Čak 55% zaposlenih u Hrvatskoj ističe da su često pod stresom, dok ih još 28% stres osjeća uvijek – to je ukupno visokih 84% koji stres na poslu osjećaju u zabrinjavajuće visokoj mjeri.
Prema Zakonu o zaštiti na radu stres na radnom mjestu su zdravstvene i psihičke promjene koje su posljedica akumulirajućeg utjecaja stresora na radnom mjestu kroz dulje vrijeme, a očituju se kao fiziološke, emocionalne i kognitivne reakcije te kao promjene ponašanja radnika.
No, koji sve čimbenici, odnosno stresori izazivaju nastanak veće ili manje količine stresa koja u najtežim slučajevima zna rezultirati ‘burnoutom’, odnosno sagorijevanjem radnika? Na ovo, ali i mnoga druga pitanja, odgovore smo potražili kod onih na koji stres najviše i doživljavaju – samih radnika. U istraživanju o stresu na poslu MojPosao portala sudjelovalo je gotovo 2.000 ispitanika.
Stres – neizostavni kolega
Da su često pod stresom na poslu osjeća čak 55% zaposlenih ispitanika, dok ih još 28% stres osjeća uvijek – to je ukupno visokih 84% koji stres na poslu osjećaju u zabrinjavajuće visokoj mjeri. Tek 12% ispitanika stres osjeća rijetko dok ih zanemarivih 5% stres ne osjeća nikada. Važno je spomenuti da među radnicima koji su često ili uvijek pod stresom njih čak 90% izjavljuje kako se gotovo svakodnevno ne mogu opustiti nakon radnog dana te da čak i nakon posla razmišljaju o njemu.
Žene u većoj mjeri osjećaju da su pod stresom (88%) nego muškarci (75%).
Očekivano, učestalost osjećaja stresa raste sa stupnjem obrazovanja i poziciji u tvrtki. Tako često ili uvijek stres osjeća 82% ispitanika srednje stručne spreme, 85% više te čak 90% zaposlenih s visokom stručnom spremom. S razinom obrazovanja, raste i razina odgovornosti i pozicija u tvrtki. U prijevodu, 84% radnika koji ne obnašaju menadžerske uloge ističu da su često pod stresom, dok ista ‘boljka’ muči 87% onih na menadžerskim pozicijama.
Dalmatinci su najmanje pod stresom
Istraživanje je potvrdilo kako stanovnici Dalmacije, koje nerijetko percipiramo kao ležerne osobe, doista najrjeđe osjećaju stres na poslu (82% stres osjećaju često ili uvijek). Najstresnije regije su Sjeverna i Središnja Hrvatska gdje je 88%, odnosno 87% radnika često ili uvijek pod stresom. U preostalim regijama (Zagreb, Istra te Istočna Hrvatska) 84% ispitanika izjavilo je kako se učestalo nose sa stresom.
Razina stresa koju osjećaju proporcionalna je učestalosti tog osjećaja. U prosjeku, na skali od jedan do deset, zaposleni u Hrvatskoj svoju razinu stresa procjenjuju na sedam. Ukoliko pogledamo razinu stresa onih ispitanika koji stres češće osjećaju, njihova razina stresa je nešto viša – osam.
Ispitanici koji su izjavili kako stres na poslu doživljavaju rijetko ili nikada, razinu stresa su označili sa 2,4.
Sukladno učestalosti doživljavanja stresa, i po regijama je slična situacija s doživljajem razine stresa: on je najmanji u Dalmaciji (7,0), a najveći u Sjevernoj Hrvatskoj (7,4).
Koliko je tema ozbiljna govori i činjenica kako su ispitanici, koji često ili uvijek doživljavaju stres na poslu, u takvoj situaciji više od dvije godine (47%). Tek četvrtina ispitanika (25%) izjavila je kako stres na poslu doživljavaju unutar pola godine.
Uzroci stresa na poslu
Kao najčešći uzrok stresa na poslu radnici izdvajaju negativno poslovno okruženje (63%) te preveliku količinu posla (59%). Loši međuljudski odnosi (56%) te očekivanja i zahtjevi nadređenog (52%) su također visoki izvor stresa. Zanimljivo je kako su prekovremeni sati izvor stresa za relativno mali broj ljudi koji doživljavaju stres (26%). Bez obzira što stres od posla nosimo doma, očito to ne vrijedi u suprotnom smjeru jer je osobne probleme kao izvor stresa na poslu navelo tek 14% osoba.
Kada su morali izdvojiti samo jednu stvar koja im pričinjava najveći stresor ispitanici su u najvećoj mjeri izdvojili: očekivanja i zahtjeve nadređenog.
Umor i razdražljivost najčešći su simptomi stresa
Umor i razdražljivost dva su najčešća simptoma stresa. Iza njih slijede bezvoljnost (67%), tjeskobnost (61%) te pretjerana osjetljivost (51%). Gotovo polovica ispitanika (44%) kao posljedicu stresa ima nesanicu, a isto toliko prijavljuje depresivna stanja (44%).
Razumljivo je da ovakvi simptomi stresa narušavaju ravnotežu poslovnog i privatnog života te da manjak opuštanja od posla uzrokuje poteškoće u funkcioniranju osoba i u privatno vrijeme. Najčešće se stres prelijeva na privatno vrijeme na način da se osobe osjećaju frustrirano i nervozno čak i nakon radnog vremena (64%), da nemaju energije ni volje za privatne obaveze (64%) te da u biti kao posljedica svega uopće nemaju vremena za sebe (50%).
Kao posljedicu svega toga ispitanici osjećaju da su nezadovoljni svojim poslovnim (41%), ali i privatnim životom (38%), ali imaju i osjećaj manje vrijednosti (35%).
Stres ne pogađa samo pojedinca, već i sve oko njega.
Osobe koje su pod stresom ne provode dovoljno vremena s obitelji (39%), prijateljima (37%), partnerom/icom (33%), ali niti s djecom (20%).
