Parovi iz Hrvatske kojima je za ostvarivanje roditeljstva potrebna donacija sperme ili jajne stanice na tu vrstu medicinski pomognute oplodnje uskoro više ne bi trebali odlaziti u inozemstvo: Hrvatsko društvo za humanu reprodukciju i endokrinologiju počelo je, u suradnji s državnom administracijom, pripremati teren za uvoz spolnih stanica iz visokokontroliranih licenciranih banaka u Europskoj uniji, poput onih iz Španjolske, Danske, Italije i drugih zemalja koje mogu ispoštovati hrvatsku regulativu, piše Jutarnji.hr.
Procedura je, nakon što se donesu potrebni pravilnici i potpišu ugovori s bankama, razmjerno jednostavna: kad liječnici utvrde da neki konkretan par ne može začeti bez doniranih spolnih stanica, ovlaštena zdravstvena ustanova za provođenje postupaka heterologne oplodnje će od ugovorene banke naručiti potrebne gamete.
One će avionom, prema točno utvrđenoj proceduri koja je za donirane spolne stanice jednaka kao i za transplantaciju organa, stići u Hrvatsku, pohraniti se u ovlaštenu ustanovu te biti korištene za oplodnju i stvaranje zametka isključivo za taj konkretan par. Daljnje korištenje gameta, odnosno njihova prenamjena za neki drugi par, neće biti moguće.
Donacija spolnih stanica u Hrvatskoj je zakonski omogućena još Zakonom o medicinskoj oplodnji iz 2012. godine, no, ističe prof. dr. sc. Dinka Pavičić Baldani, predsjednica Hrvatskog društva za humanu reprodukciju i endokrinologiju, prema spoznajama Društva, od donošenja Zakona u Hrvatskoj nije bilo nijedne osobe koja bi bila zainteresirana da postane darivatelj spolnih stanica, tako da Hrvatska nije imala mogućnosti osnovati svoju banku gameta koje bi donirali hrvatski građani. Pretpostavljeni razlog nezainteresiranosti je činjenica da donor, sukladno Zakonu, ne smije biti anoniman. U Hrvatskoj, čini se, na to nitko nije spreman.
– Slična je regulativa i u Švedskoj, Finskoj, Nizozemskoj, Velikoj Britaniji i Austriji. Dakle, osoba začeta i rođena uz pomoć MPO-a darovanom sjemenom ili jajnom stanicom ili darovanim zametkom, ako je navršila 18 godina, ima pravo na uvid u upisnik podataka o začeću i svim podacima o svome biološkom podrijetlu, uključujući i podatak o identitetu. Danas je trend u Europi, sukladno Konvenciji o pravima djeteta, da donacije budu neanonimne. Dodatno, prema našem Zakonu zabranjeno je davati ili primati novčanu ili kakvu drugu naknadu za darivanje stanica ili zametaka – tumači dr. Pavičić Baldani.
U zemljama koje imaju problem s regrutacijom donatora, dodaje, problem donacije rješava se ugovorima s inozemnim klinikama ili uvozom gameta iz licenciranih banaka tkiva i stanica.
– Hrvatska za sada problem donacije rješava slanjem parova na liječenje u inozemstvo, uz financiranje od strane HZZO-a. Međutim, kako bismo olakšali pacijentima, pripremamo opciju uvoza spolnih stanica iz licenciranih banaka stanica i tkiva, iz kojih je, sukladno Europskim direktivama, regulirano prikupljanje, doniranje, vrlo kompleksno testiranje, sljedivost, skladištenje i distribucija donorskih gameta – pojašnjava.
Godišnje nešto više od 100 parova zatraži ovu uslugu preko HZZO-a. Konkretno, kako odgovaraju u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, prošle je godine stiglo ukupno 106 zahtjeva, od kojih je odobreno 89 zahtjeva i prijedloga za upućivanjem u inozemstvo.
Više pročitajte ovdje.
FOTO: Ilustracija
