Prema podacima servisa MojaPlaća, kojim upravlja tvrtka Alma Career Croatia, u prvom kvartalu 2025. godine prosječna mjesečna neto plaća (s uključenim dodacima na plaću) u Hrvatskoj je iznosila 1.474 eura neto, što je 9% više u odnosu na prethodni kvartal i čak 16% više nego u istom razdoblju 2024. godine.
Medijalna plaća, koja bolje odražava stvarnu raspodjelu primanja, nešto je niža od prosjeka i iznosi 1.360 eura. To znači da većina zaposlenika zarađuje manje od prosječne plaće.
U usporedbi s prethodnim kvartalom, medijalna plaća porasla je za 9%, dok je u odnosu na prvi kvartal prošle godine zabilježila rast od 14%. Ovi podaci sugeriraju da je trend najbržeg rasta plaća u donjem dijelu spektra usporio, što može ukazivati na stabilizaciju tržišta rada.
Općenito, najviše plaće imaju zaposlenici u IT-u, telekomunikacijama i informacijskom sektoru, gdje su primanja u prosjeku 15% viša od ukupnog prosjeka. S druge strane, najniže plaće zabilježene su u poljoprivredi, gdje su 11% ispod prosjeka.
Usporedimo li podatke s prvim kvartalom 2024. godine, najveći rast plaća zabilježen je u sektorima: umjetnost, zabava i sport (+30%) te obrazovanje i znanost (+23%).
S druge strane, u poljoprivrednim tvrtkama plaća je rasla svega 6% u odnosu na isti period prošle godine.
Osim menadžerskih pozicija, gdje su prosječne plaće dvostruko više od ukupnog prosjeka i prelaze 3.000 eura, najbolje plaćene radnike pronalazimo u sektorima tehnologije i razvoja te informacijskih tehnologija.
Konkretnije, zaposlene u području tehnologije i razvoja zarađuju u prosjeku 31% više od prosječne plaće, odnosno 1.936 eura, dok stručnjaci u IT sektoru primaju 22% više od prosjeka, što iznosi 1.796 eura.
Najniže prosječne plaće u Hrvatskoj imaju radnici pomoćnih zanimanja, čija su primanja 35% ispod prosjeka (957 eura). Uslužne djelatnosti bilježe prosječnu plaću od 1.077 eura (-27%), dok radnici u tekstilnoj industriji zarađuju 1.120 eura, što je 24% ispod prosjeka.
Državne tvrtke ispod prosjeka
Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu su 10% više od prosjeka te iznose 1.627 eura neto. S druge strane, zaposlenici tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu primaju 8% više od prosjeka (1.590 eura), a upravo su u tim tvrtkama plaće zabilježile najznačajniji rast u odnosu na prethodnu godinu – čak 28%.
Prosječne plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu iznose 1.176 eura neto, odnosno 7% manje od prosjeka. Radnici zaposleni u javnoj i lokalnoj samoupravi ostvaruju mjesečna primanja od 1.483 eura (+1%), no taj je sektor zabilježio značajan rast plaća od 19% u usporedbi s prvim kvartalom 2024.
Provjerili smo i postoje li razlike u plaći radnika ovisno o veličini tvrtke u kojoj rade.
U tvrtkama s manje od 10 zaposlenih prosječna neto plaća iznosi 1.332 eura, što je 10% ispod državnog prosjeka. Ipak, upravo su u ovom segmentu zabilježen najznačajniji rast primanja, s povećanjem od impresivnih 16% u odnosu na prethodnu godinu.
U poduzećima s do 19 zaposlenika prosječna primanja iznose 1.439 eura, što je 2% ispod prosjeka, dok je godišnji rast plaća dosegao 14%. S druge strane, najviše prosječne plaće bilježe velike tvrtke, gdje zaposlenici u prosjeku zarađuju 1.564 eura neto.
Plaće su najviše u Zagrebu, a najniže na istoku Hrvatske
Najniže plaće i dalje su na istoku zemlje: u Vukovarsko-srijemskoj (-17%), Požeško- slavonskoj (-18%) te Sisačkoj-moslavačkoj (-14%) županiji.
Najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu (9% iznad prosjeka) te iznosi 1.605 eura (medijan 1.499 eura), ali su upravo u Zagrebu plaće najmanje rasle u odnosu na prošlu godinu (14%).
U odnosu na isti kvartal prošle godine plaće su najviše ‘skočile’ u županijama s nižim prosječnim plaćama: Virovitičko-podravskoj (+21%), Brodsko – posavskoj (+21%) te Šibensko – kninskoj (+20%) županiji.
Radnici s bogatim radnim iskustvom i višim stupnjem obrazovanja imaju veće plaće u odnosu na one s kraćim stažem i nižim obrazovanjem.
Konkretnije, zaposlenici sa završenim postdiplomskim studijem ili nekom poslovnom školom (MBA) imaju u prosjeku 2.313 eura, što je 57% više od prosječne plaće. Da se studiranje isplati pokazuju i podaci da osobe s visokom stručnom spremom u prosjeku imaju čak 12% višu plaću od prosječne (1.646 eura) i čak 30% višu od radnika sa srednjom stručnom spremom koji u prosjeku imaju 1.270 eura, ili 14% manje od prosjeka.
Također, analiza pokazuje kako radnici bez iskustva, koji se nalaze na početku karijere, zarađuju 1.168 eura (21% manje od prosjeka), dok oni s godinom do dvije iskustva imaju plaću od 1.2734 eura (-14%). Blizu prosječne hrvatske plaće dolazimo s tri do pet godina radnog iskustva, nakon čega krećemo zarađivati više od prosječne plaće.
Najvišu plaću, očekivano, imaju zaposlenici s više od 10 godina iskustva – 1.626 eura, odnosno 10% više od prosjeka.
Kamen spoticanja je i dalje spol zaposlenika.
U prvom kvartalu 2025. godine muškarci su u prosjeku zarađivali 16% više od žena, međutim ženama je plaća više rasla (+15%) u odnosu prvi kvartal prošle godine nego muškarcima (+13%). Konkretno, prosječna mjesečna neto plaća muškaraca u prvom kvartalu iznosila je 1.592 eura, dok je prosječna mjesečna plaća žena iznosila 1.374 eura.
