelnik. Sve ovo prije nije postojalo. Prije mene je sve bilo idealno i fantastično. Sve je bilo sto posto posloženo po mjeri gospodina Capora i njegove ekipe. Ja bi se sad trebao pravdati. Stojim iza svake odluke koju sam donio. Dnevno ih donesem stotine, ponekad i pogriješim. Jesam li isključiv? Nisam, razgovaram s ljudima pa kad me upozore da nešto nije dobro, promijenim odluku. Je li to sramota? Sramota je ne znat da si pogriješio ili još gore, da, kao gospodin Capor, misliš da sve znaš“, poručio je Franković.

Deraković je kazao kako bi svatko tko krši pravila ponašanja, a naveo je primjer britanskog državljanina, koji je ovog vikenda lomio vrata u Ulici Ilije Sarake, to masno platio.

Određena je pauza. Sjednica gradskog vijeća nastavlja se u 14:45.

Nastavak sjednice

Nakon pauze sjednica se nastavila, a u vijećnici je prisutno 12 vijećnika.

Anita Bonačić Obradović pitala je gradonačelnika planira li se u povijesnoj jezgri dovesti dodatna četiri policajca ili su to oni koji su i inače u povijesnoj jezgri, a vijećniku Derakoviću je replicirala kako treba razumjeti ljude koji žive u povijesnoj jezgri. Pitala je i hoće li se izuzimati iz pravilnika o buci i gledanje utakmica reprezentacije uživo na ulicama.

Andro Vlahušić – uključujući današnju raspravu pretvorilo se ovo sve u raspravu tko može napraviti više reda u Gradu? Je li to cilj? Imati Grad u kojem je red najveća vrijednost? Smjer koji sam ja dao Gradu je drugačiji, ja sam drugačije vodio grad. Ajmo vidjeti što se dogodilo, u 6 godina je brojka pala ispod 1 600, sad imamo mali broj ljudi kojima se mi moramo podređivati. Zašto red ide na uštrb zabave i zarađivanje para. Nemamo više Anu Rucner na Srđu, ni Andra na Orsuli, jer je zabava suprotna redu. Sve destinacije na svijetu, pozivaju goste da uživaju, a kad pogledate ovaj film Orlando, mi poručujemo “dobrodošli u grad-zatvor”. Pravilnik o buci kaže da buka ne smije biti viša od 55 decibela, ja sad pričam 80 decibela, sad ćemo ugasiti Zimski festival, jer pravi buku. prema ovoj odluci Grad može ne poštivati pravilnik, kad Grad nešto organizira. Ako izdvojimo Ljetne igre i Zimski festival, ovaj pravilnik tri mjeseca neće biti na snazi. Kad posljednji Mohikanci ostanu sami u povijesnoj jezgri, oni će reći želimo živjeti u ovom gradu jer nama to odgovara. Ja sam pretjerivao sa zabavom, priznajem, ali sjetite se kako je bilo kad nije bilo Revelina. Mladi ljudi su prije Revelina bili iza dva po ulicama do 4 ujutro. evo na Babinom kuku nitko ne proizvodi buku, a nekad je bilo središte zabave, kazao je Vlahušić, te dodao “kada muhe daju med, ne diraj ih”.

-Grad kulture i zabave, bio je moj smjer, a ovo je kontra smjer. Je li svi građani to podržavaju? Ovo danas je grad bez života. Moj je govor danas za 20 decibela jači, nego onaj što ne smije bit na Stradunu. Mislim da idemo krivim kolosjekom. Možda sam sam, ali kad si sam, ne znači da nisi u pravu, rekao je Vlahušić u ime kluba vijećnika koji je formirao sa DUSTRA-om.

Franković mu je odgovorio kako je on uistinu tijekom dva mandata napravio nešto pozitivno za grad, ali ne ništa za turizam. “Od Vašeg smo nasljeđa dobili članke o preopterećenosti grada turistima, a UNESCO nsm je zaprijetio, ako nastavimo tako, da će nas staviti na listu ugrožene baštine. To je Vaše naslijeđe, koje mi sad ispravljamo. Vi ste uveli uistinu 50-50 s DPDS-om ugovor, pa ste na sudu sami rušili svoje ugovore, kad govorimo o žičari, Kristić i ja smo mijenjali Zakon u Saboru da bi išta mogli naplatiti za žičaru, o kruz naknadi, neću ni govoriti. Kad govorimo o glazbi, ona nikome ne smeta, ali mi govorimo o buci, koja je problem i ljudima smeta”, kazao je Franković i naveo primjer Venecije u kojoj se u 11 sati stišava muzika.

-Mi ne limitiramo niti ne zabranjujemo, tražimo mjeru. Imamo dva disco kluba na Pilama i u Revelinu, tu neka se ljudi zabavljaju. Sve je kompromis, ali mjeru moramo naći. Rekli ste da se trend iseljavanja nastavlja, a ja ne znam što ste Vi napravili da se trend zaustavi. Ja znam barem jednu osobu koja se vratila u Grad, a to je gospar Đuro Capor. On je moj uspjeh programa Respect the city, kazao je Franković.

Đuro Capor – moram Vam oduzeti ovaj uspjeh, ja živim u Lapadu, a moja partnerica živi u Gradu. Ono što mi je ovdje sporno su riječi vijećnika Vlahušića mi je neprimjeren. Mi ovdje ne zastupamo CLIA-u, Valamara… i institucije, nego građane koji ovdje žive. Za vrijeme mandata Andra Vlahušića, faraonskim ovlastima je on davao svima bez ograničenja puštao da se na sve strane zabavlja s decibelima do neba. Mislim da taj faraonski dio, koji po odluci gradonačelnik može odlučiti što se može, a što ne može događati izvan pravilnika, mislim da treba umjesto toga u odluku ugraditi jasne kriterije o događajima, koji mogu prekršiti pravilnik, kazao je Capor.

Marko Potrebica istaknuo je kako cijeli grad živi od turizma i da toga svi trebaju biti svjesni.

Vlahušić se javio za repliku, kazavši kako je razvoj velikih hotelskih kuća nije donio razvoj javnog sadržaja, pa je zato sve pošlo u povijesnu jezgru, jer nigdje drugdje nema života.

Katarina Doršner istaknula je kako je ne tako davno Hrvatska imala probleme velikih dugova, nezaposlenosti… I što mislite je li bi to bilo moguće bez turizma i HDZ-a? Mi idemo u dobrom smjeru, a situaciju treba regulirati zakonima i propisima. Mi strance možemo pitati: Kako je kod njih? Na primjer u Berlinu postoji Akcijski plan smanjenja buke, a ograničenje u blizi stambene četvrti po danu je 55 decibela, po noći 40 decibela, Da buku mjere redari i policija. Svaka nedjelja i državni praznik i svaki dan od 22 do 6 ujutro je tiha zona 40 decibela, a u tihim zonama se ne smije čuti niti usisivač. Mogu zvoniti crkvena zvona. A Berlin je središte zabave i kulture i turizma, kazala je Doršner. Ujedno je kao primjer dala i Pravilnik buke u New Yorku, u kojem je definirana i buka od kućnog ljubimca. Svi mi danas putujemo, vidimo kako je drugdje. Nisu svi stanovnici umirovljenici, moraju živjeti, raditi, spavati. Samo takav grad će biti održiv za turizam, a u takav grad će turisti dolaziti, zaključila je Doršner.

Anita Bonačić Obradović – zalažem se za razgovor ugostitelja, građana i stanovnika povijesne jezgre jer ne smijemo stvarati jaz među tim grupama, a oni kad jedini druge čuju , bolje će se razumjeti.

Franković – evo kolegica je izvukla primjere New Yorka i Berlina, kad je riječ o buci. Vjerujem da kroz ove odluke imamo zlatnu sredinu. Mislim da smo na dobrom tragu da je uspostavimo. Mislim da mi nikoga ne svađamo. Mi donosimo odluke, ako se ne pokažu dobrima, promijenit ćemo ih. Važno je da su pravila svima jasna, da nema privilegija. Zakon je propisao, mi ćemo to slijediti. Manifestacije bitne za grad su bitne za javni život i to će biti odobreno. Ne smetaju nikome klape ili Tom Jones na Stradunu. Takvi događaji će se događati i dalje. Zimski festival je dobar projekt, ali treba vidjeti kako regulirati zvučnike. To su sve događaji koji su vremenski ograničeni. Ono što je ključno je dijalog i partnerstvo do mjere, a iza postoji komunalno redarstvo.

Franković je kazao kako komunalni redari rade odgovoran posao i puno raznih poslova za relativno malu plaću, dodajući kako ih ima 10, a trebaju biti prisutni u cijelom gradu. Naglasio je kako je u tijeku natječaj za 4 redara.

Vlahušić – sad se dva segwaya voze po Stradunu. Što HDZ provodi, Doršner govori. Kad bi to bilo tako, onda turizma u Dubrovniku nema, a to odgovara samo hotelima. Nema posljedica doktorice, nema iznimaka…Neka je svima sve zabranjeno.

Franković – bolje nekad prešutat, ali nisam baš mogao. Izvrćete riječi moje i gospođe Doršner. Grad ne treba biti Sodoma i Gomora niti disco na otvorenom, ne trebaju nam trubači iz Dragačeva ići za gradonačelnikom po Stradunu. To nije moj način. Vama je na pameti često taj zatvor.

Capor – zamolio bih gospođu Doršner da na stranicama Kotara postavi ove primjere Berlina i New Yorka. Pitam se kako je onda produženo vrijeme glazbe na 12 i 30, a svugdje je u 11 te 11 i 30. Ono što mislim da trebate gradonačelniče uvesti jasne kriterije za iznimke, ne trebaju Vama gradonačelniče te faraonske ovlasti. Turisti će u gradu ostajati duže, kad on ne bude Grad partijaner. Pokušavam Vas spasiti od situacije kad ćete dozvoliti party na taraci Revelina.

Franković – o Revelinu odnosno iznimkama koncerata na taraci to je bilo u vrijeme Covida. Bila je velika buka, ali smo zbog toga dali da se ipak nešto događa u gradu. Na taraci Revelina, partija neće biti. Bit će Linđo i tiši koncerti, to nikome ne smeta. Elektro glazba bit će unutra i mislim da oni to dobro rade. Unpluged glazba je nemoguća, dopustili smo pojačala za akustiku. Čovjek može pogriješiti, pa i ja. Kad vidimo da su odluke pogrešne, nije ih problem promijeniti.

Slavica Grkeš – mislim da je buka u New Yorku nemoguća, a Berlin je veliki grad u kojem se može zabava rasporediti. Mene pogodilo što je The Sun napisao da se sljedeće godine u Grad neće moći vući kuferi. Predložila je da se u TUPu proizvode silikonske navlake za rote kufera, koje Maslać može dijeliti u Zračnoj luci.

Bonačić Obradović kazala je kako iza zatvaranja kafića na ulicama počinje devijantno ponašanje i da treba tu napraviti iskorak.

Deraković – ova rasprava je digla previše buke, ali ljudi puno o tome pričaju i ima mišljenje o ovome. Bilo bi bolje da rečenica ne bude tu. U procesu javne rasprave nije došla nijedna primjedba. Neki govore kroz izlaganje da je 55 decibela malo, a drugi da je to puno. Bitno je reći da 55 decibela usklađivanje sa zakonom koji već postoji. Zamolio bih gradonačelnika što je sa kuferima sa meko pumpanim gumama.

Franković– drago mi je da ste se uhvatili kufera, jer vidim da ste pogledaali film. Uz sve te vijesti, mediji su diljem svijeta prenijeli i video. Mi nikoga nećemo kažnjavat, već smo sugestivni, govorimo ljudima što očekujemo od njih. Vlahušić je rekao da je vidio na Stradunu ljude sa Segwayem, zato mi komuniciramo ovim video s ljudima, da znaju što mi očekivamo od njih. Koliko će video biti uspješan, to ćemo vidjeti. Ako on napravi mali korak naprijed, bit će dobar za konačnu priču održivosti.

Doršner – ma je li moguće da netko misli da turisti neće dolaziti u Dubrovnik zbog kufera. 40 decibela je puno slabija buka od 50 decibela, jer raspon buke raste eksponencijalno. I dva decibela prave veliku razliku. Štetni utjecaj prekomjerne buke na zdravlje čovjeka je veliki problem i nije problem samo turizma.

Potrebica – bojao sam se kakav ćemo dobiti akt na ovu temu. Ja bih se očitovao prvo na članak 44 a – stručno vođenje grupe od 20 ljudi uz audio uređaje, slušalice. To mi je dobro. Što se tiče guma, mislim da je to isto dobro. Živim u dijelu grada gdje se ujutro u sezoni vuku gajbe, kuferi… isto sam tako svjestan da nam je turizam jedina djelatnost. Svaka čast svima, ali nisam za to da ograničimo buku na razinu mrtvačnice. Doršner je stvarno relevantna u području buke, ali nema vam zabave ispod 90 decibela, znam ja kad je Šuica bila gradonačelnika, a ja izlazio u Trokadera. Lani je ispred Cele bio disco, a glazba iz Jadrana se čula do pola Straduna, a nisam ni za ovo što je neki dan bilo, tišina. Glasat ću za ovu odluku, a kad bude odluka o buci bit ću za veću buku nego što se propisuje zakonom.

Petra Marčinko – rekli ste da će vatromet biti za Ljetne igre i Novu Godinu, a sad tu stoji u posebnim prilikama, također dosad nikad nije bilo mogućnosti vatrometa u povijesnoj jezgri, nego u kontaktnoj zoni. Predlažem da se to promijeni.

Franković– i dosad je bilo povijesna jezgra i kontaktna zona, to je vezano samo uz ono što se spušta sa zvonika. Ostajemo na ove dvije manifestacije, ali ako konačno pobijedimo na Srđu, naravno da ćemo ispaliti vatromet. Nisam bio ni za ovo, ali na tržištu svjetlosnih efekata, efekti su skupi, a nisu baš efektni. Ova dva vatrometa godišnje su dovoljna gradu, a privatni više ne dolaze u obzir.

Potrebica – drago mi je da će biti ova dva vatrometa. To su dani koji su se na taj način slavili u narodu, i drago mi je da ćemo tako i dalje slaviti, a drago mi je da ne može svatko, tko ima viška novca, ispaljivati vatromet.

Capor – čuli smo da je glazba na Revelinu na taraci bila dozvoljena zbog Covida, isto smo tako uveli i dozvolu izvođenja konstrukcijskih građevinskih radova u sezoni. Nadam se da će se i to ukinuti, sad nakon korone. Nadam se da će se ovaj red i provoditi.

Potrebica – hoćete li Vi, vijećniku Caporu ukinuti najam narodnjačkom klubu, kojem iznajmljujete prostor na Vojnoviću, ako tamo u subotu izmjerimo buku veću od 55 decibela, a ja nisam za to.

Vlahušić – izgubili smo vrijeme raspravljajući, jer će barem tri mjeseca biti isto kao i dosad. Ako ćemo se hvatati zakona i pravila, ugasimo svjetla, turizma neće biti. Mi nismo New York i Berlin, nego Barcelona. Što mi god glasali, život će se dogodit, a ja ću glasat protiv.

Capor – nisko je govoriti o članovima obitelji. Ja nisam nikada vaše roditelje izvlačio na Gradskom vijeću, Moji roditelji imaju svoju imovinu i s njom rade ono što žele. Nemojte tako nisko. Ja govorim ovdje isto što govori i gospođa Doršner, nema između nas razlike.

Potrebica – nisam ja prozvao Vaše roditelje, a prostor je u vlasništvu Vaše obitelji. Vi ste mogli i nešto drugo tamo otvoriti, a ne noćni klub. Zato smatram da ste licemjerni.

Bonačić Obradović – ja mislim da je ovo na Vojnoviću noćni klub, bez javne površine. Zato sad nije mi jasno s čime ga uspoređujemo. Kolika je buka dozvoljena u noćnom klubu.

Potrebica – mi smo morali buku smanjiti sa 40 na 30 decibela od klimatizacije po noći jer su se susjedi bunili, ali ja ne mislim da je za dubrovački turizam to dobro.

Odluka je prihvaćena većinom glasova.

Prijedlog odluke o izmjenama Odluke o reklamiranju

Maro Kristić je predložio da se u Pravilnik uvrste i građevinari. odluka je prihvaćena uz jedan glas protiv.

Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o rezerviranim parkirališnim mjestima pravnim i fizičkim osobama – obrtnicima vezano uz određenu djelatnost

Deraković – evo ni na ovu odluku u javnoj raspravi nije došla niti jedna primjedba, pa je li odluka tako dobra ili nikoga ne zanima. mene zanima kakvi su kriteriji dodjele i što se događa, ako netko zatvori firmu.

Franković – ova odluka je ista kao i stara, samo što traje pet umjesto jedne godine. S vremenom smo riješili i probleme, kojih je bilo.

Kristić – pozdravljam ovu odluku koja štiti naše lokalne taksiste putem svojih udruga. Mene zanima koliko ima tih parking mjesta i čime ćemo se voditi u rezerviraju taxi mjesta?

Capor – nisam iz odluke nigdje shvatio da se radi o taxi mjestima. Pitam gradonačelnika koji je motiv da se na pet godina rezerviraju mjesta. Hoće li ova odluka povlastiti nekoga za buduću situaciju uvođenja novog režima prometa oko povijesne jezgre?

Gradonačelnik nije odgovorio na pitanja vijećnika. Odluka je prihvaćena većinom glasova.

Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o ustrojstvu gradske uprave Grada Dubrovnika

Franković je objasnio kako se međunarodni poslovi prebacuju na Ured gradonačelnika, a zbog velikog obima posla zbog ITU mehanizama, a dodao je kako se često taj dio poslova preklapao s poslovima protokola te da je logično da se taj dio vraća Uredu gradonačelnika.

Bonačić Obradović – drago mi je da se duple stvari ispravljaju. Ali osim poslova u Ured gradonačelnika ide i dio zaposlenika, koliko će ih tamo sad raditi? U većini jedinica lokalnih samouprava EU fondovi su vezani za druge odjele. Mi imamo 13 upravnih odjela i toliko pročelnika. Rijeka je smanjila odjele sa 15 na 10, Osijek je smanjio također broj na 10. Zašto mi kompliciramo?

Franković – ja sam u brojci 13 vidio svoj tim ljudi. To je moje pravo. Kad Vi budete ovdje, Vi ćete imati svoj broj. Grad Dubrovnik je šampion u privlačenju sredstava i to nakon što smo imali četiri godine bez, znamo zašto. Činjenica da je Zrinka Raguž postala državna tajnica, govori o uspješnosti privlačenja EU sredstava. ITU tijelo opslužuje i Grad i Župu i Primorje i Konavle, a njegov rad financira ITU mehanizam, neće biti dodatnih financijskih sredstava za plaće.

Vlahušić – niste Vi počeli Lapadsku, pročistač i Lazarete, sve je to financirano iz EU fondova. Dujmović Vam vodi aglomeraciju, a Mikulandra Čistoću, sve moj kadar.

Franković – ja ne mogu vjerovat što govorite. Vi s Lazaretima imate veze “k’o Lazo u maškarima”. Vi imate veze s onim što je Vrdoljak obnavljao i svim silnim nedostatcima koje smo poslije ispravljali. Vi ste za Lapadsku obalu nacrtali na papiru dvije palme i jednog čovječuljka, a nije bilo niti jedne dozvole. A pročistač je trebao bit završen, kad sam ja preuzeo mandat, a tamo zatvoreno gradilište, izlivena ploča i dva mala filtera. Tamo nije bilo ništa. To je bila priča, vrti dok ide, a kad je prestalo vrćenje, netko je trebao to riješiti. Da sam ja Vlahušić, sazivao bi samo presice. Nisam to radio nego sam se trudio da to riješimo. Života me koštao taj pročistač, a Vlahušić ima vezu s tim tako što su on i Dujmović to zapetljali da nitko ne može raspetljat.

Capor je replicirao Frankoviću, kazavši kako proizva svoje koalicijske partnere u Saboru Dujmovića i Vrdoljaka, a kako je Grad platio preveliki pročistač za potrebe Golfograda, koji će građani plaćati.

Franković je odgovorio kako je pročistač refinancirala EU, da građani ništa ne plaćaju više, da je Vodovod zacijevio tunel na Srđu, a usporedio ih je s neuspješnim projektima u Zagrebu.

Vlahušić je počeo iznositi svoje podatke i dalje inzistira da je sve projekte započeo on 2013.

Olga Muratti – želim cijeli dan ukazati na povredu poslovnika. Ne držimo se dnevnog reda, ovo nisu teme Vijeća, ova rasprava nema veze s točkom dnevnog reda. Vratimo se u vijećnicu i na dnevni red sukladno Statutu i Poslovniku.

Potrebica – tema je preustroj, a preustroj je vezan za EU fondove. Vjerujem da će građani prepoznati što se ovdje raspravlja, ja ne želim ograničavati raspravu jer vjerujem u demokraciju. Pridružujem se apelu da budemo u okviru dnevnog reda.

Većinom glasova je usvojena točka.

Prijedlog pravilnika o postupku donošenja Programa javnih potreba u kulturi Grada Dubrovnika

Pročelnica Julijana Antić Brautović rekla je kako je riječ o točki koja je usklađivanje sa zakonom te da postoji tehnička omaška, koju treba ispraviti, odnosno unijeti još jednu odredbu, na što joj je ukazala vijećnica Petra Marčinko, kojoj je zahvalila.

Capor – naše se Ministarstvo zove “kulture i medija”. Mislim da ovakvu praksu treba uvesti i kad je riječ o medijima. Mislim da se i sadržaj u medijima treba uz neko Povjerenstvo procjenjivati, kao i sadržaji koji se financiraju u kulturi.

Potrebica – evo sad smo opet skrenuli sa teme. Zatvaram raspravu. O medijima ne razgovaramo.

Većinom glasova odluka je prihvaćena uz glas protiv vijećnika Pera Vićana i Potrebice, koji je slučajno, kaže, pritisnuo krivu pucu.

Prijedlog pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o visini zakupnine za korištenje javnim površinama Grada Dubrovnika

Capor – pred nama je odluka jedina moguća. od 2016. do danas ova se odluka dva puta mijenjala. Mi povećavamo cijenu za 2024. Imali smo godinu s inflacijom i poskupljenjima svega. Cijelo vrijeme kasnimo s odlukama. Zadnje dvije sezone poskupljujemo sa zakašnjenjem. 280 kn 2016. danas raste za 50 kuna. Poskupili smo kvadrat u 8 godina za 50 kuna.

Vlahušić – od 2010. do 2022. mijenjao prihod od javnih površina i prostora grada Dubrovnika. Kad je Šuica izgubila prvi krug od mene smanjila za 10 posto, 2016. bilo je 46 milijuna. 2016. smanjili smo cijene i nakon 8. godina podižemo za 10 posto. Sad je isto 46 milijuna, tako sam ostavio Grad.

Odluka je prihvaćena skoro jednoglasno, samo je Vlahušić bio protiv.

Prijedlog strategije upravljanja imovinom Grada Dubrovnika za razdoblje 2023. do 2029. i Plan godišnjeg upravljanja nekretninama

Pročelnica UO za nekretnine Marijeta Hladilo zamolila je da se objedini rasprava za dvije točke. Kazala je kako je napravljen registar imovine Grada. Kazala je kako je u tijeku izmjena zemljišnih knjiga te da ovaj odjel čeka veliki posao. Registar je u obliku exel tablice, a nada se da će uskoro postati aplikacijski program. Tvrtka Libus je napravila strategiju upravljanja nekretninama.

Vilma Plavčić iz tvrtke Libus je održala kratku prezentaciju o Strategiji.

Grad Dubrovnik je odlučio imati 26 konačnih ciljeva, što je veliki izazov, s obzirom na broj ljudi koji rade u Odjelu.

Vlahušić – strategija ima samo dvije rečenice. Imovinom upravlja gradonačelnik uz potporu gradskog vijeća. Ništa drugo što piše na papiru ne znači ništa. U javnoj raspravi na ovaj dokumenta se javilo troje ljudi ja, Deša i kandidatkinja za gradonačelnika. Koliko gradovi zarađuju od imovine mi smo na 200 milijuna kuna, najviše u Hrvatskoj. Iza nas je Rijeka, Zagreb i Split. Jer gradovima je imovina trošak. Imali smo gradonačelnika koji je napravio Zakladu i dao joj nekretnine na Stradunu, drugog koji je dao zidine DPDS-u, pa gradonačelnicu koja je smanjila za 10 posto cijenu javnih površina i imamo sljedeća dva mene i Mata koji pokazuju da je imovina važna da ona jest Grad. Prebacit ću se sad u 2029. gradovi će se kretati u prihodu od milijun, dva eura, a Dubrovnik treba iznositi 100milijuna eura, kazao je Vlahušić.

-Ako 2029. godine kažimo da od 3 milijuna gostiju kroz godinu, dva milijuna kupi Dubrovnik Pass mi smo na 100 milijuna eura. To je strategija i cilj i smjer. Tad ćemo imati vlastelu građane i turiste pučane, koji će plaćati da svi živimo lijepo u gradu.

Bonačić Obradović pitala je spadaju li u zemljišta koja će RH ustupiti Gradu i zemljišta, kao što su ona na Montovjerni za izgradnje garaža.

Franković – istina je da imamo cijeli niz zahtjeva koja smo uputili Ministarstvu, koje je trenutno usmjereno na obnovu od potresa, pa neki drugi poslovi čekaju. Očekujemo uskoro, na jesen novi Zakon o državnoj imovini kojim bi se dio imovine prebacio na Gradove i Županiju. Zakon ima grubi draft, tražili smo više povjerenja lokalnoj samoupravi. naš je prioritet cesta, a onda će ona biti preduvjet garaže. A garažu treba graditi privatnim novcem, a mi ćemo pomoći.

Bonačić Obradović – te bi garaže smanjile gužve na toj novoj cesti. Oni na početku ne bi trebali kružiti.

Vlahušić – u Ulici Janka Bobetka smo kupili prostor parkinga od HEP-a. Igor Franić je napravio projekt parkinga na četiri etaže. Jeste li danas spremni za taj projekt, za tu cijelu ulicu. Mislim da bi ljudi bili presretni. Sanitat se može zadužiti, a ljudi bi bili spremni platiti.

Franković – prijedlog je zanimljiv, zgradu HEP-a su procijenili na 17 milijuna kuna, što je previše, ja sam im rekao da je to previše. Ideja je dobra, vidjet ćemo što možemo.

Vlahušić – sad imamo tamo 45 mjesta, na četiri etaže to bi bilo dosta, a za pare ne morate voditi računa.

Capor – gledajući prijedlog zaključka treba pohvaliti trud zaposlenica Odjela za nekretnine. ono što smo komentirali je da grad mora raditi puno više, pogotovo kad u gradskoj jezgri dramatično otpada broj stanovnika. mi nismo ništa napravili da kupimo kuće i stanove putem prvokupa. Živi grad je grad. Kuće koje se pojavljuju na tržištu ne kupujemo, ti se stanovi pretvaraju u apartmane, a to tjera ljude iz Grada. Nismo odredili prioritet da unutar zgrada gdje još žive ljudi spašavamo kupnjom taj segment stanovanja. U Odjelu mi je bilo rečeno da će to biti i prijedlog ove strategije, na žalost to nisam primijetio. Menadžerski način upravljanja doveo nas je do situacije da gradski kotar nema svoj prostor, nego je tamo apartman. Drugi dio je popis nekretnina koje se planiraju prodati. Brine me zašto nama kao vijećnicima nisu pokazani takvi dokumenti, koji imaju zainteresirane kupce. među njima su i dvije zadnje zelene čestice na glavici Babinog kuka. Mene interesira zašto i kome se prodaju te čestice, da se ne bismo sutra crvenili pred građanima.

Potrebica – Danas sam se dva tri puta s Vlahušićem složio, pa i sad, građani dobro žive od imovine. Gospar Đuro: “Dala bi mati, ali nema otkle”. Mi u ovom trenutku nemamo sredstva za stanove. Javne površine su podignute samo za 10 posto, jer me to interesiralo. Imali smo ugovore do 2024. i cijena može rast za 10 posto dotad, a iza će značajno rasti, nadam se. I sova je Strategija prepoznala javne prostore kao važan izvor prihoda.

Capor – pohvalio bih gradonačelnika da je bio na tom sastanku. U dokumentu se upozorava da zaostaje zakup javnih površina u cijeni. Ali kad govorimo o nad standardu, zamislite kuću u kojoj je živjelo 5 obitelji, a sad žive dvije i tri apartmana. Tu se grad treba potruditi u višestambenim zgradama. Dobro je što je smo kupili poslovne prostore, ali nijedno Gradsko vijeće dosad nije kupilo nijedan stan u zidinama.

Franković – ispravno ste pohvalili službenice i pročelnicu. Ja se u njihov posao ne miješam, jer znam da dobro rade. Vjerujem svojim suradnicima. Što se tiče kupnje nekretnina u povijesnoj jezgri, danas smo slušali o školama, cestama, garažama, stanovima, besplatnim materijalima, ali otkud novca za sve to. Vlahušić ima ideju kako zaradit, ali i potrošit. mi ne možemo sve. Ako nešto dajemo besplatno, moramo znati zašto. Demokratska revitalizacija gradske jezgre, obnovit ćemo gradske stanove, a nadamo se da će nam i RH prepustiti svoje stanove koje ćemo mi obnoviti. Vjerujem da bi 30 djece u iduće dvije godine moglo živjeti u Gradu. Završili smo školu u Ulici Ilije Sarake, ja sam uvijek za kupnju nekretnina, kad imamo novaca. Kupili smo Čingriju, Zagrebačku banku, Ekspres restoran, kupovali smo i TUP i UTD Ragusu i Luku Dubrovnik. Treba procijenit što prodati, a što ne. Ako je riječ o zelenoj oazi nisam za to, ali ako je neki okrajak koji ničemu ne služi, ja sam da se proda. Teško ćemo mi našom kupnjom održati broj stanovnika u povijesnoj jezgri, to je Tito mogo, njega više nema.

Vlahušić je opet počeo s DPDSom i karijolama novaca koje se bacaju u more. On smatra da su novci tu.

Bonačić Obradović replicirala je gradonačelniku da iz viška ima novca za dodatke učenicima. Kazala je da vrtići mogu biti besplatni u cijeloj Hrvatskoj.

Franković – mi sve možemo, ali nam je trebalo 30 godina za napraviti prvu novu školu. Pa je li bolje izgraditi novu školu ili sve dati. Grad već izdvaja za učenike, djecu, obitelji, podstanara. Ali postoje i strateški projekti. To su ceste, vrtići, škole. Roditelji ne traže besplatne vrtiće, nego mjesto u vrtiću. Pred nama je cijeli investicijski ciklus u zgrade javne infrastrukture i zato moramo uvesti imovinski cenzus u usluge koje su besplatne. Činjenica da je vrtić u gradu 2 500 kuna, roditelji plaćaju od 500 i niže. Onda je valjda jasno koliko ulažemo. Kad bi država subvencionirala dio sredstava opet ne bi pokrila troškove. Sad trebamo osigurati sredstva u Opskrbnom centru i Studentskom centru i u Biskupiji, a čeka nas i novi vrtić u Komolcu. U Dubrovniku 60 posto djece ide u vrtić. Znači 40 posto ih stoji drugdje, po novoj strategiji od 4 godine djeca će morati obvezno u vrtić, sad vidite koliko nam mjesta fali, a jaslice su posebna priča. Nije to samo problem Dubrovnika. Vrtići se bez novca ne mogu graditi. Socijalni cenzus bit će kriterij u dodjeli sredstava grada.

Capor – vratio bih se na pitanje koje sam postavio. Možemo li mi prije dizanja ruke što se planira dogoditi s nekretninama koje namjeravamo prodati, a kad usvajamo godišnji plan upravljanja nekretninama. Mi moramo znati što će biti s tim nekretninama. Konkretno na nekim dijelovima grada trebamo sačuvati slobodne zone. To iz ovim materijala ne možemo ustanoviti. Moramo vidjeti pisma namjere koja dolaze u Odjel. Nisam ja predlagao da iz proračuna kupujemo stanove, Društvo bi trebalo spašavati život u Gradu, kako su kupovali i poslovne prostore.

Potrebica je podsjetio kako Vlahušić potpisao ugovor s DPDS-om, a da je ova gradska uprava unaprijedila taj ugovor, a sve kroz dogovor.

Bonačić Obradović je kazala kako 250 000 eura treba ići prema njoj školarcima, a da imovinski cenzus treba uvesti za sve mjere.

Maslać smatra da ne treba toliko graditi vrtića, a već nema tko u njima raditi. Kazao je kako treba biti mudar oko kupnje stanova, koji će se knjižiti na DPDS da ne bi oni bili sutra vlasnici više imovine od Grada.

Capor – radi se o tome da već imamo čovjeka, kojeg se zove “Slovenac”, koji je vlasnik difuznih hostela diljem cijeloga grada. Čemu vrtići u Gradu, ako nema djece. DPDS se treba počet ponašati ne kao u 19. stoljeću kupovati spomenike i obnavljati. Sad je 21. stoljeće i ugroženi su ljudi, a DPDS je aktivni sudionik Plana upravljanja. Mene gospodine Potrebica zanima hoćemo li dobiti informacije što će se dogoditi s česticama koje Grad prodaje.

Vlahušić – drago mi je da smo se svi složili da su zidine imovina grada. Moj su zakon srušili, ne sud, nego HDZ. Mogli bi 100 godina raspravljat. Čude me riječi Capora da DPDS treba kupovati stanove u povijesnoj jezgri da kupi stan i 25 posto odmah da državi, zato je skuplje kad oni kupuju nego Grad.

Kristić – mislim da nam treba uz ovaj popis nekretnina za prodaju trebali znati za što je ta nekretnina namijenjena. Mislim da u odluku treba dodati tu stavku. Druga je inicijativa ne sam DPDS, nego i Zaklada, Blago djelo, nastojati otkupiti nekretnine, to nema nikakve veze s PDVom.

Potrebica – ne možemo donijeti odluku, do milijun kuna gradonačelnik odlučuje, a samo ako on tu nadležnost ne prenese na Vijeće.

Marijeta Hladilo – Gradsko vijeće ukida javne puteve, ali ne i ovlasti prodaje ispod milijun kuna. Ovdje je uglavnom riječ o legalizacijama i razdvajanju kućanstava. Ovo je plan, on se ne mora realizirat i možemo dostaviti sva pisma namjere.

Maslać – mi trebamo pohvaliti DPDS jer oni su obnovili gradsku imovinu. Priča oko Grada je u porezno jako malom opterećenju na iznajmljivanje. Nije realno da kupujemo po ovim cijenama. Tek kad dođemo u odnos da fiskalnom politikom možemo nekako smanjiti cijene, to e biti realno, a treba znati da su privatni investitori obnovili nekretnine.

Capor – postojale su radne ideje pretvaranja Lovrjenca u kockarnicu i drugo. Prvokup mora nastupiti prije nego što neke ruševne nekretnine postanu apartmani. Grad ima pravo prvokupa. Ne želim otvarati front s DPDSom, ali želim da oni krenu kupovati na vrijeme, jer teško ćemo od “Slovenca” otkupljivati. A ja ne vidim plan da se to radi u sljedećih 6 godina.

Deraković – slažem se s Caporom i sa Gradonačelnikom. Postavio bih pitanje je li bez suglasnosti Vijeća moguće prodati gradske nekretnine i je li moguće da taj novac ostane u rezervi za kupnju?

Vlahušić – gradski problemi su nastali kad su stanovi postali privatni. Imali smo 1000 stanova u Gradu, ali smo ih ljudima za 100, 200 eura, a oni su ih prodali za 100 puta više. Društveno vlasništvo dali smo privatnicima, ali da je to ostalo društveno, sad bi Grad bio ruševina. Treba naći balans između te priče. Ako bude razuma kod ovih mladih što vode DPDS, da se oni bave obnovom, a drugim prihodima da se bave oni koji to znaju.

Capor – 2016. je čak bio amandmanom unesen u proračun da Grad krene s otkupom stanova, bojim se da ćemo ukoliko izglasamo ovu odluku da od kupnje neće biti ništa. Očekujem da nam date neke korake koje ćete poduzeti u ovom smislu. DPDS je već godinama tražio oslobađanje PDV-a na ulaznice.

Franković – jedna od rijetkih stvari gdje smo jedinstveni, osim Srđa, je odnos prema DPDSu i DU Pass i tako. Sad već preuzimamo korak po korak preuzimamo financijski okvir za novac na zidinama. Tu je Vlahušić uspio otvoriti neke putove. Postali smo partneri, a Vlahušić je negdje nestao. Ajmo završiti posao. Slažem se s Caporom da treba kupovati u povijesnoj jezgri, ali to je jedan od prioriteta, ali treba naći izvor financiranja. Mislim da nije baš jednostavno. Bio sam uključen u taj zahtjev DPDSa, a Porezna je jasno rekla da ne može. U ovom trenutku nam to ne treba. imamo DU Pass, ukinimo ulaznice i sve je rješeno.

Vlahušić – ne mogu doć k sebi zašto Vi Capore tražite da DPDS treba biti Veliko vijeće našeg Vijeća. 10 posto DU passa dajmo DPDSu, i ukinimo ulaznice. Mi ćemokupovat stanove, oni nek obnavljaju. DU Pass forever.

Deraković – čini mi se da ova ideja s DPDSom dobra, ali je pitanje je li itko s njima razgovarao o ovoj temi?

Potrebica– jest kolega Vlahušić na televiziji upravo.

Capor- DPDS je partner u Planu upravljanja, on nije neprijatelj. Grad nema novaca, ali DPDS ima. U ovom trenutku nije spašavat tvrđave i topove, ali jest vrijeme za spašavanje stanovnika. Molim Vas da počnete voditi pregovore s DPDSom u tom smjeru. “Slovenac” je na 40 nekretnina u Gradu u zadnjih 10 godina, a mi smo na nuli.

Vićan – stvar krivo započeta, nikad dobro završena. Zamisli da se stanovi nisu mogli otkupit u zaštićenim jezgrama, ne bi mi imali ove probleme. Ne hodočastim pročelnike da bi se informirao. Ono što moram reći, po prvi put u ovih 30 godina, imamo napore koji je učinio Odjel da imamo popis imovine. Pročelnica je rekla da se nešto još može pojaviti, a to je problem jer i država ne zna što ona ima. Drugo što želim reći kakva je to bojazan da će oni nešto prodat, nisu ništa prodali važno dosad. Sve što je vrijedno ide na Vijeće. “Slovenca” osobno poznajem, on ima neograničeni fond novaca. Imamo mi rješenje u pripremi za “Slovenca” i takve. One ćemo vlasnike apartmana, koji tu ne žive i nisu prijavljeni da žive u Gradu oporezivati 300 puta, pa će se onda on drugačije ponašati. Naši građani će imati drugačiji tretman. Onih 10 posto javne površine dobro pogledajte jer ugovori ne izlaze svima 2024. Vlahušić je u pravu u nekim stvarima, ali se ne može sve lomit preko koljena. Strategije se užasavam, to je neki arhaični dokumenat, koji se mora izrađivati stalno. Mi ođe dižemo ruku za ukidanje puta za 2 do 7 kvadrata. Što će gradu tih pet kvadrata? To pod hitno treba prodat sve. Teško je uz cijene u zadnje vrijeme, kupovati stanove, kad su pojedinci prodali šupe i riješili stanove za djecu u Lapadu. Najvrejdniji je za mene ovdje ovaj popis imovine.

Marijeta Hladilo odgovorila je kako postoji par slučajeva ima gdje nekim objektima ističe i prije kraja 2024. ugovor o javnim površinama, pa se njima cijene mogu povisiti.

Većinom glasova prihvaćene su 10. i 11. točka prihvaćene su većinom glasova.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Programa građenja komunalne infrastrukture za 2022.; Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Programa održavanja komunalne infrastrukture u 2022.; Prijedlog zaključka o izmjeni i dopuni Zaključka o ukidanju statusa puta za dio nekretnine oznake čest. zem.  1060 k.o.  Prijevor; usvojene su bez rasprave većinom glasova.

Jednoglasno su prihvaćene tri točke o najmu stanova i to:

Prijedlog zaključka o sklapanju Ugovora o najmu stana sa slobodno ugovorenom najamninom na određeno vrijeme sa Općom Bolnicom Dubrovnik.

Prijedlog zaključka o sklapanju Ugovora o najmu stana sa slobodno ugovorenom najamninom na određeno vrijeme za dva stana sa Dječjim Domom Maslina Dubrovnik.

Prijedlog zaključka o sklapanju Ugovora o najmu stana sa slobodno ugovorenom najamninom na određeno vrijeme sa Domom zdravlja Dubrovnik.

Jednoglasno su usvojene i sljedeće točke.

Povjerenstvo za ocjenjivanje programa i projekata u području sporta osoba s invaliditetom u 2023. bit će: -Silva Violić, Anita Simović i Miho Katičić

Prijedlog zaključka za imenovanje mrtvozornika/ice za područje Grada Dubrovnika

Uz liječnike Orsata Johna, Velibora Puzovića, Maria Šljuke imenovana je i Dijana Katić.

Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na Statut Javne ustanove Športski objekti Dubrovnik.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju izvješća o radu Dječjih vrtića Dubrovnik za 2022.

Vlahušić – je kazao kako godišnje ide 30 000 kuna godišnje po djetetu. Roditelji financiraju mali iznos. Ako gledamo da je demografija osnovni problem Hrvatske, trebali bi svima pomoći da djecu upišu u vrtić. Je li moguće izgraditi sve te vrtiće? Imamo i privatne vrtiće. Trebamo ići u dva smjera u privatne i javne vrtiće. Imamo prihode i imovinu i hoće li grad biti vlasnik svih vrtića ili neće? Najveći apsurd je da Država donosi pedagoški standard, a ne daje ni lipe. To je ono o čemu bi Vlada trebala voditi računa, kolegice Doršner.

Doršner – baš kao vijećnica mene zastrašuje da je pravo djeteta, pravo na vrtić. Mi trebamo razmišljati i o nekim drugim rješenjima. Mislim da nije rješenje da dijete preko ljet bude do 4 popodne u vrtiću.

Vlahušić – Vi ste kao i ja liječnica imate veća primanja, ali većina ljudi ne može sebi priuštiti da ne rade preko ljeta. Mladi ljudi sebi to ne mogu priuštiti.

Franković – roditelji sudjeluju u cijeni vrtića 15 posto. Otvaranjem novih vrtića u prostorima Opskrbnog centra na Babinom kuku i u bivšoj Biskupskoj palači imat ćemo dovoljno kapaciteta za djecu, ali nisam siguran da ćemo imati stručnog osoblja u vrtićima. Mi sad podižemo plaće u vrtićima, ali to su i dalje manje plaće. Treba izjednačiti plaća učiteljica u školi s odgojiteljicama, a to nije slučaj. A čim mi podignemo plaće jednima, javljaju se drugi. Javna uprava više nije konkurentna plaćama, nemamo novac da platimo stručne i vrijedne ljude, koji žele raditi. A ovdje se govori o besplatnim vrtićima. Mi moramo dovršiti ulaganje u infrastrukturu i podignuti plaće odgojiteljicama. Ljudima koji tamo rade moraju koristiti i godišnji odmor, jer rade tijekom cijele godine, a i vrtiće treba obnavljati. Zato se ljeti, kad je manji interes planiraju radovi održavanja. I te odluke donosi ravnateljica, a ja je podržavam, jer ona zna najbolje zašto pojedini vrtić treba zatvoriti ljeti.

Deraković – u vrtićima se djeca ne čuvaju, nego odgajaju, a sve leži na ljudima, koje s plaćom treba motivirati, a onda je tu infrastruktura i pedagoški standard. Žalosti da 272 djece ima teškoće u razvoju i samo 8 ljudi u stručnoj službi. To me žalosti. Koliko bi trebalo imati ljudi u stručnim službama da bi se postigao standard. Imali ste 700 doznaka za bolovanje, to su ogromne brojke, kako vi uspijete organizirati rad? Podržavam prijedlog.

Franica Lasić – stručnog kadra nedostaje. ovo su podatci iz prošle godine, ali smo u listopadu ostali bez dva logopeda i u ožujku smo ostali bez edukacijskog rehabilitatora. Zaposlili smo još troje ljudi, ali bi nam ukupno trebalo još toliko ljudi. Svaka skupina ima četvero djece s problemima u razvoju. Vrtićke skupine su bliže standardu, a jaslice su nam prekapacitirane.

Bonačić Obradović – podsjetila je Vlahušića na ciljeve iz 2013./2014. godine. Kazala je kako je kontinuitet u ulaganju u vrtiće postoji. Sad imamo velike mogućnosti dobivanja velikih sredstava za vrtiće. mene zanima koliko je projekata gotovo i koliko ćemo novca povući iz fondova. Imamo i 7 posto nadarene djece. Zanima me kako se nadarena djeca prate? Zanima me kakva su iskustva s Montessorr programom? Plaće su najniže u županiji. Doktorici Doršner ću odgovoriti da roditelji rade ljeti i da povlače djecu iz vrtića kad idu na godišnji odmor. Besplatni vrtići, to se može. Neki gradovi mogu i imaju. Za bolovanja gospodine Derakoviću, to su Vam porodiljini, to su Vam mame.

Franković – čini mi se da naša vijećnica zalaže za parlamentarne izbore, ja bih bio sretan. Vijećnica je rekla cijeli taj kontinuitet ulaganja u vrtiće 26 milijuna eura je uloženo u zadnjih 6 godina u Dječje vrtiće Dubrovnik. Povećanje plaće sad će biti približeno standardu na razini države, ali nije ni to dovoljno. Ovim su se odgojitelji vratili na 2009. kad su im smanjena primanja. Vidjeli ste i na primjeru Zagreba da gradonačelnik Zagreba razmišlja o imovinskom cenzusu. Svi gradovi imaju liste čekanja. Grad je prijavio dva vrtića Mokošicu i Komolac na fondove. Mokošica stoji 60 milijuna kuna i građevinsku dozvolu. Komolac ima idejni projekt, ali čekamo darovnicu Države za zemljište. Mi se moramo odlučiti strateški hoćemo li ulagati u zaposlenike ili besplatan vrtić. Mislim da bi bilo dobro da se porez na dobit smanji tvrtkama koje zaposlenicima plaćaju vrtiće. Mislim da bi to bilo bolje za sve. Moram reći da naše odgojiteljice često rade volonterski prekovremene sate, dakle one to žive, ali mi moramo promisliti da prije besplatnog vrtića trebamo ulagati u odgajatelje.

Bonačić Obradović – što se tiče saborskih izbora, mislim da sam premlada. ideje dijelim s Vama, a to je beneficirani radni staž i plaće iz državnog proračuna, a kad SDP dođe na vlast vrtići će biti besplatni.

Vlahušić također smatra da se država mora uključiti u financiranje vrtića, a ako država to ne može, gradovi sami to ne mogu podnijeti.

Potrebica – zalažem se za odlazak u mirovinu sa 40 godina. Zalažem se da imate jednom mjesečno besplatno spenzu i gorivo na pumpi. Dajte kolegice na svakoj točki se zalažete za nešto besplatno. Ako bi imao novca, gradonačelnik bi dao prvo svima dječjim vrtićima. Sva serija tih obećanja, nije moguća. Toga nije bilo ni kad su vaši seniori vladali. Tko ima treba platiti, a tko nema njega treba podržat. To je socijaldemokracija, sve drugo je populizam.

Bonačić – ne znam koliko je ovo populistički. Rekla sam da država treba plaćati vrtiće.

Vićan – svi zaposlenici trebaju imat beneficirani radni staž. Mi ćemo podržati obje točke. Mislim da se radi dobar posao i pravo je čudo da veliki broj odgajateljica ostaju, a da ove dvije ravnateljice pristaju raditi ovo što rade.

Oba izvješća o radu vrtića u Dubrovniku i Mokošici jednoglasno su usvojena.

Posljednja točka na dnevnom redu bila je Izmjene Odluke o ugostiteljskoj djelatnosti. Riječ je o točki koja regulira glasnoću glazbe koja se smije čuti iz ugostiteljskih objekata te na javnoj površini tijekom manifestacija. Izuzetke od propisane buke dozvoljene na javnim prostorima dozvolit će gradonačelnik. Sve je već prethodno rečeno na raspravi pod točkom 4. pa su vijećnici većinom glasova, bez rasprave prihvatili ovu točku.

Sjednica je završila nešto prije 20 sati.

Lea Pavlović/Katarina Fiorović