Kako je priopćila Europska središnja banka, na zahtjev hrvatskih vlasti institucije EU odlučile su uključiti hrvatsku kunu u tzv. Exchange Rate Mechanisam (ERM 2), svojevrsnu valutnu čekaonicu za euro. Nakon konzultacija Komisije, Ekonomskog i Financijskog komiteta odlučeno je da središnji tečaj kune za euro bude 7,53450 kuna. U odnosu na taj tečaj sve dok ne uvedemo euro bit će dopušten pad ili rast tečaja kune od najviše 15 posto. Drugim riječima, 7,53450 kuna za euro jest središnji tečaj po kojem ćemo zamjenjivati kune za eure onog dana kad kuna ostane tek dio hrvatske povijesti, a to bi moglo biti najranije 1. siječnja 2023. godine, donosi Jutarnji.hr.
Ključni razlog zbog kojeg se zemlje u pravilu odlučuju na uvođenje eura, odnosno pristupanje mehanizmu EMR 2 podizanje je šanse za privlačenje investicija, kao i povoljnija cijena zaduživanja. Razlike u cijeni zaduživanja za članice eurozone u odnosu na one članice EU koje nisu uvele euro vrlo su značajne.
Od aktiviranja mehanizma ERM-2 Hrvatska i Bugarska morat će održavati tečaj nacionalne valute u rasponu od plus/minus 15 posto prema euru te u tečajnom mehanizmu provesti najmanje dvije godine. U osnovi to znači da bi se u Hrvatskoj euro mogao uvesti s prvim danom 2023. godine.
Europska centralna banka Hrvatsku na neki način već tretira kao da je aktivirala mehanizam ERM 2. Naime, nakon izbijanja krize izazvane pandemijom Covida-19 premijer Andrej Plenković i guverner Boris Vujčić dogovorili su s ECB-om swap liniju od 2 milijarde eura koja omogućava HNB-u zamjenu eura za kune. Sada, kada službeno budemo u okviru EMR 2, očekuje se da će se ta linija tehnički obnoviti početkom sljedeće godine, što HNB-u značajno relaksira brige zbog kontrole tečaja i održavanja eksterne likvidnosti zemlje. Valja podsjetiti kako je nakon izbijanja krize izazvane pandemijom zbog stabilizacije tečaja HNB poslovnim bankama prodao oko 2,6 milijardi eura, zbog čega su devizne pričuve smanjene, ali su ostale na solidnoj razini od oko 15-ak milijardi eura neto. Uz to, i poslovne banke drže 5-6 milijardi eura koje mogu povući iz inozemstva bude li potrebno. Važno je u ovom kontekstu naglasiti da će tečajni rizici, koji mogu uzrokovati velike probleme malim ekonomijama s vlastitom valutom, ulaskom u eurozonu nestati.
Više pročitajte ovdje.
