Institut za istraživanje migracija proveo je anketno istraživanje u razdoblju od 23. studenoga 2024. do 12. siječnja 2025. obuhvativši 400 stranih radnika podrijetlom iz Azije i Afrike, s ciljem stjecanja uvida u njihova mišljenja o životu i radu u Hrvatskoj.
Tijekom priprema za provedbu istraživanja, Institut je ostvario suradnju sa znanstvenicima i visokoobrazovnim institucijama iz Bangladeša, Filipina, Indije i Nepala. Suradnja se prvenstveno odvijala kroz jezično usklađivanje anketnog upitnika te pružanje uputa o kulturnim obrascima pojedinaca iz navedenih azijskih država. Istraživanje je provedeno kombinacijom internetskog anketiranja i metode anketiranja licem u lice.
Osobine sudionika
Najveći broj anketiranih sudionika dolazi s Filipina (38%), iz Nepala (26%), Indije (20%), Egipta (6%) i Bangladeša (5 %). Ostali anketirani sudionici dolaze iz Sirije, Iraka, Pakistana, Šri Lanke, Kine i Ugande. Oko 47 % ispitanika ima između 31 i 40 godina, 42 % je mlađe od 30 godina, dok je 10 % u dobi između 40 i 50 godina. Među anketiranim ispitanicima bilo je 334 muškarca i 66 žena. Anketirani ispitanici kao materinski jezik naveli su 23 različita jezika, među kojima prevladavaju nepalski, tagalog i hindi.
Većina anketiranih stranih radnika radi u prijevozu (22%), ugostiteljstvu (19%), graditeljstvu (17%) i industriji (13 %. Što se tiče poznavanja hrvatskog jezika, 53% stranih radnika izjavilo je da ne govori hrvatski jezik, ali razumije osnovne riječi. Njih 21% izjavilo je da govori hrvatski na osnovnoj razini, 18% ih je izjavilo da uopće ne govore hrvatski, dok 8% smatra da govori hrvatski tečno. Kada govorimo o bračnom statusu, većina stranih radnika su samci (47%), dok je 43% njih u braku. Ostali su ili u izvanbračnoj zajednici, ili su udovci, odnosno razvedeni. Više od polovice (52,8%) nema djece. Oko 18% ih ima jedno dijete, dok ih isto toliko (18%) ima dvoje djece. Oko 10% ima troje ili četvero djece. Što se tiče obrazovanja, 50% ispitanika izjavilo je da imaju završenu srednju školu, 35% da su završili preddiplomski studij (baccalaureus), a 6% da imaju samo osnovnu školu. Oko 36% ispitanika izjavilo je da pripadaju Rimokatoličkoj crkvi, 3% su se izjasnili kao hinduisti, a oko 15 % kao pripadnici sunitskog islama. Ostali su naveli pripadnost drugim religijama (različite inačice budizma, islama, judaizma, kiranta, sikhizma) ili su izjavili da nisu religiozni.
Duljina boravka u Hrvatskoj, zaposlenost i namjera ostanka
Više od polovice ispitanika (51%) boravi u Hrvatskoj manje od godinu dana. Oko 34% boravi u Hrvatskoj između 1 i 2 godine, 5,% između 3 i 5 godina, dok je 9,5 % izjavilo da u Hrvatskoj borave dulje od 5 godina. Čak 78,5% stranih radnika u Hrvatskoj radi u punom radnom vremenu. Oko 9% izjavilo je da rade u nepunom radnom vremenu, a približno 9% izjavilo je da su nezaposleni.
Gotovo 90% stranih radnika izjavilo je kako financijski pomaže svoju obitelj u državama iz kojih su doselili u Hrvatsku. Nadalje, 55% stranih radnika planira preseliti svoju obitelj u Hrvatsku, dok je oko 28% neodlučno po tom pitanju. 10% ispitanika izjavilo je da neće preseliti obitelj, a 5% je navelo kako nemaju obitelj. Najveći broj stranih radnika (32,8%) namjerava ostati u Hrvatskoj do 5 godina. Oko 23,5% želi ostati između 6 i 10 godina, 20,5% planira ostati do mirovine, a 19,5% izjavilo je da želi ostati u Hrvatskoj do kraja života.
Zadovoljstvo životom, životnim standardom i sigurnošću
Što se tiče zadovoljstva životom, 40% stranih radnika izjavilo je da su vrlo zadovoljni svojim životom (ocjene 8, 9 i 10 na ljestvici od 0 do 10). Oko 26,5% izjavilo je kako uopće nisu zadovoljni svojim životom (ocjene 0, 1 i 2). Dodatnih 27% nije ni zadovoljno ni nezadovoljno svojim životom, dok se 6% nije željelo izjasniti. Što se tiče životnog standarda, 43,5% stranih radnika izjavilo je da su vrlo zadovoljni, dok je oko 24% navelo da uopće nisu zadovoljni. Ostali su izjavili da nisu ni zadovoljni ni nezadovoljni svojim trenutnim životnim standardom. Slično tome, 44% ispitanika izjavilo je da su vrlo zadovoljni svojim životnim postignućima, dok je 25% vrlo nezadovoljno. Kada je riječ o odnosima s bliskim osobama, 48% ispitanika vrlo je zadovoljno, dok je oko 26% izjavilo da su vrlo nezadovoljni. Gotovo polovica (49,3%) ispitanika izjavila je da su vrlo zadovoljni svojim osjećajem sigurnosti, dok je 2% vrlo nezadovoljno. Gotovo identičan broj stranih radnika (48,8 %) izjavilo je da su vrlo zadovoljni osjećajem sigurnosti u budućnosti. S druge strane, oko 28% stranih radnika izjavilo je da su vrlo nezadovoljni svojim osjećajem sigurnosti u budućnosti.
Što se tiče promjene u kvaliteti života, 34,5% stranih radnika smatra da im se kvaliteta života nakon dolaska u Hrvatsku značajno poboljšala. Oko 46,25% smatra da im se kvaliteta života malo poboljšala, 11% da je ista kao i prije, dok 8,25% smatra da im se kvaliteta života pogoršala, bilo malo ili značajno. Oko 87,5% stranih radnika smatra da imaju pravo na jednaku kvalitetu života kao i Hrvati, dok 12,5% smatra da nemaju pravo na jednaku kvalitetu života kao i Hrvati.
Kontrola nad vlastitim životom i nošenje s teškoćama
ko 24% stranih radnika u Hrvatskoj smatra da vrlo često ili često može kontrolirati stvari u svom životu. Nasuprot njima, oko 34% smatra da nikada ili gotovo nikada ne može kontrolirati stvari u svom životu. Oko 42,5% stranih radnika ima samopouzdanje da se nosi sa svojim problemima, dok 26,3% osjeća da nema dovoljno samopouzdanja za suočavanje s vlastitim problemima. Oko 35% stranih radnika izjavilo je da su u posljednjih mjesec dana imali osjećaj da se stvari odvijaju onako kako oni žele. Gotovo isti broj njih, 36,8%, izjavilo je da u posljednjih mjesec dana nisu imali osjećaj da se stvari odvijaju prema njihovim željama. Oko 28,8% izjavilo je da su u posljednjih mjesec dana imali osjećaj da se mogu nositi s teškoćama, dok je 33,8% izjavilo da nisu imali taj osjećaj.
Zadovoljstvo migrantskim statusom
Kada je riječ o migrantskom životu, 22% stranih radnika smatra da je njihov migrantski život blizu idealnom. Gotovo jednak broj, 20%, smatra da njihov migrantski život nije niti blizu idealnom. Oko 33,5% stranih radnika u Hrvatskoj izjavilo je da su uvjeti njihovog migrantskog života odlični, dok je 23% izjavilo da su uvjeti njihovog migrantskog života izrazito loši. Sukladno tome, 38% stranih radnika izjavilo je da su vrlo zadovoljni svojim migrantskim životom, dok je 21% vrlo nezadovoljno. Oko 33% stranih radnika smatra da su realizirali važne stvari koje su planirali ostvariti u svom migrantskom životu. Oko 27% smatra da nisu uspjeli realizirati važne stvari koje su planirali ostvariti kada su se odlučili za migrantski život. Sukladno tome, 31% tvrdi da ne bi ništa mijenjalo u svom migrantskom životu, dok se oko 27% nikako ne slaže s tvrdnjom da ne bi ništa mijenjali.
Zdravstveno stanje i prava stranih radnika
Oko 61% stranih radnika svoje zdravstveno stanje ocjenjuje odličnim ili vrlo dobrim, dok njih 33% svoje zdravstveno stanje ocjenjuje dobrim. Samo 5% stranih radnika svoje zdravstveno stanje ocjenjuje jako lošim ili lošim. Nadalje, 62% stranih radnika svoje psihičko zdravlje ocjenjuje odličnim ili vrlo dobrim, oko 31% ocjenjuje ga dobrim, dok se oko 7% osjeća psihički jako loše ili loše. Oko 60% stranih radnika izjavilo je da su u posljednja 4 tjedna imali neki oblik bolova, od vrlo blagih do snažnih. Oko 40% stranih radnika nije imalo nikakve bolove u posljednja 4 tjedna.
Metodološke napomene: Uzorak je prigodni, a zabilježena je visoka razina odbijanja sudjelovanja u anketnom istraživanju. Zbog naravi uzorka, načina provedbe (dijelom putem društvenih mreža i pristranosti samoselekcije), kao i velike stope odbijanja sudjelovanja tijekom anketiranja licem u lice, poopćavanje rezultata s uzorka na populaciju otežano je te ih treba tumačiti uzimajući u obzir metodološke nedostatke.
-Institut za istraživanje migracija kroz ovo je istraživanje nastavio i produbio sustavna istraživanja stranih radnika koji dolaze u Hrvatsku. Strani radnici na našem tržištu nisu novost, ali do sada su se uglavnom useljavali radnici s područja bivše Jugoslavije. Dolazak većeg broja stranih radnika iz država Azije zasigurno predstavlja izazov za hrvatsko društvo. Krajem listopada 2024. godine potpisan je i Sporazum o suradnji između Ministarstva demografije i useljeništva te Instituta za istraživanje migracija, što potvrđuje kako nadležno ministarstvo prepoznaje, ozbiljno shvaća i poduzima mjere kako bi se naše društvo i država što bolje pripremili za integracijske izazove koji su pred nama. Ovo je inicijalno istraživanje koje nam je dalo prve uvide i iskustva u istraživanju populacije stranih radnika iz Azije i Afrike. U budućnosti ćemo svakako provoditi i sveobuhvatnija istraživanja ovog tipa koja će doprinijeti kvalitetnijem donošenju smjernica za
uspješnu integraciju stranih radnika u hrvatsko društvo, izjavila je ravnateljica Instituta za istraživanje migracija Marina Perić Kaselj.
-Rezultati istraživanja pokazuju da je relativno veći broj stranih radnika iz Azije uglavnom zadovoljan životom i radom u Hrvatskoj. Jasno je da postoji i znatan broj stranih radnika koji iskazuju određeno nezadovoljstvo svojom trenutnom pozicijom u hrvatskom društvu, ali, općenito govoreći, trenutna se situacija može ocijeniti pozitivnom. Novi Zakon o strancima i druge aktivnosti poduzete u posljednje vrijeme zasigurno će dodatno učvrstiti položaj stranih radnika u Hrvatskoj te ćemo s vremenom vjerojatno u većoj mjeri privlačiti visokokvalificiranu radnu snagu. Ministarstvo demografije i useljeništva naglasilo je kako će, osim rada na povećanju stope nataliteta, smanjenju iseljavanja i povratku hrvatske dijaspore, aktivno raditi i na integraciji stranih radnika u hrvatsko društvo. Smatram da rezultati našeg istraživanja ukazuju na to da situacija nije kritična, kako se često zna prikazivati u javnosti, te da smo pravovremeno krenuli s aktivnostima poput izmjena Zakona o strancima, koje će omogućiti stabilan prihvat i integraciju stranih radnika u hrvatsko društvo. Oni će, neminovno, u narednim godinama i dalje u značajnom broju dolaziti na naše tržište rada. Svakako bi trebalo ispitati i mišljenje poslodavaca te općenito hrvatskih građana o njihovim iskustvima sa stranim radnicima. Tek bi tada bila dobivena cjelovita slika procesa koji se odvijaju na tržištu rada i u društvu, čime bi se utvrdile jasne smjernice za korekciju postojećih nedostataka i problema u ovoj, za nas, novoj situaciji, kazao je voditelj istraživanja Ivan Balabanić.
-Rezultati istraživanja jasno pokazuju da strani radnici u Hrvatskoj doživljavaju niz izazova koji proizlaze iz njihovog manjinskog položaja, što je povezano s nižom kvalitetom života i slabijom procjenom tjelesnog i psihičkog zdravlja. Iako rezultati pokazuju da većina stranih radnika u Hrvatskoj iskazuje visoko zadovoljstvo sigurnošću i životnim postignućima, njihova kvaliteta života u cjelini često je narušena. Činjenica da značajan dio ispitanika navodi nisku razinu zadovoljstva kvalitetom socijalnih odnosa i pripadnošću zajednici odražava dublje društvene izazove integracije stranih radnika. Jedan od najupečatljivijih nalaza jest da dio ispitanika smatra kako nema pravo na istu kvalitetu života kao većinsko stanovništvo odnosno Hrvati. Ova percepcija odražava duboko ukorijenjene kulturne i društvene faktore, na što nas je upozorio suradnik istraživač s Filipina.Svi navedeni rezultati ukazuju na potrebu za ciljanim intervencijama usmjerenim na poboljšanje kvalitete života ove skupine. Kao psiholog, ističem da je rad na smanjenju manjinskog stresa neophodan ne samo za dobrobit stranih radnika nego i za cjelokupno društveno tkivo Hrvatske, jer integracija i zadovoljstvo ovih radnika imaju dugoročne ekonomske, socijalne i kulturne koristi za sve građane, naglasila je suradnica na projektu Iva Tadić.
