Od 2003. godine Hrvatska raste kao nacija, proporcije i debljina su u porastu, nažalost na prvom smo mjestu po pretilosti zajedno s Maltom u Europskoj Uniji, rečeno je na panelu Kineziološkog fakulteta u Zagrebu na kojem se raspravljalo o prehrambenim navikama i tjelesnoj aktivnosti djece.
-Debljina je rezultat lošeg balansa između unosa i potrošnje. Ako na ulazu u osnovnu školu imamo 90 % dostatno tjelesno aktivne djece, a na izlazu samo 17 %, vjerojatno je u tom periodu nastao neki problem. Taj problem povezan je i s nedostatkom logističkih preduvjeta poput dvorana. Mi smo ga pokušali riješiti poligonima koji omogućuju tjelesnu aktivnost bilo gdje, pa i u učionici – izjavila je na prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović.
Kroz Nacionalni program Živjeti zdravo napravljeno je puno, no pandemija je puno stvari unazadila, ali istovremeno na jedan način sve nas i osvijestila o potrebi brige za zdravlje.
-Prekomjerna težina nije uzrok samo šećerne bolesti već i kardiovaskularnih, nekih sijela tumora, mentalnih bolesti, hipertenzije i brojnih drugih. Imamo 35 % djece s viškom kilograma, od toga 14,8 % ima debljinu. Samo 14 % roditelja primjećuje da njihovo dijete ima previše kilograma, a niti jedan ne uočava da dijete ima debljinu. Potrebna je edukacija roditelja da prekomjernu težinu uoče na vrijeme i počnu djelovati– zaključila je Musić Milanović.
Broj sati Tjelesne zdravstvene kulture je itekako premalen i zaostaje za onima u regiji.
-Hrvatska je svjesna da stoji statistički vrlo loše po pitanju pretilosti djece i mladih. Zaključak ovog panela je da imamo rješenja koja zajedno možemo implementirati i poraditi da stanje bude bolje. Broj sati tjelesne i zdravstvene kulture u školama je definitivno premalen. Svi mi zajedno s roditeljima i djecom trebamo osvijestiti ovaj problem i raditi na tome da se više krećemo, doprinosimo zdravlju, a samim time i kvaliteti života – zaključio je prof.dr.sc. Mario Baić, dekan Kineziološkog fakulteta.
Posebna priča je prehrana djece i mladih.
-Iako smo mediteranska zemlja čini se da je kultura objedovanja itekako zasjenjena zapadnjačkim stilom prehrane koja obiluje visoko procesuiranim namirnicama koje kao rezultat daju upravo ovu sliku koju imamo danas u dječjoj populaciji. Utjecaj okoline iznimno je jak dok istovremeno utjecaj obitelji sve više slabi. Odgoj i obrazovanje u prehrambenom smislu moraju biti prisutni od najranijih nogu kako bi djeca stekla zdrave životne navike prvo u obitelji a onda i dalje – istaknula je dipl.inf.preh.teh. Karmen Matković Melki, nutricionistica iz Hrvatskog saveza nutricionista.
–Prekomjerna tjelesna težina kod djece nije samo javnozdravstveni problem. To je i psihološki te sociološki problem. Neka djeca su često isključivana zbog svog izgleda, a neka čak i u riziku da postanu žrtve vršnjačkog nasilja. Problem je složen stoga ne može biti posao samo jednog sustava nego više sustava koji kontinuirano moraju razmjenjivati i revidirati svoje odluke. Imamo puno primjera dobre prakse, no i loših vijesti. Neke su vezane uz više sile kao što su pandemija, potres i ekonomski problemi, no neke možemo riješiti odmah. Od škole koja bi trebala isključiti sve ono rizično poput automata za brzu prehranu i visoko zaslađene napitke te uključiti zdrave obroke za svu djecu- kazala je Marija Gabelica Šupljika, zamjenica Pravobraniteljice za djecu.
–U tijeku je donošenje akcijskog plana za prevenciju debljine koji fokus stavlja upravo djecu i mlade. Rješavat će se problem tjelesne neaktivnosti ali i prehrambenih navika kroz različite programe – istaknula je dr. Ivana Portolan Pajić, načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravstva.
Na Panelu Kineziološkog fakulteta sudjelovali su prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović, dr.sc. Martina Jeričević, načelnica Sektora za potporu sustavu sporta i zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje u Ministarstvu turizma i sporta, Vesna Vučemilović, predsjednica Odbora za obitelj, mlade i sport u Hrvatskom Saboru, Marija Gabelica Šupljika, zamjenica Pravobraniteljice za djecu, dr. Ivana Portolan Pajić, načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravstva, prof.dr.sc. Mario Baić, dekana Kineziološkog fakulteta, prof.dr.sc. Maroje Sorić te prof.dr.sc. Renata Barić s KIF-a, dipl.inf.preh.teh. Karmen Matković Melki, nutricionistica iz Hrvatskog saveza nutricionista te Patrik Kramarić, kineziolog, trener u Aktivnoj Hrvatskoj. Panel je moderirao doc.dr.sc. Dario Novak s Kineziološkog fakulteta.
Dekan KIF-a Mario Baić na kraju Panela pozvao je na suradnju te zahvalio svim institucijama na odazivu te na spremnosti da svi zajedno i dalje rade na poboljšanju ovog javno – zdravstvenog problema.
Foto: Lukša Marotti
