Dvanaesta sjednica Gradsko vijeća Grada Dubrovnika, iako zakazana za 8:30, započela je nakon deset minuta zakašnjenja. Za današnji dnevni red predložene su 22 točke među kojima i Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti JU Rezervat Lokrum na zaključenje ugovora o javnoj nabavi broda. Na dnevnom redu su i izvješća JU Rezervat Lokrum, Dječjeg vrtića Dubrovnik i Pčelica te izvješća javnih ustanova u kulturi.
Sjednici je trenutno nazočno 16 vijećnika. Kvorum je utvrđen.
Prihvaćen je zapisnik s prethodne sjednice Gradskog vijeća.
Maro Kristić predložio je da se Dnevni red nadopuni točkom vezanom uz azila na Žarkovicu kako bi vijećnici mogli raspravljati i na tu temu.
Određena je stanka od pet minuta kako bi se pripremila točka koju je predložio vijećnik Kristić.
Marko Potrebica kazao je kako on neće glasati za točku koju je predložio Kristić jer ne postoji pisani materijal niti izvješće na temelju kojeg bi se ona uvrstila.
“Predlažem da se ova točka pripremi za narednu sjednicu Gradskog vijeća koja će se održati kroz dvadesetak dana”, kazao je Potrebica.
O Kristićevom prijedlogu neće se glasovati.
Prihvaćen je dnevni red u cjelini.
Izvješće Mandatnog odbora
„Na sjednici Mandatnog odbora razmatran je prestanak mandata vijećniku Blažu Pezo, a početak mandata njegovom zamjeniku. Vijećnik Pezo je stavio svoj mandata u mirovanje iz osobnih razloga. HDZ je predložio da njega zamijeni Teo Grbiću. Mandatni odbor utvrdio je da postoje zakonske pretpostavke za početak mandata Tea Grbića“, kazao je predsjednik Mandatnog odbora Nikša Selmani.
Teo Grbić položio je vijećnički prisegu.
Vijećnička pitanja
Ivan Tropan postavio je dva pitanja gradonačelniku. Upitao je što je s radovima na Lapadskoj obali te kako teče sanacija Grabovice.
Gradonačelnik je kazao kako radovi na Lapadskoj obali teku u za to previđenim rokovima.
“”Neće biti problema. Imamo izazove koje imamo, a odnose se na povećanje cijena. Izvođači traže novelaciju ugovora. Priznali smo povećanje cijena čelika i potpisali novelaciju ugovora. Održali smo cijeli niz sastanak i imamo jasne garancije da radovi neće kasniti. Što se tiče Grabovice, azil na životinje i Grabovica nisu na istoj lokaciji i jednoj nije vezano za drugo. Samo područje je odvojeno cestom. U trenutku dobivanja građevinske dozvole i potrebnih sredstava, funkcioniranje Grabovice neće ugroziti građenje azila. Na području sadašnjeg odlagališta planiramo izgradnju filmskog studija. Odrađena je druga faza sanacije Grabovice. Ona je bila financirana sredstvima Fonda za zaštitu okoliša”, kazao je gradonačelnik.
Vijećnica Bonačić Obradović postavila je dva pitanja vezana uz Čistoću.
„Razmišlja li se o postavljanju pametnih spremnika za otpad i u dječjim parkovima. U Dubrovniku se razdvaja sam 12 posto otpada. Direktor Iveković najavio je novi ciklus radionica. Najavljen je i novi pravilnik gospodarenja otpada. Za mnoga kućanstva troškovi života rastu. Grabovica nam je tinjajući problem. Imamo gradsku firmu koja ima dva direktora, a ne jednog. Je li bolje zaposliti čistoće ili trebamo imati ovoliko direktora i zamjenika koji imaju plaće preko 12 tisuća kuna. Kada ćemo se pomaknuti s tih 12 posto. Molim da mi pismeno odgovorite što je novi direktor napravio, otkako je preuzeo funkciju i koja je uloga jednog, a koja drugog direktora“, upitala je Bonačić Obradović.
„Vaš prijedlog o postavljanju spremnika na dječja igrališta je dobar i konstruktivan i ići ćemo s tim prijedlogom. Spominjete povećanje plaća za direktore. U vrijeme vladavine vaše stranke trošak plaća je povećan za 40 posto, a za čistače nije bilo povećanje. Upravo zato radimo reorganizaciju društva Čistoća kako bi ljudima na terenu povećali plaće. Redefinirat ćemo sve ove koji sjede u kancelarijama. Oni su isto tako bitni. Priču o gospodarenju otpadom ste okrenuli naopačke. Edukacija je uvijek dobra. No, moramo je dalje razvijati. Dio naših sugrađana nema bazičnu kulturu vezanu uz vrijeme odvajanja otpada, nego ga odlažu kad idu ujutro na posao. Edukacija treba početi iz vrtića. Kćer mi je neki dan rekla, kad je ugledala papiriće na cesti, da planeta zbog tih paprića nije čista, a to je naučila u vrtiću. Izvijestit ćemo vas o onome što radi svve zaposlenici, a ne samo direktori Tabak i Ivekvić”, kazao je gradonačelnik.
Vijećnica Bonačić Obradović kazala je kako podržava povećanje plaća ljudima na terenu te kako se uvijek zalaže za edukacije.
Vijećnik Cetinić postavio je pitanje vezano za zaustavljanje taksi vozila na Pilama.
“Stanje je katastrofalno, moglo bi doći do velikih problema. Volio bih da zajedničkim snagama nađemo rješenje, a na zadovoljstvo svih. Čuo sam da se pokreće obnova igrališta iznad Gimnazije, volio bih da nas o tome izvijestite”, upitao je Cetinić.
Gradonačelnik je kazao kako je zakon omogućio taksi vozilima da iskrcavaju putnike na autobusnim stanicama, ali da se na njima ne smiju zadržavati.
“Novi zakon omogućit će uspostave posebnog prometnog režima. Vjerujem da će zakon biti izglasan do ljetne stanke. Kad ulazite u gradove posebnog režima u Europi trebate sve planirati u minutu. Do reda mogu dovesti značajne kazne za one koji krše pravila. Što se tiče autobusa i kombija priču su doveli u red. Puno je sudionika u prometu na malom prostoru, a oni svi žele doći na Pile. To treba sve uskladiti. Protočnost prometa smanjuju i pješaci. Što se tiče igrališta na Pločama, nedavno smo izvršili analizu asfaltne podloge. Postoji tvrtke koja je voljna s nama surađivati na izradi nove podloge, koju bi dijelom i donirali. Nadamo se uskoro njihovom konkretnom odgovoru”, kazao je gradonačelnik.
Maro Kristić pitao je li se što promijenilo po pitanju povećanja naknade asistentima u nastavi te što se događa s Centrom za pružanje usluga u zajednici.
“Lokacija je Orašcu je vraćena vlasnicima. Je li došlo do kakvih pomaka, kad možemo očekivati početak gradnje? U percepciji javnosti se stvara slika da su sestre Sambrailo isključivo odgovorne za stanje u Žarkovici. Molim vas, da nam kažete što će se u perspektivi dalje događati s tim. Naša je zakonska obnova imati azil”, upitao je Kristić te pročitao članak zakona koji se odnosi na obvezu lokalne zajednice da zbrinjava napuštene životinje.
“Održana je sastanak s predstavnicima asistenata u nastaviti. Dio sredstava financira država, a ostalo je na lokalnoj upravi. Satnicu ćemo podići s 25 na 35 kuna. To će se dogoditi kad provedemo rebalans proračuna. Još uvijek neću izaći s lokacijom Centra za pružanje usluga u zajednici, no radi se o izvanrednoj lokaciji. U rujnu bi trebao biti gotov prijedlog idejnog riješenje, kojeg ćemo potom iznjeti roditeljima. Sljedeći korak je ishođenje građevinske dozvole. Održana je sastanak s predstavnicima asistenata u nastaviti. Dio sredstava financira država, a ostalo je na lokalnoj upravi. Satnicu ćemo podići s 25 na 35 kuna. To će se dogoditi kad provedemo rebalans proračuna. Još uvijek neću izaći s lokacijom Centra za pružanje usluga u zajednici, no radi se o izvanrednoj lokaciji. U rujnu bi trebao biti gotov prijedlog idejnog rješenje, kojeg ćemo potom iznijeti roditeljima. Sljedeći korak je ishođenje građevinske dozvole. Azil na Žarkovici ne postoji. Sve aktivnosti koje je Grad radio gore nije smio raditi. Životinje se nalaze u katastrofalno stanju. Imao sam priliku vidjeti videa u kojima se životinje mlate na brutalni način. Dopustimo inspektoratu i policiji da obave svoj posao. Grad će postupati sukladno rješenju inspektorata. Imao sam sastanak s Lukom Omanom. Oni i ostale udruga za zaštitu životinja žele pomoći da se riješi problem. Grozim se činjenice da netko u javnom prostoru iznosi činjenice da želimo nastambe na Žarkovici ukloniti jer smo nekome osigurali zemlju. Postoji na stotine svjedoka određenih događanja. Odgovornost dijelom leži na Gradu i to u dijelu u kojem smo dopustili da se ove aktivnosti gore događaju Neistina je da Grad nije kupovao dovoljno hrane. 2017. promijenili smo i vrstu hrane, osigurali smo sredstava u veterinarskim ambulantama putem Sanitata. To područje je toliko veliko kao i broj pasa da ti ljudi to nisu uspjeli odraditi. Moramo biti svjesni da oni koji su prijatelji životinja ne žele da životinje žive u lošim uvjetima na Žarkovici. Gore su se životinje kotile i tako je rastao njihov broj. Ovo je notorna činjenica, sterilizacija nije rađena. Psi nisu mikročipirani. Nedostaje veliki broj pasa koji su mikročipirani, a gore ih nema. Dopustimo institucijama da odrede svoj posao. Državni inspektorat je izašao na teren temeljem naloga policije koja provodi izvide vezano uz poslovanje i zlostavljanje životinja”, kazao je gradonačelnik.
Marko Kristić kazao je da ga brine što će se događati sa životinja u trenutku zatvaranja Žarkovice pa do otvaranja novog azila.
Vijećnik Vlahušić kazao je kako vijećnik Kristić 2015. prosvjedovao ispred njegove kuće sa psima.
“Što je država čekala sedam godina kako bi se riješilo pitanje Žarkovice? Podržavam stav da Grad napravi optimalno sklonište na Žarkovici. Nevjerojatno da je grad od 40 tisuća ljudi ima toliko životinja. Postavljam pitanje Kristiću hoće li doći prosvjedovati pred Matov prozor kad se psi budu odvodili. No, moje pitanje vezano je uz preseljenje gradskih službi. Ovu zgradu koristi i Grad i Županija? Molim da mi se dostave ukupni kvadrati koje Grad koristi na području grada”, kazao je Vlahušić.
Gradonačelnik Franković kazao je kako ne vjeruje da su Dubrovčani tako loši ljudi da su toliki broj pasa napustili.
“Psi se na Žarkovici nisu kastrirali, dovođeni su s područja cijele županije, a po nekim pričama i s drugih područja. Zemljišta na Žarkovici je u većinskom vlasništvu države. To treba biti reprezentativni dio grada, na kojem će biti recimo vidikovac. Vezano uz zamjenu dijela kojeg koristi županiji, spremni smo dati dio prostora koje koristi Grad unutar povijesne jezgre u zamjenu. Provodimo neke razgovore s ministrom Malenicom vezano uz preuzimanje zgrade suda, a u zamjenu damo adekvatnu nekretninu. Vjerujemo da bi potrebama kancelarijski prostora zgrada suda savršeno odgovarala. Vjerujemo da bi tu mogli smjestiti službe”, odgovorio je gradonačelnik.
Vijećnik Ivica Roko postavio je dva pitanja gradonačelniku.
“Što se odlučili za placu u Gradu, hoćete li produljiti radno vrijeme do 17 sati popodne. Zašto na Pilama ne radi WC, kao ni u parku u Gružu? Neka direktori Čistoće dignu guzice iz fotelja, što rade?”, upitao je.
Gradonačenik Franković kazao je da se istup vijećnika Roka zapravo performans te da se radi o istupu ne primjernom za Gradsku vijećnicu.
“”Je li uredu da netko tko plati 16 puta manje da bi radio do 13 sati, zloupotrebi to i radi dulje, a nije prošao javni natječaj kao oni koji su iskazali određenu cijenu. Možemo raspisati natječaj za ljude koji prodaju na placi svoje proizvode. Pravila i prava svih moraju biti jednaka. Mi smo volinji raspisati natječaj i dogovorite se sa Sanitatom da to provedemo. Javni WC-ovi moraju raditi. Mora se pronaći tehničko rješenje da oni rade 24 sata. Tu ste u pravu. Što se tiče direktora, svako društvo mora imati direktora. Nemojmo obezvrjeđivati radi direktora, mora postojati jasna vertikala” odgovorio je gradonačelnik.
I Nikša Selmani postavio je pitanje vezano uz Žarkovicu. Iznio je obveze koje Grad Dubrovnika ima vezano uz zaštitu životinja ta naglasio kako ih Grad nije ispunio. Kazao je kako je Grad sklopio ugovor s društvom As-Eko iz Šibenika.
„Hladni pogon se plaća 60 tisuća kuna godišnje. Zanima me ugovori sklopljeni sa skloništa. Smatramo da treba smanjiti tenzije i ići srednjim putem. Smatramo da bi trebalo uložiti sredstava kako bi se Žarkovica dovela u red do izgradnje novog azila. Smatramo i da bi trebalo osigurati sredstava za troškove veterinara, kao i da bi se trebala zaposliti dva djelatnika Čistoće i dva djelatnika Sanitata“, kazao je Selmani.
„Državni inspektora i Veterinarska inspekcija kažu da se za pse dobro ne skrbi, to govore i fotografije koje gledamo protekla dva tjedna, to govore i volonteri i bivši volonteri. Grad neće finacirati adaptaciju Žarkovice. Grad će u suradnji s Udrugom Prijatelji životinja financirati troškove za zdravstveno zbrinjavanje životinja. Financirati ćemo i izradu web stranice za udomljavanje pasa, a na kojoj će biti upisani i zdravstveni kartoni pasa. U najkraćem mogućem roku cilj nam je privesti životinje dobrom zdravstvenom stanju i zatvoriti azil na Žarkovici koji to nije. On više neće postojati jer to nije dobro za životinje. Ono što sam ja vidio, a vidjeli su i mnogi drugi, je nešto što nije bilo dobro za životinje. Vjerujem da je vijećnica Marčinko koja se sad smije, vidjela videe koje sam ja vidio, da bi sad plakala. Mi ne mrzimo životinje. Pokazat ćemo odgovornost u postupanja i napraviti sve kako je zakonom propisano. Organizacija na Žarkovici nema zakonsko ovlaštenje za udomljavanje psa. Trebamo im pomaći, a vi im vašim istupom odmažete, jer ih uvjeravate u nešto što nije moguće. Ako mislite da je Grad u nečemu pogriješio, podnesite odgovarajuće prijave protiv Grada i mene osobno. Naša zakonska obveza imati ugovore koje vi navodite, a to je imaju i sve susjedne općine. Očekujem da ćemo kroz deset dana imati potpukovnik. Očekujem političku podršku svih vas. Grad je dao 5 milijuna kuna za hranu, kućice i slično. Ne žalim za sredstvima, jedino mi je žao što nisam ranije progledao“, kazao je u svom odgovoru gradonačelnik.
Nikša Selmani ponovio je kako nastoji spustiti tenzije.
„Problem se ne može riješiti preko noći. Gore je 20 godina netko radio. Tamo ne dolaze psi koji su manekeni, već psi koji su bolesni i umiru. Skrb za 300 kučaka je ogroman posao. Naravno, da je teško, ali mislim da je nama u našim dušama još teže“, kazao je Selmani.
Posljednje pitanje postavila je vijećnica Petra Marčinko.
„Što je s muzejsko-interpretacijskim centrom sv. Vlaha o kojem je bilo govora?“, upitala je Marčinko.
Gradonačelnik je kazao kako će poslati pisani odgovor.
Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti Javnoj ustanovi Rezervat Lokrum na zaključenje ugovora o javnoj nabavi broda s najpovoljnijim ponuditeljem, društvom DALMONT d.o.o., temeljem provedenog postupka javne nabave u sklopu projekta „Povijesni vrtovi dubrovačkog područja“
Vijećnica Bonačić Obradović kazala je kako je raskinuta manja ponuda s prethodno izabranim ponuditeljeme.
“Možete li garantirati da nećemo ćemo plaćati penale? Hoćemo li stići nabaviti i izgraditi brod u zadanim rokovima. Što manjka u prethodnoj ponudi? Je li u povjerenstvu bio itko stručan? Koliko sam upoznata provedena su tri natječaja, a ponude su bile niže”, kazala je Bonačić Obradović.
Nikolina Grkovića kazala je kako je ustanova 2020. provela natječaj te da su ponude bile niže.
“Zbog koronakrize smo poništili natječaj, a novi smo proveli u veljači u 2021. Marina Studio je izabran, no ugovor je poništen, a oni su se potom žalili. Nakon toga su krenuli problemi. Marina Studio nije predala dokumentaciju. Nakon što smo ugovori raskinuti, bilo je natpisa da će na se tužiti, no do toga nije došlo. Dobili smo na novom natječaju novog ponuditelja. Argosy ćemo ove godine pokrenuti i koristiti u provođnju izleta Lokrum – Arboretum. Nakon sklapanja ugovora, tražit ćemo produljenje rokova”, odgovorila je ravnateljica Lokrum.
Marko Potrebica upitao je ravnateljicu Grković kad će prestati ratu u Ukrajini i hoće li ove jeseni biti korone.
“Iskoristite sve ove više sile kako bi dobili produljenje rokova”, kazao je Potrebica.
Vijećnica Bonačić Obradović kazala je kako je prije godinu danas firma koja je sada odabrana, ponudila puno nižu cijenu.
“Ima li ova firma reference pri izgradnji brodova? Je li određen remont broda Argosy”, upitala je.
“Odrađen je remont Argosyja. Svi zapovjednici brodova bili su u Povjerenstvu za nabavu brodova. Vjerujem da će tvrtka Dalmont brod izgraditi po ponuđenoj cijeni i u zadanim rokovima”, kazala je Grković.
Maro Kristić kazao je kako je jedino o čemu bi se moglo raspravljati je li ovo bio optimalan trenutak za nabavu broda.
„Prva javna nabava je jednostrano raskinuta sa strane Rezervata. Je li zajednica ponuditelja pokrenuta kakve pravne postupke?
Vijećnik Raguž kazao je kako podržava kupnju novog broda.
“Što je sa vaporetom Mokošica-Gruž-Lokrum, hoće li se ponovno aktivirati?”, upitao je.
Gradonačelnik je kazao kako mu nije drago da se danas raspravlja o ovoj točki.
“Da nismo proveli postupak javne nabave izgubili bi europska sredstva. Mislim da je vaporeto bio dobar, treba vidjeti kako će se složiti financijska priča. Javna nabava je javna nabava, u trenutku kad je netko izabran on je izabran. Vrlo često nam se dogodi da su izabrani izvođači za koje sumnjamo da će izvršiti ugovoreno, no nemamo dokumente kojima bi to potkrijepili. Krajnji je benefit da će Lokrum dobiti novi brod. Ostaje žal za činjenicom da prethodno izabrani ponuditelj nije ispunio svoju obvezu”, kazao je gradonačelnik.
Vijećnik Vlahušić kazao je kako će glasati za ovu točku jer Lokrum tako dobiva novi brod.
“Vaporet otvara mogućnost da se Dubrovčani koji imaju pokaza vode njima, kao i oni turisti koje kupe DU Card. Lokrum u idućih pet godina trebaju širiti svoju flotu” kazao je.
Vijećnik Vićan kazao je kako će DDS glasati za prijedlog.
“Pojedinci koji u životu nisu kupili vreću cementa diskutiraju na čudan način. Izbor Kraljevice se super. Odmah pokrenite nabavku novog broda za Lokrum. Žao mi je kolega Vlahušić nije predložio da se uvede i pristanište na areni Lapad”, kazao je.
„Što ako mi ne damo svoju suglasnost. Bilo bi dobro da se ubuduće za sve javne nabave suglasnost daje prilikom pokretanja postupka. Politički, nemamo pravo ne dati svoju suglasnost“, kazao je vijećnik Maslać.
Točka je jednoglasno usvojena.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove Rezervat Lokrum za 2021. godinu
Nikolina Grković, ravnateljicu JU Rezervat Lokruma predstavila je ukratko što se radilo na Lokrumu.
“Uspješno smo proveli zaštitu protiv potkornjaka. Imali smo samo devet zaraženih stabala. Istraživali smo i fauna šišmiša. Proveli smo nekoliko akcija čišćenja podmorja, postavili smo kolektore za plemenitu perisku. Radili smo na jačanju kapaciteta stručne službe. Radili smo na prikupljanju dokumentacije za obnovu Benediktiskog samostana, a predstavilo smo i istraživačke radove koje smo proveli”, kazala je.
Maro Kristić postavio je pitanje vezano uz postavljanje hidrantske zone visoke mreže.
„U nekom trenutku taj je projekt bio obavijen velom tajne. Mislim da bi javnost trebalo upoznati s tim projektom. Koliko je novca izdvojeno?“, upitao je.
Grković je kazala kako je mreža jučer testirana, kao i agregat. „Slijedi nam ishodovane uporabne dozvole, nakon čega mreža može biti puštena u funkciju“, kazala je ravnateljica.
Vijećnica Bonačić Obradović kazala je kako dobila slike smokve koja raste na krovu Maksimilijanove rezidencije.
„Što je s donacijama koje Lokrum dodjeljuje? Na dan 31. 12. imali ste 58 zaposlenih, a danas je taj broj 62, koja su mjesta popunjena. Vidim i da ste zaposlili osobu s invaliditetom, pa niste morali plaćati penale što je za svaku pohvalu“, kazala je.
„Upoznata sam sa smokvom, ona je tu već godinama. Samostan i Maksimilijanov ljetnikovac imaju dosta problema sa statikom. U skoro vrijeme će se raspisati pozivi. Svaku donaciju koja dođe u Lokrum, nju protokoliram. To su ustanove i institucije koje traže pomoć za svoje programe. Smatram da je to s naše strane odgovorno, radi se o društvenoj odgovornosti. Zaposlili smo jednog vrtlara 2021., godine, drugog 2022. godine. Zaposlili smo i jednog vatrogasca i upravitelja stroja, kao i pripravnika. Ta radna mjesta su bila upražnjena te smo morali zaposliti nove ljude“, kazala je Grković.
Vijećnik Raguž kazao je kako je lijepo vidjeti Javnu ustanovu koja je samoodrživa.
„Grad na godišnjoj razini daje 90 milijuna kuna za rad ustanova, od toga 27 ide na vrtiće. Na sve ostale ustanove ide 66 milijuna kuna. Ostale ustanove imaju manje od 7 posto vlastiti prihoda. Postavlje se pitanje ima li dovoljno kreativnosti. Pohvalit ću Dom Marina Držića i Kazalište Marina Držića. Hoćemo li u budućnosti doći do toga se ustanovama plaća po provedenom programu? Zašto se poduzetnički ne razmišlja o vođenju ustanova? Oni o tome ne moraju razmišljati jer pare dolaze”, kazao je.
Vijećnik Marković upitao je postoji li taktilna mapa na ulazu u Lokrum za slabovidne osobe, jesu li staze prilagođene za osobe s invaliditetom, postoje li dizala za ulazak u more.
“Prijavili smo projekt za izradu materijala na Braillevom pismu. U planu je prilagođavanje staza. Postoji ideja da se u budućnosti staze saniraju. Rampe ne postoje. Lokrum ima specifičan problem, stijene su zaštićene. Treba projekt dobro promisliti. Oni dijelovi koji su dostupni za izgradnje rampe su mul u Portoču i ispred Livade. Radimo na ovom problemu, vjerujem da će ih riješiti u budućnosti, ako ne već iduće godine”, odgovorila je ravnateljica.
“Tkođer pohvaljujemo izvješće. Imamo dva pitanja. Tijekom ožujka 2021. godine provodio se program zaštite životinja te da je kod kunića utvrđena hemoragijska bolest. U isto vrijeme izdano je priopćenje o hvatanju i premještanu jedinki na obiteljska gospodarstva, batil li to jedno s drugim?”, upitao je Nikša Selmani.
“Mi stvarno jedno odradili program zaštite divljači, zbrinuto je 19 kunića i devet paunova. Ovo priopćenje bilo je prije bolesti. Nitko nije očekivao da će bolest aktivirati u trenutku kad je Lokrum bio zatvoren. Kad je jedan zaraženi kunić približi drugome smrtnost je zapravo velika”, pojasnila je ravnateljica Grković.
Izvješće je jednoglasno prihvaćeno.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove Dječji vrtići Dubrovnik za 2021. godinu
“2021. godinu je obilježilo razdvajanje DV Dubrovnika na dvije ustanove. Izvješća su poprilično štura. Pitanje djelovanje je jako zanimljivo javnosti. Ovo je sugestija za budućnost. Volio bih da se u izvješćima osvrnete i na probleme s kojima se susreće. Koliko je ostale djece koja nisu upisana u ove dvije javne ustanove? Kad i kako će se ovaj problem riješiti. Što se događa, provodi li se i dalje usluga poslijepodnevnog boravka”, upitao je vijećnik Kristić.
Marko Potrebica kazao je kako se o DV Dubrovnik i DV Pčelica voditi objedinjena rasprava.
“Izvješća jesu štura, no to ćemo u budućem periodu promijeniti kako bi znali koji se programi provode i koje želimo provoditi. Na listi čekanja ostalo je 55 djece, sad smo uspjeli upisati još 37 djece. Na listi nam je ostalo još djece čiji su roditelji zaposleni. Poslijepodnevni rad se provodi. Što se tiče rada subotom i dalje provodimo taj program”, kazala je ravnateljica Franica Lasić.
Vijećnik Cetinić skrenuo je problem djece koja žive u Mokošici, a upisane su u vrtiće diljem grada.
“Roditelji mi se žale, da moraju platiti vrtić, iako su djeca možda u vrtiću bila svega dva, tri dana u mjesecu? Čini mi se smiješnim da se mora i u tom slučaju platiti puna cijena”, kazao je.
“Puna ekonomska cijena vrtića je preko 2 tisuće kuna, a cijena koju mu naplaćujemo je 550 kuna. Onaj koji dijete u vrtić dovede svega dva, tri puta, uzima mjesto nekome drugom. U posljednjih nekoliko godina otvorili smo više vrtićkih skupina. Osigurali su se novi kapaciteti. Moraju postojati standardi. Cijena od 550 kuna je uistinu mala. S djecom u vrtićima se radi. Želimo postići situaciju da su sva djeca koja trebaju biti upisana u vrtić, uistinu i upisana. Uredu je da se smanji cijena vrtića ako su razlozi opravdani i mislim da se to radi. Imamo građevinsku dozvolu za novi vrtić u Mokošici, a procijenjena vrijednost je 60 milijuna kuna. Ministarstvo je raspisalo natječaj po europskih standardima po kojima je po djetetu propisano 7 kvadrata, a ne 14. Na to smo se žalili. Vjerujem da će uskoro doći do prilagodbe sufinanciranja izgradnje”, kazao je gradonačelnik.
“Najveća cijena vrtića je 550 kuna, no imamo i puno olakšica pri plaćanju. Krati programi kao programi na Šipanu plaćaju se 150 kuna. Prihodi od roditelja su na mjesečnoj razini 290 tisuća kuna. Kod rada vrtića ne poklapa se pedagoška i financijska godina. U Mokšici nemamo više kapaciteta, tražimo rješenje kako bi mogli upisati još 30 djece”, kazala je ravanteljica DV Pčelica Brkić.
Vijećnik Tropan kazao je da dok godina imamo liste čekanja roditelji koji dovode djecu u vrtić pad dana godišnje trebaju plaćati puni cijenu.
“Nadam se da će jednog dana ta cijena vrtića doći na nula kuna”, kazao je.
“Ako ćemo pričati o demografiji moramo poslati snažnu poruku. Obitelji koje imaju više od troje djece trebamo osloboditi plaćanja vrtića”, kazao je Marko Potrebica.
Pročelnik Brčić rekao je kako bi bio najsretniji da se ne razgovara o ekonomskoj cijenu vrtića, odnosno da su vrtići besplatni.
“Nismo išli na povećanje cijene vrtića, iako smo suočeni s porastom cijena. Pokušat ćemo osigurati i odgojitelja za djecu s poteškoćama u razvoju, kako bi i ona bila integrirana u redovite procese. U pripremi je prijedlog rebalansa u kojem ćemo morati osigurati dodatna sredstva za vrtiće”, kazao je.
Vijećnik Vlahušić pojasnio je mjeru demografsku mjeru koja se odnosi na broj djece iz pojedini obitelji koja su upisan u vrtić.
“Obitelj koja ima jedno dijete u vrtiću plaća puno cijenu, obitelj koja ima dvoje djece plaća upola manju cijenu, a obitelj koja ima troje djece ne plaća vrtić. Ideja toga bila je da se ide za demografskom mjerom. Pročelnicima i ravnateljima je trebalo više sredstava. Predložio bi da se ova točka operacionalizira našim zaključkom”, predložio je.
Potrebica je kazao kako se u dubrovačke vrtiće trenutno mogu upisati samo djeca čija su oba roditelja zaposlena.
Bonačić Obradović je kazala kako vrtići divno reda te dodala kako je prehrana u vrtićima nutricionistička.
„Kod prihoda vidjela sam stavku za ugovore za pomagače za djecu u razvoju. Je li moguće da se te osobe zaposle za neodređeno, a ne na ugovore o djelu?“, upitala je.
Potrebica je kazao kako ne odlaze sva djeca na izlete.
“Volio bih da se neke stvari standardiziraju. Najveći dio toga leži na angažmanu odgojiteljica, posao je ustinu odgovoran, ali nemojmo univerzalno hvaliti”, kazao je Potrebica.
“Priredbe nisu u pedagoškom duhu. Svrha vrtića nije da se nešto nabifla već da se uči kroz igru. Ja kao odgajateljica moram te priredbe dobro osmisliti, jer imamo skupine različitih uzrasta, jako je teško najmlađe angažirati. U vrtiću se radi na razvoju sposobnosti djece i to kroz igru. Što se tiče do suradnika u vrtićima, u sistematizaciju je usvojeno radno mjesto pomoćnika za djecu s poteškoćama na četiri sata, jer smo utvrdili da je to vrijeme optimalno”, kazala je Brkić.
Vijećnik Marković kazao je kako zna da se u tijeku pregovori s Dubrovačkom biskupijom, za pronalazak novih vrtićkih kapaciteta.
“Postigli smo dogovor s časnim sestrama u Pilama i taj prostor je priveden svrsi. Jučer sam razgovarao s generalnim vikarom don Ivicom Pervanom. Radi se o bivšem biskupskom dvoru. Započeli smo s izradom dokumnetacijom kako bi taj prostor priveli svrsi. Kapacitet bi bio 100 djece, a ugovor bi se potpisao na 10 godina” kazao je gradonačelnik.
Vijećnica Bonačić Obradović kazala je kako bi bilo lijepo da odgajateljice imaju beneficirani radni staž, dok je vijećnica Muratti kazala kako u raspravi vijećnici izlaze izvan okvira svojih nadležnosti.
“Moram pohvaliti sve odgajateljice Dječjih vrtića Dubrovnika, naravno da postoji razlika u kvaliteti rada. No, ono što odgajateljice tijekom svog radnog vremena rade, ne može se iznijeti za ovom govornicom. Sve odgajateljice sa svojom djecom izlaze vani, neke skupine malo više, druge malo manje. Priredbe nisu mjerilo radilo pojedine odgojne skupine. Zamislite dijete od 5 godina, bez socijalnih vještina, koje pred 100 ljudi moraju prezentirati nešto što je naučilo tijekom vrtića. Zamislite taj stres, to nije po pedagoškom duhu”, kazala je Franica Lasić.
Vijećnik Vlahušić kazao je kako u vrtiće ide 1800 djece.
“Bez amortizacije nas dijete u vrtiću košta 30 tisuća kuna. Privatni vrtići bi trebali podići svoju cijenu. Mi bez razvoja privatnih vrtića i dodatnih javnih vrtića bit ćemo u velikom problemu. Zanima me postoji li problem pronalaska osoblja koji bi radili u vrtićima? Kako uopće dobiti pomoćno osoblje? Iz proračuna će se ove godine morati izdvojiti 45 milijuna kuna za proračuna. Roditelji pokrivaju 8 miljuna troškova. Kad bi primjenili europske i hrvatske standarde broj zaposlenih u vrtićima trebao bi biti za 20 zaposlenika veći. Vrtić i jaslice su pravo djece, a ne roditelja”, kazao je.
Jednoglasno su usvojena izvješća.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove Športski objekti Dubrovnik za 2021. godinu
„Svi se slažemo da je sportska infrastruktura u Dubrovnika neadekvatna kako za sportaše tako i za ostale skupine. Veliku ulogu imaju športske dvorane, koje su energetski obnovljene. Dokumentacija za energetsku obnovu sportske dvorane u Gospinom polju je spremana za prijavu. U sklopu toga će se promijeniti i stakla koja su stara koliko i dvorana sama. Obnovljena i zgrada ex-hotela Stadiona, a tu bi se trebao otvoriti i hostel kao i muzej. Tko će time upravljati. Je li bazen, odnosno nabava opreme prijavljena. Među projektima za prijavu se nalaze i teniski tereni. Jesu li oni prijavljeni? Što je s financiranje nove dvorane u Gospinom polju“, upitala je Bonačić Obradović.
Zamjenica Tepšić osvrnula se na muzej vaterpola.
„U tijeku smo priprema idejnog projekta za muzej vaterpola, kojima jje upravljati Športski objekti Dubrovnik“, kazala je.
Direktor Klaić kazao je kako su Športski objekti Dubrovnika jedna od najvećih ustanova.
„Pripremljena je dokumentacija za energetsku obnovu dvorane u Gospinom polje. To bi trebalo dovesti do uštede u energentima od 50 posto. Na bazenu će se ugraditi dizalice topline, crpili bi energiju iz mora. To je freška situacija, očekuje brzo sastanke s upravnim odjelima. Procijenjena ušteda je oko milijuna kuna.
„Pripremljena je dokumentacija za energetsku obnovu dvorane u Gospinom polje. To bi trebalo dovesti do uštede u energentima od 50 posto. Na bazenu će se ugraditi dizalice topline, crpili bi energiju iz mora. To je freška situacija, očekuje brzo sastanke s upravnim odjelima. Procijenjena ušteda je oko milijuna kuna. Od 2016. godine upravljamo s unutrašnjim dijelom bazena, svlačionicama i tribinama. Prijavili smo se na natječaj, u iznosu od 400 tisuća kuna, za nabavu opreme za bazen. Što se tiče teniskog centra u Lapadu, upravljanje smo preuzeli tek od ožujka ove godine. Nismo do kraja ušli u problematiku, ali svjesni smo da su potrebna određena ulaganja. Što se tiče nove dvorane, veseli mi se da se o toj temi vrlo ozbiljno počelo pričati“, kazao je direktor.
“Važno je istaknuti, a po pitanje dvoranskih kapaciteta, praznim terminima u sportskim školskih dvorana ubuduće će upravljati ovaj javna ustanova. Za natkrivanje teniskih terena bio je procijenjene iznos od 14 milijuna kuna, sad će to biti puno više. Dobili smo građevinsku dozvolu za dvoranu u Orašcu, koju će koristiti škola, ali će se koristiti i za ostale sportove. Uskoro ćemo predati zahtjeva za boćarsku dvoranu u Komolcu, zemljište se nalazi u vlasništvu Republike Hrvatske, moramo dobiti suglasnost za izgradnju. Tražimo mogućnost za izgradnju montaže boćarske dvorane koja bi se mogla smjestiti u Gospinom polju. Vukovar je takova dvorana koštala 3 milijuna kuna. Mnogi dvoje hoće li dvorana u Gospinom polju biti izgrađena, ali kad je počnemo graditi, a to je ključno, nitko nas neće moći zaustaviti. U njoj će se moći odvijati razne vrste priredi. Imamo više građevinskih dozvola, ali nemamo novca, pa čekamo na raspisivanje natječaja. Program oporavak i otpornost još nije krenuo“, kazao je gradonačelnik.
Olga Muratti kazala je da dubrovačka djeca moraju plaćati sudjelovanje u natjecanjima, kao i putne troškove.
„Nema kriterija niti pravila. U nekom klubu, djece plaća to 100 kuna, a drugim čak i 500 kuna. Ako djeca pak moraju plaćati, dogovorimo se da plaćaju jednako“, kazala je.
„ Ukupan prihod ove ustanove je oko 9 750 000 kuna, prihod od djelatnosti je nešto preko 500 tisuća kuna, materijalni rashodi su preko 4 milijuna kuna. Svake godine se ulažu novi u održavanje stadiona u Lapada, za sportsku dvoranu koju je vrijeme definitivno pregazilo, dvoranu za borilačke sportove koju ćemo možda morati rušiti. Grad Dubrovnika plaća korištenja nogometnih terena u Lapadu. Bazen u Gružu je najmoderniji objekt, ali ni na njemu se ne mogu organizirati određena natjecanja. Umjesto da imamo samoodrživ sustav sporta, a grad ima izvrsne uvjete za razvijanje sportskog turizma. Davanja iz proračuna su na maksimumu kako bi naša djeca trenirala te kako bi našli klubovi mogli raditi. To je generalni poraz svih nas koji imamo dodira sa sportom. Moramo posegnuti za svim izvorima financiranja. Prva faza obnove bazenske školjeke u Gružu je zvršena. Koliko je još sredstava potrebno da bi se projekt priveo kraju?“, upitao je Kristić.
„Niti jedan klub član Dubrovačkog saveza športova ne plaća termine. Većina klubova ima veliki broj mlađih uzrasta. Mi godišnje radimo 360 dana. Mi praktički nemao prihodovnu stranu. Nemamo mogućnost klubovima naplaćivati zbog takve odluke. Gospino polje je u najmu još devet godina. Bazen je većinski završen, što je tiče hostelskog dijela kome to dati na upravljanje o tome će donijeti odluku Grad Dubrovnika“, kazao je Klaić.
Točka je jednoglasno usvojena.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove u kulturi Dom Marina Držića za 2021. godinu
I ova točka je jednoglasno usvojena.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove u kulturi Dubrovačke knjižnice Dubrovnik za 2021. godinu
Vijećnik Selmani upitao je što je sa zbirkom obveznih primjeraka koja se nalazi u ljetnikovcu Skočibuha.
Ravnateljica Bjelokosić kazala je da se obvezni primjerak još uvijek prima.
„Ministarstvo kulture nam je odobrio 400 tisuća kuna za spremište. Nadamo se da ćemo do kraja godine riješiti i to pitanje. Znanstvena knjižnica nije depozitarna knjižnica, stoga nismo obvezni primiti svaki primjerak koji se prima. Lani smo primili oko 5 200 ovakvih primjeraka, a ove godine će to biti oko 3 800 primjeraka“, kazala je ravanteljica.
Vijećnica Doršner kazala je kako smatra da su Dubrovačke knjižice jedna od najelitnijih ustanova.
„Grad Dubrovnik daje 6.6 milijuna kuna za financiranje rada knjižnica, dok država sudjeluje u financiranja sa samo 12 posto. Knjižnice su specifične i po malim prihodima. Knjižnica nije profitabilna ustanova, niti bi to trebala biti. 11 posto sredstava odlazi na najam prostora, a na tome će se trebati poraditi. Na programu smo rješenja prostora za izmještanja iz Skočibuhe. Obvezali smo se naći novi prostor i tu smo pred pronalaženjem rješenja. Unatoč pandemiji knjižnice su poslovale pozitivno. 2014. godine smanjen je prihod Dubrovačkim knjižnicama, imamo daleko najmanje prihoda od članarine. Na godišnjoj razini ona iznosi 10 kuna, sama izrada iskaznica košta više od toga. Imamo i puno besplatnih članarina. Članarine u drugim gradovima su puno veće“, kazala je Doršner.
Točka je usvojena uz tri glasa protiv. Protiv su glasali vijećnici DDS-a.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove u kulturi Dubrovačke ljetne igre za 2021. godinu
I ovo izvješće je prihvaćeno.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove u kulturi Dubrovački muzeji Dubrovnik za 2021. godinu
Predsjednik Gradskog vijeća unaprijed je napomenuo vijećnicima da su se mačke dogodilo tijekom 2022. godine.
Vijećnik Deraković postavio je pitanje vezano uz vlastite prihode.
„Malo me zabrinula činjenica vezana uz očuvanje građe u kojoj je navedeno da se ne može osigurati adekvatna pohrana eksponata. Navedeno je i kako muzeji vode dva pravna spora vrijedna četvrt milijuna kuna“.
Bivša ravnateljica Dubrovačkih muzeja sadašnja pročelnica Julijana Antić Brautović kazala je kako muzejima nedostaje adekvatnih prostora za deponiranje građe.
„Jedan sudski spor je riješen. Par godina se krivo isplaćivala naknada za alimentaciju, mladi gospodin je tužio muzeja. Drugi se sudski postupak odnosi na mladića koji je radio preko student servisa, a nesretnim slučajem je upao u jednu od rupa u muzeju Rupe, postupak je još uvijek u tijeku“.
Točka je usvojena većinom od 14 glasova.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove u kulturi Dubrovački simfonijski orkestar za 2021. godinu
Katarina Drošner kazala je kako Grad Dubrovnik za DSO izdvaja 7 milijuna kuna. Pozdravila je izbor novog direktora TZ-a Grada Dubrovnika te istaknula kako se nada nastavku suradnje između TZ-a i DSO-a.
„Kako teku priprema za proslova stote godišnje Dubrovačkog simfonijskog orkestra 2025. godine. I ovim putem ističem da sam za povratak orkestra u zgradu sadašnjeg rektorat. Vrijeme je da se orkestar vrati kući“, istaknula je.
Ravnatelj Damir Milat kazao je kako su pripreme za veliku obljetnicu u tijeku.
„Nadam se da ćemo do tad riješiti pitanje prostora. Moramo raditi na proširenju orkestra“, kazao je.
Nikša Selamni upitao je ravnatelja Milata može li Grad Dubrovnik pomoći sa nalaskom prostora.
„Crkve imaju svoj program, teško je naplaćivati ulaznice. Ovih svih godina bilo smo prisiljeni snalaziti se tijekom zime. Očekujem kako idemo prema 2025. godini da će se orkestar dalje razvijati“, kazao je.
Točka je usvojena većinom glasova.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove u kulturi Folklorni ansambl „Linđo“ za 2021. godinu.
Točka je usvojena jednoglasno.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove u kulturi Gradsko kazalište Marina Držića za 2021. godinu
Vijećnik Raguž pohvalio je rad ravnatelja Tišljarić.
„U sastavu DLJI imamo Linđo, Kolarine, Lero… Kazalište bi htjelo imati svoju redovnu predstavu u sastavu Ljetnih igara, kako bi pokazali što znaju“, upitao je Raguž.
„Ovaj prijedlog smo i mi iznijeli na vijeću Ljetnih igara i ministrica kad je prihvatila. Taj se program može odvijati i unutar kazališta. Paolo radi dobar posao, a i taj treba prepoznati i kroz Dubrovačke ljetne igre“, kazao je gradonačelnik.
Vijećenik Marković kazao je kako redovito dobiva pozivnice za predstave, no da se odaziva na njih koliko mu okolnosti dopuste.
“U jednoj od predstava koja je trajala oko sat i 15 minuta , barem je 50 puta opsovan Bog. To je primitivizam, molio bih da se to korigira”, kazao je Marković.
Točka je jednoglasno usvojena.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove u kulturi Kinematografi Dubrovnik za 2021. godinu
„ Interesantna mi je ideja o povećanju cijena ulaznica, odnosno o smanjivanju standardnih cijena ulaznica. Možete li nam pojasniti kako se to odražava na vaše poslovanje“, upitala je vijećnica Marčinko.
„Naša standardna cijena ulaznice je 25 kuna, no veliki udio ulaznica koje su bile izdane prije pandemije odnosio se na povlaštene ulaznice. Kao kulturna ustanova ne smijemo gledati samo ekonomski aspekta, a u konstantom smo gubitku zbog povlaštenih ulaznica. Distrubuteri filmova za svaki film obračunavaju nam nakandu od 12,5 kuna bez obzira naplaćujemo li mi ulaznicu 0 ili 10 kuna. Naš je prijedlog bio da se cijena kino ulaznica stavi na 15 kuna, a da se ukinu povlaštene ulaznice“, pojasnio je ravnatelj Konsuo.
Nikša Selmani postavio je pitanje vezano uz pravo služnosti donjeg ulaza u kino Slavicu.
„Tvrtka Brsečine turist nam je uputila zahtjev za uspostavljanje pravo služnosti za donji ulaz u kino Slavicu s Boninova. Radi se o iznosu od 2 tisuće kuna plus PDV. S ovom tvrtkom sklopit ćemo i ugovor o zakup za dio koji dosada nisu koristili. Po stavci ćemo uprihodovati na mjesečnoj razini 5 tisuća kuna plus PDV na mjesečnoj razini“, kazao je ravnatelj.
“Radi se o bogomdani prostorima. Pitanje je što bi jedan poduzetnik napravio s prostorima kojima upravljaju Kinematografi. Zašto nemamo filmove na engleskom na temu Juga, GOŠK-a, Linđa, zidinama i slično. Zašto se ne bi organizirali rođendani. Ne razmišljamo jer nema nije potreba razmišljati“, kazao je Raguž.
„U kino Slobodi organiziramo dječje rođendane. Mi kroz povijesni film kroz Dubrovniku svake godine uprihoduje od 70 do 100 tisuća kuna. Nije baš da po tom pitanju ne radimo ništa“, kazao je Konsuo, dodao je i kad bi došlo do izjednačenja cijena ulaznica na 15 kuna da bi se smanjile dotacije Grada prema Kinematografima.
Vijećnik Vlahušić kako se nigdje nije mogao pročitati koliko su Dubrovčani kupili ulaznica po cijeni od 10 kuna za kulturne sadržaje.
„90 posto Dubrovčana ne konzumira kulturne sadržaje. U Kinematografima je najveći broj kupljenih ulaznica. Zamislite da damo Kinematografe u koncesiju, pod uvjetima da plaće ostanu iste, da program ostane isti, dobili bi ponude od 5 milijuna kuna naviše, samo zbog prostora kojima Kinematografi raspolažu“, kazao je.
Nikša Selmani kazao je kako je kultura stvar odgoja.
„Ljetne igre su prije bile sastavni dio našeg života, jako puno moramo raditi na odgoju, a onda cijena omogućiti dostupnost sadržaja“, istaknuo je.
„Mi u jednom momentu moramo stati i pogledati kolike su te mjere niskih cijena ulaznica učinkovite. Ako blagim povećanjem cijena ulaznica možemo namaknuti sredstava za daljnje ulaganje u kulturu. Morat ćemo u jednom trenutku razmisliti o mijenjanju stari mjera“, kazala je Petra Marčinko.
Marko Potrebica kako smatra da kultura mora za Dubrovčane biti besplatna.
„Da je su ulaznice sa svaku ustanovu bile 20, 30 kuna, ne znam bi li djecom obišao muzeje. Nisam za promjenu politike po pitanju cijene ulaznica. Primjerena cijena karata za ostale i to je to“, kazao je Potrebica.
„Ovdje nije uopće sporna cijena. Već kvaliteta sadržaja. Moramo se zapitati zašto naši turisti ne idu na Dubrovačke ljetne igre ili u muzeje. Pohvalili smo Dom Marina Držića i kazalište. Nisam protiv kulture, nego za kvalitetnu kulturu. Radije bi da nam tri puta gostuje Bečka filharmonija, nego da imamo ovo što imamo “, kazao je Raguž.
Konsuo je pojasnio kako su u vlasništvu Kinematografa dvije nekretnine, dio Slavice i poslovni prostor u Boškovićevoj ulici te da se Lužom koriste temeljen ugovor o korištenju s Gradom Dubrovnikom.
“Kako bi osnovali Filmski centar, moramo čekati obnovu vanjskog dijela Luže. Jadran je u postupku povrata izvornim vlasnicima, a isto je i kinom Lapad”, kazao je Konsuo.
Bonačić Obradović kazala je kako se slažem s Potrebicom vezano uz to da kulturni sadržaji budu besplatni za Dubrovčane, a da većina ljudi na Sarajevo film festival odlaze kako bi bili viđeni.
„Ono što mi danas nazivamo kulturom, odnosno ono što ljudi žele je kultura spektakla. Ne radimo dovoljno na edukacijskom dijelu. Jedan dio sredstava trebao bi ići i u edukaciju buduće publike, kazao je Selmani.
„Zašto ne bi paralelno radili kulturu spektakla. Momak koji je sa mnom studirao, otvorio je muzej Marko Polo. I jednostavno je poharao. Stvorio je priču jednog drugog svijeta. Što bi bilo da se nekakva takva priča na temu Dubrovačke Republike napravi u Visiji. Ne volim toliko možda klasične muzeje, koliko ove druge. Ne trebamo bježati od toga“, kazao je Raguž.
„Naš je problem da kulturne sadržaje nismo dovoljno približili Dubrovčanima. Kad smo napravili Zimski festival napravili smo spektakl. Nove generacije drugačije doživljavaju kulturu. Dubrovnik se kroz Game of Thrones doživio kao spektakl“, kazao je Vlahušić.
Točka je usvojena većinom glasova, uz četiri suzdržana glasa.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove Muzej Domovinskog rata Dubrovnik za 2021. godinu
„Ovo je prilika da aktualiziramo pitanje posjeda nad tvrđavom. Mogli smo iz medija pročitati da je pokrenuta ovrha protiv tvrtke Razvoj golf? Kada će se u prostoru cijele tvrđave urediti dostojan muzej Domovinskog rata“, upitao je Kristić.
Točka je jednoglasno usvojena.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove u kulturi Prirodoslovni muzej Dubrovnik 2021. godinu
I ova je točka usvojena bez rasprave i to jednoglasno.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove u kulturi Umjetnička galerija Dubrovnik za 2021. godinu
Točka je i ovaj put usvojena bez rasprave, ponovno jednoglasno.
Zamjenica Tepšić pohvalila je rad kulturnih ustanova te dodao kako su sve pokazale koliko su otporne tijekom pandemija.
„U Kneževo dvoru imamo hologram, putem kojeg možete na moderan način razgledati postav. Kultura je lani bila u điru u Gružu, a tako će biti i ove godine“, kazala je.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Javne ustanove Zavod za obnovu Dubrovnika za 2021. godinu
Nikša Selmani kazao je kako će Srđ je Grad podržati izvješće.
„Što je sa upisima založnih prava na temelju sporazuma koji je Zavod potpisao s vlasnicima, a vezano uz obnovu objekata. Što je događa u slučajevima objekata koji su obnovljeni prije, a već su prodani, imamo li ikakve mehanizme da to naplatimo?, upitao je Selmani.
“Mi izvodimo radove i temljem zakona se mora moć izvršit upis založnog prava. Međutim ta praksa se dosad na zemljišno-knjižnom sudu nije pokazala uspješnom. U tijeku su izmjene i dopune zakona o obnovi koje bi taj dio dovele u red. Dok to čekamo jer to u najavi od 2014. godine na način da ih pozivamo da potpišu sporazume o založnom pravu na nekretninama. Tijekom 2021. upisao smo založno pravo na 16 nekretnina, no neki vlasnici to ne žele potpisati, u tim smo slučajevima podigli tužbe za upis. Drugi segmenet je oko povrata uloženih prava. Prodaja nekretnina koje Zavod obnovi sredstvima gradskog proračuna se odvija učestalije. Tu smo našli mehanizme praćenje je li došlo do prodaje, tad vlasnike pozivamo na potpis ugovora o povratu i na vraćnje sredstava. Lani smo ostvarili povrat od 441 tisuća kuna. No, u ostalim slučajevima, kad su se vlasnici oglušili, smo podigli tužbe, no tu još nemamo sudsku praksu. No, ljudi kad dobiju tužbu se jave Zavodu, pa onda idemo na izvansudsku nagodbu. Tih 441 tisuća kuna, to je 25 posto sredstava što smo dobili od od Grada Dubrovnika. U ovoj godini već imamo 235 tisuća kuna. To su mehanizmi kojima smo se sami dosjetili. Svakodobni vlasnik je obveza vratiti sredstva koja su uložena. Ako je ranije izvršena prodaja, prema sadašnjem vlasniku se odnosimo kao prema prvom vlasniku. Na sudu je šest takvih tužbi u iznosu od 824 tisuće kuna“, kazala je Skurić.Točka je jednoglasno usvojena.
Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o osnivanju Mandatnog odbora Gradskog vijeća Grada Dubrovnika
Zamjenica predsjednika Mandatnog odbora Katarina Doršner kazala kako se odbor sastao te kako su na dnevnom redu bile četiri točke.
“Umjesto Blaža Peza, predlažen je kapetan Teo Grbić”, kazala je Doršner.
Točka je jednoglasno usvojena.
Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o osnivanju Odbora za izbor i imenovanja Gradskog vijeća Grada Dubrovnika
Jednoglasno je usvojen prijedlog da za novu predsjednicu bude imenovana Katarina Doršner, a za zamjenika Teo Grbić.
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o osnivanju Odbora za izbor i imenovanja Gradskog vijeća Grada Dubrovnika.
Jednoglasno je usvojen prijedlog da vijećnik Grbić zamjeni Blaža Peza.
Točka je jednoglasno uvojena.
Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o osnivanju Odbora za predstavke, pritužbe i prigovore Gradskog vijeća Grada Dubrovnika
I ovdje je jednoglasno usvojen prijedlog da vijećnik Grbić zamjeni Blaža Peza.
Točka je jednoglasno usvojena.
Iscrpljen je dnevni red te je današnja sjednica Gradskog vijeća završena.
