Priopćenje dr.sc Nenada Jasprice i dr. sc. Mirne Batistić iz Laboratorija za ekologiju planktona i populacijsku genetiku, Instituta za more i priobalje, Sveučilišta u Dubrovniku ukazuje na ozbiljnost stanja Malostonskog zaljeva zbog višegodišnjeg izostanka ekološkog monitoringa. Pitanje je zašto je Županijska skupština to ukinula. U priopćenju stoji:
“Glavni razlog utemeljenja Biološkog instituta u Dubrovniku 1949. (današnji Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku) bila je potreba za istraživanjem, praćenjem stanja i zaštitom Malostonskog zaljeva. U razdoblju dužem od pola stoljeća naši su znanstvenici stjecali znanja kako bi mi danas kvalificirano raspravljali o stanju i budućnosti zaljeva.
Malostonski zaljev i Malo more jesu jedinstveno područje na istočnoj obali Jadrana gdje more i kopno čine jedinstvenu cjelinu. Znamo da uzgoj školjkaša počiva na prirodnim značajkama mora, prvenstveno planktonu, čiji razvoj najvećim dijelom ovisi upravo o aktivnostima na kopnu. To je bila jedna od polaznih točaka u donošenju odluke o zakonskoj zaštiti toga prostora, danas u visokoj kategoriji “Posebni rezervat”. Danas je Malostonski zaljev jedno od najvažnijih područja za uzgoj europskih kamenica u Hrvatskoj i u Sredozemnom moru.
Nakon izgradnje kanalizacijskog sustava Neum-Klek-Mljetski kanal i formalne zakonske zaštite Malostonskog zaljeva prošlo je više od 40 godina. U tom su razdoblju nastupile značajne promjene koje već jesu ili će još više utjecati na život u moru, a poglavito na uzgoj školjkaša.
Nerazumna je bila odluka Županijske skupštine (2016.) o promjeni prostornog plana kojim je omogućena hotelska izgradnja u Dubi Stonskoj. Tada smo ukazivali kako je Malostonski zaljev naša izuzetno vrijedna prirodna baština, a predložena izgradnja izuzetno štetna za morski ekosustav te suprotna tadašnjem Zakonu o zaštiti prirode.
Nemojmo se dovesti u situaciju da nam jedan od mogućih ishoda bude potpuno zatvaranje uzgajališta. Uz to, sporne su lokacije, tehnologija i količine otpada koje bi trebale biti zbrinute u CGO „Lučino razdolje“, ali i niz drugih problematičnih odluka.
U srpnju 2024. školjkari su bili suočeni s pomorom dagnji. Načelno, u napisima i reportažama uzroci pomora pripisivani su visokim temperaturama mora.
Je li tomu baš tako?
Odgovor na to pitanje samo je pretpostavka, jer se u Malostonskom zaljevu već šestu godinu ne obavlja ekološki monitoring tj. praćenje stanja ekoloških parametara (temperature, saliniteta, planktona, pridnenih organizama, itd.) koji utječu na procjenu stanja ekosustava, npr. dostupnu količinu i razvoj planktona, i dr.
Do 2019. ekološki monitoring je provodio Institut, a nakon toga iz nepoznatog razloga Županija odustaje od financiranja ekološkog monitoringa u zaljevu iako je Strateška procjena – Studija utjecaja na okoliš u Malostonskom zaljevu (2005.) koju su izradili znanstvenici Instituta, a koja je kasnije bila temelj u postupcima davanja koncesije u moru od strane nadležnih županijskih tijela, definirala obvezu praćenja stanja ekoloških parametara u Malostonskom zaljevu.
Nije nam jasna takva odluka Županije znajući vrlo dobro koliko nam znači školjkarstvo, posebno kamenice, kakvu korist ono donosi pojedincima i zajednici općenito.
Stoga se pitamo: Znaju li nadležni u Županiji koja je opasnost od takvog neznanja tj. takve odluke? Tko će sutra odgovarati za nastalu štetu?
Ponovimo, prvi arhivski zapisi o pobiranju kamenica s prirodnih rastilišta i uzgojnih lokacija u Malostonskom zaljevu potječu iz 1573.
Za razliku od Malostonskog zaljeva, područja njezina uzgoja širom Europe u proteklim desetljećima su znatno reducirana zbog nekontroliranog izlova, bolesti i unošenja strane vrste (japanske kamenice Crassostrea gigas) koja potiskuje domaću vrstu jer je otpornija te brže dostiže konzumnu veličinu, ali okus je neusporedivo lošiji.
Zbog toga je Malostonski zaljev dragocjeno područje izvora mlađi kamenice koju sve više traže preostala uzgajališta na području EU s ciljem vraćanja izvorne ukusnije vrste.
Stoga vrijednost Malostonskog zaljeva nadilazi granice naše države i postaje pitanje zaštite europskog kulturnog i prirodnog nasljeđa.
Malostonska kamenica dobila je 2020. europsku zaštićenu oznaku izvornosti”, navodi se u priopćenju kojeg potpisuju dr.sc Nenad Jasprica i dr. sc. Mirna Batistić, Laboratorij za ekologiju planktona i populacijsku genetiku,Institut za more i priobalje, Sveučilište u Dubrovniku.
FOTO:arhiva
