U Cavtatu se prošli tjedan održala međunarodna konferencija EURALEX XXI: Leksikografija i semantika. Svake je godine ugošćuje jedna europska zemlja i ovaj put je tu čast dobila Hrvatska, a odgovornost je povjerena Institutu za hrvatski jezik. S obzirom na njezinu veličinu, broj sudionika i visoku kvalitetu u svakome segmentu, organizacijski odbor Instituta pripremao ju je gotovo tri godine, a radovi su već spremni za objavljivanje – doznajemo od dr. sc. Ivane Lovrić Jović, više znanstvene suradnice na Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje, te sudionice konferencije na kojoj je predstavljen i projekt Rječnik dubrovačkoga govora na kojemu radi s kolegicom dr. sc. Martinom Kramarić.
Kroz pet dana izlagalo je na ovoj međunarodnoj konferenciji više od 270 sudionika iz 50-ak zemalja. Znanstvenici, leksikografi, razvojni softverski inženjer i izdavači svoje su prinose održali u 4 usporedne sekcije, a program su uveličali izvrsni plenarni govornici. EURALEX je osnovala Europska udruga za leksikografiju, ali se nije ograničila na europsko područje pa je mnogo sudionika bilo iz ostatka svijeta (SAD-a, Južnoafričke Republike, Indonezije, Šri Lanke, Brazila, Kanade, Japana, Kine, Armenije, Gruzije i Izraela).
Značajan pokroviteljski prinos dalo je Ministarstvo kulture i medija te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih RH pa je konferenciju u hotelu Croatia 8. listopada otvorila ministrica dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, a uz nju i predsjednica EURALEX-a dr. sc. Annette Klosa-Kückelhaus, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik dr. sc. Željko Jozić, direktor CLARIN HR (Hrvatskog konzorcija europske istraživačke infrastrukture) dr. sc. Marko Tadić i predsjednica Organizacijskoga odbora kongresa dr. sc. Kristina Štrkalj Despot.
O svom sudjelovanju i projektu, Lovrić Jović otkriva:
-Konferenciji sam prisustvovala kao članica Organizacijskoga odbora i kao suautorica rada, odnosno, izlaganja. Dr. sc. Martina Kramarić i ja objavit ćemo u tom zborniku rad o projektu Rječnik dubrovačkoga govora čija sam ja voditeljica, a kolegica je suradnica. Cilj je projekta izrada dijakronijskoga mrežnog rječnika dubrovačkoga govora. Dobro je poznato da taj govor, premda je poslužio za temelj standardizacije hrvatskoga jezika, nema još uvijek pouzdana rječnika temeljena na korpusu i izrađena prema ozbiljnim leksikografskim načelima. Ovaj će, usto, biti i digitalni, što je kao dodatna kvaliteta slučajno izraslo iz činjenice što do druge četvrtine 21. stoljeća još uvijek nitko nije izradio pouzdan rječnik dubrovačkoga govora. Dosadašnji rad na projektu lako otkriva razlog tomu propustu: sveobuhvatnost takva leksikografskoga zadatka pomalo graniči s podvigom. Toga sam bila svjesna od samih početaka bavljenja dubrovačkim govorom prije 30 godina pa sam izradi rječnika i sama kanila pristupiti tek kao izgrađena znanstvenica usko usmjerena na tu temu.
O radu na rječniku izvještavat ćemo još u budućnosti pa ću ovdje reći samo to da je dosad izrađen opsežan korpus, većim dijelom pretraživ u elektroničkoj inačici, dok manji dio čine faksimili (rukopisna građa) i audio snimke. Građa obaseže razdoblje od 16. do 21. stoljeća i obuhvaća različite žanrove i funkcionalne stilove: književni, pučke čestitarske pjesme, pučki idiom stiliziran u dramskome tekstu, poslaničku prozu, administrativno-pravne tekstove, novinske tekstove itd.
Projekt je financiran i sredstvima Europske unije (Next generation), a nakon njegova završetka, rječnik će se u digitalnome obliku nastaviti izrađivati prema istim načelima (rastući e-rječnik / engl. growing dictionary). Kad dosegne dovoljnu količinu, planira se izdati i njegova papirnata inačica.
Naš rad iz zbornika s kongresa bit će dostupan javnosti u digitalnoj inačici pod naslovom The Dubrovnik idiom through time: crafting a diachronic dictionary. U njemu je na 27 kartica teksta detaljno opisan planirani rječnik, tako i struktura rječničke natuknice.
Na konferenciju u Cavtatu, naša sugovornica, ujedno i autorica uspješnog romana Vidi kako Lokrum pere zube, je stigla neposredno nakon prvog Ponta Lopud Book Bridgea, pa smo je zamolili i za kratki osvrt na taj književni skup čija je suorganizatorica bila.
-Krajem rujna na Lopudu se održao i prvi Ponta Lopud Book Bridge – književni skup u čijoj sam organizaciji sudjelovala i ja, a imala sam i terminološko-književno izlaganje pod naslovom On the justification of the term Women’s Prose. O tome skupu već je ovaj portal izvijestio pa bih ovdje samo istaknula kako je njegova dodana vrijednost upravo međunarodnost.
To podrazumijeva službeni jezik engleski, kao i na kongresu EUROLEX ili svakom drugom na kojemu želimo svoja iskustva i vrijednosti podijeliti sa širokom svjetskom zajednicom, ali i naučiti od drugih. Na taj način postajemo vidljivi mnogo šire, a to nije samo zgodno i zabavno, već i nužno, jer se samo tako omjeravamo objektivno i izbjegavamo stupicu samodovoljnosti koja vodi u samozaljubljenost.
Ponta Lopud Book Bridge je već i u svojemu obliku oglednika, pilot projekta, odigrao ulogu mosta kao temeljnoga koncepta. Irska veleposlanica kojoj su to bili prvi dani mandata, u arkadijskome je okruženju otoka Lopuda odmah iskusila taj važan segment hrvatske kulture, nadomak grada čija je književnost u prošlosti odigrala najvažniju ulogu te se utkala u temelje standardnoga jezika Republike Hrvatske.
Organiziranje međunarodnih događanja već je dobro poznato Kreativnoj platformi Ponta Lopud i mislim da je to dobar način decentralizacije. Uključivi karakter takvih skupova i festivala najbolje spašava od getoizacije.
Na lopudskome književnom skupu pisci, prevoditelji i strani izdavači imali su prilike čuti o piscima koji pišu u Dubrovniku ili o Dubrovniku, a ljudi od pera dobili su priliku govoriti o svojim spisateljskim iskustvima izvan uskoga prostora, sve češće doživljenoga kao kakva iluzionistička prostorija popločana zrcalima u kojoj se umnažamo uvijek isti, nepromijenjeni. A promjena je nužnost svakoga razvoja – zaključuje.
