Od malih nogu gajim posebnu ljubav prema pisanoj riječi koja me oplemenila brojnim spoznajama, otvorila mi vrata nepoznatih svjetova, obogatila moj rječnik i u konačnici me profesionalno usmjerila. Čitanje nas čini građanima svijeta i boljim ljudima, stoga su knjige za mene najbolji poklon – i za dobiti i za dati. Ne čitam onoliko koliko bih htjela i često se ulovim u razmišljanju da je tako malo vremena, a tako puno knjiga na čekanju. Smatram da se knjiga ne čita, već se u procesu čitanja ona živi. Baš zato mislim da nijedan pravi čitatelj ne može dati odgovor na pitanje koja mu je najdraža knjiga. Napraviti popis od 10 knjiga bio je ogroman izazov. Nisam bila sigurna kako tome pristupiti, pa sam se odlučila za nasumičan redoslijed naslova koji su mi među prvima pali na pamet.
Napisala: Ivana Obradović, profesorica hrvatskog jezika
Khaled Hosseini, Gonič zmajeva
Ovaj dobro poznati naslov i prvi roman američkoga pisca afganistanskih korijena Khaleda Hosseinija izaziva lavinu emocija. Amir retrospektivno započinje tešku osobnu priču vraćajući se u svoje djetinjstvo provedeno na živopisnim ulicama Kabula. Kako nam samo Hosseini dočarava prirodno i kulturno bogatstvo glavnoga grada danas jedne od najsiromašnijih zemalja svijeta! Amir je dječak koji odrasta sa svojim ocem, i to u izobilju, ali uvijek s mučnim osjećajem da ne ispunjava očekivanja emotivno zatvorenoga oca koji veću naklonost pruža Hasanu, sinu vjernoga sluge Alija. Dječaci odrastaju zajedno njegujući posebno prijateljstvo prožeto osjećajima nevjerojatne odanosti, ljubomore i patnje, koje je istodobno skriveno od javnosti, što zbog klasnih, što zbog etničkih razloga. S početkom rata događa se veliki obrat. Amir i njegov otac odlaze u Ameriku, dok Ali i Hasan ostaju prepušteni teškim ratnim okolnostima. Od osjećaja osobne krivnje ne može se pobjeći odlaskom u drugu zemlju. Amir to shvaća te donosi tešku odluku o povratku u Afganistan jer je to jedini način za pokušaj umirivanja vlastite savjesti. Uz ovu se knjigu jedva diše. Uz nju se plače. Uz nju se suočavate sami sa sobom. „Za tebe tisuću puta“ rečenica je koja ostaje trajno upisana u čitatelja.
Kristijan Novak, Črna mati zemla
Hrvatska ima odlične pisce, a Novak je definitivno jedan od njih. U svojem romanu Črna mati zemla iskazuje se kao vrstan pripovjedač koji vješto plete pripovjednu mrežu. Polemika oko dodavanja ovoga djela na popis srednjoškolske lektire samo je pojačala interes javnosti za ovaj izvrsni roman, koji je po mojem skromnom sudu itekako prikladan za čitanje u višim razredima srednje škole. Mladi pisac Matija Dolenčec potisnuo je traumu iz djetinjstva preselivši se s majkom i sestrom iz malenoga međimurskog sela u Zagreb. Kada Matiju ostavi djevojka, koja razotkriva njegove laži vezane za djetinjstvo, počinje se rasplitati teška obiteljska priča povezana sa smrću oca i misterij čitavoga niza nesretnih događaja (čak osam samoubojstava) nevjerojatnih za međimursku mikrosredinu. Dječak Matija misli da su svi ti događaji povezani s njim, odnosno da ih on na neki način uzrokuje, što njegovo djetinjstvo, ali i život cijele obitelji počinje činiti neizdrživim. Knjiga je pisana mješavinom standardnoga jezika i kajkavskoga narječja kojom se uspješno ocrtava razlika između urbanoga i ruralnoga. Mističnost rijeke, imaginarni likovi kao osobni demoni glavnoga lika i teška atmosfera odlike su ovoga žanrovski specifičnoga romana. Ovo je knjiga kojoj ne možete naslutiti završetak i o kojoj još dugo razmišljate nakon što zaklopite korice.
Ferenc Molnár, Junaci Pavlove ulice
Generacije pamte ovu knjigu poznatoga mađarskog pisca kao lektiru za peti razred osnovne škole, a ona je puno više od toga. Pustolovni dječji roman koji učenici rado čitaju i dosad nisam naišla na nekoga kome se nije dopao. Knjiga je to u kojoj Molnár indirektno progovara o dječjem pravu na igru i na mjesto za igru. Dvije skupine dječaka dolaze u sukob zbog grunda, velikog odlagališta za drva, koji je dječacima iz Pavlove ulice služio kao igralište. Crvenokošuljaši i Pavlouličanci dogovaraju dan borbe za grund po unaprijed određenim pravilima. Ono što posebno krasi ovu knjigu jest karakterizacija likova – odvažnoga i pravednoga dječaka Boke, pravoga vođe, nesigurnoga špijuna Gereba i sitnoga, ali neustrašivoga Nemečeka koji postaje junak borbe za grund. Učenici uživaju čitati o razradi borbenoga plana dviju skupina željno iščekujući rasplet događaja, stoga nerijetko na sat interpretacije ove lektire dolaze tužnih lica zbog nesretne sudbine siromašnoga i srčanoga Nemečeka i naizgled uzaludne žrtve koju je podnio.
Jeffrey Eugenides, Srednji spol
Ovu sam knjigu pročitala u studentskim danima i planiram je uskoro opet pročitati. Glavni lik ovoga Pulitzerom nagrađena romana jest Cal ili Callie Sthepanides. Naime, glavni lik je hermafrodit koji tu šokantnu spoznaju otkriva s 14 godina. 41-godišnji Cal pripovijeda obiteljsku sagu grčke obitelji doseljene u Detroit, rekonstruirajući događaje unatrag osamdeset godina, prilikom čega se otkriva da njegovo genetsko nasljeđe nije slučajnost, već baš to – nasljeđe. Callieni roditelji svoju su kćer promatrali kao običnu djevojčicu nesvjesni recesivnoga gena koji nosi, dok je baka Desdemona otpočetka slutila da nešto nije kako treba biti. Callie se s 14 godina zaljubljuje u djevojčicu i osvješćuje neobičan odnos svojega uma i tijela. Tada počinje analiza obiteljske prošlosti u kojoj se skrivao nevjerojatan razlog zbog kojega se Callie rodila kao hermafrodit. Ovo nije roman koji se bavi moralnim i etičkim pitanjima, već Eugenides donosi priču onakvu kakva ona jest – surova i neočekivana.
David Benioff, Grad lopova
Kao studentica radila sam u jednoj suvenirnici i svaki put kada bih uranila, ušla bih u obližnju knjižaru prebirati po policama. Jednoga dana naišla sam na knjige na akciji i uzela Grad lopova bez ikakvih očekivanja ili saznanja o tome naslovu. Koje ugodno iznenađenje! Benioff je inače poznati filmski scenarist, a zanimljivo je da je adaptirao i Goniča zmajeva. Radnja je smještena u opkoljeni Sankt Peterburg jedne iznimno hladne zime tijekom 2. svjetskog rata. Sramežljivi Lev završi u zatvoru jer je zbog izgladnjelosti opljačkao leš njemačkoga pilota. U zatvoru upoznaje Kolju, mladoga hazardera. Lev nam britko, duhovito i na trenutke nježno pripovijeda nevjerojatnu priču dvojice novopečenih prijatelja kojima sudbinu odredi suludi zadatak ruskoga zapovjednika – u tjedan dana moraju pronaći tucet domaćih jaja za rođendansku tortu zapovjednikove kćeri u ratom opustošenoj zemlji. Ovaj roman, koji nipošto nije ratni, donosi zanimljiv spoj povijesti, avanture te intimne ispovijesti koji će vas oduševiti.
Elena Ferrante, tetralogija Genijalna prijateljica
Žensko pismo u svojoj raskoši! Sama priča vezana za pseudonim Elene Ferrante ovoj tetralogiji daje dodatnu dozu književne privlačnosti. Lenù i Lila upoznaju se 50-ih godina 20. st. u siromašnom predgrađu Napulja. Dvije posve drugačije djevojčice imaju isti cilj – izvući se iz bijede. Ferrante nam nudi realističnu sliku grada na čijim ulicama prevladava siromaštvo i nasilje kojega nisu pošteđene ni žene. Iako inteligentnija i sposobnija, Lila zapostavlja obrazovanje, udaje se jako mlada i ostaje u raljama napuljske svakodnevice. Lenù se, zahvaljujući učiteljici i intelektualnom rivalstvu s Lilom, uspije upisati na fakultet, infiltrirati u krugove tadašnjih talijanskih intelektualaca i postati poznata književnica. Unatoč tome njezin je život daleko od idealnog, na što je Lila stalno i podsjeća. Prijateljstvo dviju protagonistkinja na trenutke je toksično i nepodnošljivo, ali njih dvije svejedno ne mogu jedna bez druge jer jedna drugu određuju. Ferrante daje iscrpan pregled dijela novije talijanske povijesti, društvenih nemira, položaja žene u zatvorenom društvu bez empatije, pitanja homoseksualnosti, bračne nevjere… Toliko je toga u ove četiri izvrsne knjige, pa ako ih niste čitali, topla preporuka.
Roberto Saviano, Gomorra
Ostajemo u Napulju. Svi smo čuli za zloglasnu mafijašku organizaciju Camorru čije je sjedište upravo u Napulju. Camorru čine obiteljski klanovi od kojih svaki ima svoje područje djelovanja, a aktivnosti krijumčarenja cigareta, droge, odvožnje opasnoga otpada proširili su po gotovo cijeloj Italiji i SAD-u. Međusobni krvavi obračuni klanova, brutalna ubojstva neprijatelja i neistomišljenika često djeluju kao filmski scenarij, ali Saviano u svojoj knjizi otkriva da je to samo vrh ledenjaka, ulazeći u otvoreni sukob s mafijom. Saviano je novinar koji je prikupljene materijale odlučio izložiti svijetu u obliku dokumentarističke proze riskirajući tako svoj život i smjestivši se na listu za odstrel. Razotkriva neke od mafijaških tajni i proziva Camorru zbog iskorištavanja djece. Saviano nam poručuje da mafija nije ono što gledamo u filmovima, u kojima nam poneki mafijaški boss zna biti i simpatičan, već je riječ o dobro uigranu aparatu koji kontrolira sve pore talijanskoga društva.
Tereza Buconić Gović, Slike i legende Rijeke dubrovačke
Učiteljica hrvatskoga jezika i zaljubljenica u baštinu Tereza Buconić Gović ostavila nam je vrijedne zapise iz prošlosti dubrovačkoga kraja, osobito rodne joj Rijeke dubrovačke. Moram priznati da sam se s njezinim knjigama susrela tek kada sam počela raditi u OŠ Mokošica i kada mi ih je entuzijastično predstavila knjižničarka Irja Jerković. Slike i legende Rijeke dubrovačke zbirka je zanimljivih legendi povezanih s mjestima Rijeke dubrovačke u kojima nas autorica vodi kroz arkadijski svijet vila i pastira istovremeno opisujući svakodnevni život lokalnih ribara i težaka te pritom brižno čuvajući dubrovački govor. Slikovitost i osjećajnost izviru iz svake stranice ove poučne zbirke. Trebamo biti silno zahvalni što nam je profesorica Gović ostavila ukoričeno bogatstvo dubrovačkog zavičaja i s njime upoznavati najmlađe, razvijajući u njima dodatnu ljubav i zanimanje za rodni kraj.
Luko Paljetak, Skroviti vrt
Cvijeta Zuzorić jedna je od najfascinantnijih ličnosti dubrovačke povijesti. Žena koja je plijenila svojom pojavom, fizičkom ljepotom, ali i posebnim duhom, možda preotvorenim za tadašnje dubrovačke prilike. O Cvijeti se malo toga pouzdano zna, a puno se toga pretpostavlja. Opjevana od mnogih, i sama je pisala, no njezinoj poeziji nema traga. O stvaralaštvu Luka Paljetka suvišno je govoriti. U Skrovitom vrtu Paljetak postaje Cvijeta kroz njezine imaginarne dnevničke zapise koje vodi od 15. pa sve do 96. godine. Cvijetin dnevnik velika je renesansna izložba likova i događaja koja otkriva Paljetkov pedantni istraživački rad. U čitanju Cvijetina dnevnika otkrivaju nam se detalji njezina privatnog i društvenog života koji djeluju posve realistični. Zbog same činjenice da je riječ o dnevniku, imamo osjećaj da smo dijelom nečega posve intimnoga što se otkriva samo nama. Cvijeta nam djeluje prirodno i stvarno, a sve zahvaljujući tako vještom Paljetkovu peru.
Tena Štivičić, Tri zime
Zima 1945., zima 1990., zima 2011. Kroz ove tri zime uspješna dramaturginja Tena Štivičić predstavlja važne trenutke ne samo hrvatske povijesti već i svoje obiteljske prošlosti. Okosnicu drame čine snažni ženski likovi, počevši od Ruže koja 1945. rješava stambeno pitanje svoje obitelji prema partijskoj protekciji. Ružina je majka radila kao sluškinja u gospodskoj kući iz koje je izbačena kada je rodila izvanbračno dijete. Ruža, stoga, uopće ne propitkuje moralnost svojega čina kada odabire jedan od ponuđenih joj ključeva, i to kuće u dobro poznatoj ulici. 1990. godine obitelj je iznova na okupu te upoznajemo Ružine kćeri Mašu i Dunju, a na površinu izlaze svjetonazorska i politička pitanja u trenutku stvaranja nove države. U zimu 2011. razlog novoga obiteljskog susreta je vjenčanje mlađe Mašine kćeri Lucije, a politička pozadina je priprema Hrvatske za ulazak u Europsku uniju. Obitelj se bori s nesuglasicama oko sudbine kuće, odnosa kapitala i imovine. Prema tekstu je nastala i hvaljena kazališna predstava, a neobjavljena Četvrta zima svjetla pozornice može ugledati samo uz autoričino dopuštenje.