Svjetski dan slobodne medija obilježava se 3. svibnja, kao i svake godine Reporteri bez granica obavili su globalno izvješće o globalnom stanju slobode medija kao i Indeks slobode medija. Hrvatska je ove godine zauzela 59. mjesto, što je napredak od pet mjesta u usporedbi s lanjskim Indeksom. Kad su u pitanju nama susjedne zemlje, Slovenija je ove godine na 32. mjestu, Bosna i Hercegovina na 58., dok je Srbija na 93. mjestu.
Sljedećih deset godina bit će ključno za slobodu medija zaključak je ovogodišnjeg Indeksa slobodne medije, pomoću kojeg “Reporteri bez granica” procjenjuju slobodu medija u 180 zemalja svijeta. Ključnim za budućnost novinarstva određene su konvergencijske krize: geopolitička kriza, odnosno agresivnost autoritarnih režima, tehnološka kriza, zbog nedostatka demokratskih jamstava, demokratska kriza zbog polarizacije i represivne politike, kriza povjerenja, zbog sumnje čak i mržnje prema medijima i ekonomska kriza, koja dovodi do osiromašenja kvalitetnog novinarstva. Reporteri bez granicu ističu da se ovih pet kriznih područja sad spojilo s globalnom javnozdravstvenom krizom, odnosno pandemijom koronavirusa.
“Ulazimo u odlučujuće desetljeće za novinarstvo. Pandemija koronavirusa ilustrira negativne čimbenike koji ugrožavaju pravno na pouzdane informacije i samo je pogoršavajući faktor. Kako će izgledati sloboda informiranja 2030.? Odgovor na to pitanje utvrđuje se dana” kazao je generalni tajnik Reportera bez granica, Christope Deloire.
Reporteri bez granica ističu kako postoji jasna povezanost između suzbijanja medijske slobodne kao odgovora na pandemiju koronavirus i položaja države u Indeksu slobode medija. Kina, koja je ove godine zauzela 177. mjesto i Iran, koji se našao na 173. mjestu, uvelike su cenzurirali medije tijekom pandemije. U Iraku, koji se ove godine našao na 162. mjestu, vlasti su oduzele Reutersu licencu na tri mjesta nakon što su u svojim medijskim objavama propitkivali službena izvješća o broju oboljelih od koronavirusa. Kao europski primjer istaknut je mađarski premijer Viktor Orban, čija je zemlja zauzela 89. mjesto, koji je usvojio “zakon o koronavirusu” u kojem su određene kazne zatvora do pet godina za lažno izvješćivanje o pandemiji.
“Kriza javnog zdravlja pruža autoritarnim vladama priliku da implementiraju “doktrinu šoka, odnosno da iskoriste činjenicu da je politički život na čekanju, da je javnost zapanjenja, da prosvjedi ne dolaze u obzir, sve kako bi se nametnule mjere koji bi bile nemoguće u normalnim uvjetima. Kako ovo odlučujuće desetljeće ne bi bilo katastrofalno, ljudi dobre volje, ma tko oni bili, moraju se izboriti za novinare, kako bi ono mogli ispuniti svoju ulogu u društvu” kazao je Deloire.
Kad je pitanje slobodna medija u Europi, u izvješću je istaknuto kako je sloboda medija, visoko na dnevno redom Europske komisije, ali i kako je Europu potresao niz ozbiljnih zlostavljanja uključujući i ubojstva novinara te kako je potrebno usredotočiti se na bitku za slobodu medija. Reporteri bez granica pozdravljaju akcijski plan koji je najavila potpredsjednica Europske komisije Vera Jourová, koji predviđa jačanje medijskih sloboda. U izvješću se ističe kako je su institucije EU pridonjele toliko značaj slobodni medija jer je opasnost od nazadovaljnja itekako prepoznata, pozivajući se ponovno na Mađarsku.
U pregledaju stanja u europskim zemljama, ističe se kako poljska vlada koristi sudstvo kako bi negativno utjecala na slobodu medija te kako novinarima zbog klevete prijeti čak i zatvorska kazna, dok je u južnoj Europi aktivan križarski pohod vlasti protiv medija. U Crnoj Gori i Albaniji koje su ove godine zauzele 105 i 84 mjesto na Indeksu medijskih sloboda, novinarsku su privođeni pod izlikom borbe protiv širenja dezinformacija, a istaknuto je i suđenje protiv istraživačkog novinara Jova Martinovića. Dalje se ističe, kako su mnoga zlostavljanja novinara na Balkanu prošla nekažnjeno te se navod slučaju srbijanskog istraživačkog novinara Milana Jovanovića čija je kuća zapaljenja, a počinitelji još uvijek nisu osuđeni.
Više pročitajte ovdje.
