Napušteno i ruševno selo u Konavlima u posljednje vrijeme doživljava transformaciju. Grgur Grgurević inače mali obrtnik, taksist u razgovoru s prijateljima došao je na ideju obnove Cere. Učinilo im se da bi obnovljeno selo moglo biti njihova ostavština budućim generacija. Subotama za lijepog vremena ovo malo selo vrvi životom. Naime, svi oni koji su voljni dati ruke, pozvani su da se pridruže i pripomognu s obnovom sela. Jednom kad selo budu obnovljeno, upravo oni koji su dali ruke moći će u njemu boraviti i uživati. Kad smo ga upitali kako vidi budućnost sela kad se radovi završe Grgurević nam je kazao se nada da će biti podsjetnik na sve što se može napraviti kad ljudi djeluju zajedno te da ga vidi kao odmor za umorne, igralište za razigrane, a za voljne okupljalište.
Obnova zapuštenog sela Cera koje se nalazi tri kilometra istočno od Dube Konavoske, a koje čak nije ni ucrtano na kartu započela je prije mjesec i pol dana. Akcije se održavaju svake subota, pod uvjetom da to vremenski uvjeti dopuštaju.
Grgurević ističe kako je na ideju o obnovi došao u razgovoru s prijateljima.
– Nizali smo ideje i ovaj projekt je izronio kao onaj s najviše potencijala i kao nešto što bi moglo biti naša ostavština za iduće generacije.
Pozvali ste sve zainteresirane, koji imaju volje sudjelovati da vam se pridruže na tim akcijama. Kako ste došli na tu ideju?
– Već dugi niz godina primijeti se da svi mi ubrzano živimo što dovodi do odvojenosti čovjeka od zajednice. Slabo izlazimo iz kuća i stanova. Pozivom smo htjeli potaknuti ljude da dođu, da se družimo i nešto skupa odradimo. Zar ima boljeg zbližavanja od uspješno odrađenog timskog rada? Mislim da nema. Ovim putem, pozivam sve voljene druženja i prirode da nam se pridruže u ovom lijepom projektu.
Razrušeno selo na nepristupačnom terenu
U kakvom je stanju trenutno selo?
– Selo se nalazi u ruševnom stanju i na nepristupačnom je terenu. No, to ovaj projekt čini još zanimljivijim i rezultat će biti jedinstven. Potrebno je izgraditi pale zidove, postaviti krovove, očistiti okućnice i pristupne stazice.
Kad smo ga upitali kad bi selo Cera trebalo biti obnovljeno, Grgurević nam je odgovorio da je rokove s obzirom na način obnove i uvjete rada, jako teško postavljati.
– Sve ovisi o volji ljudi i odazivu. Također, radi se o velikom financijskom izdatku, tako da idemo malo po malo, kako nam Bog da.
“Zajedno možemo ostvariti sve što poželimo”
Uključeni ste i u Lozu kontribucionizma? Možete li nam pojasniti o čemu se tu radi? Koja filozofija leži iza toga naziva?
– Možda je ovaj pojam stran većini ljudi no on se lako prevodi: zajedno možemo ostvariti sve što poželimo. Doprinosimo svojim radom, znanjem i zajednica nam to uzvraća.
U procesu ste i registracije udruge? Zbog čega ste se odlučili na taj korak?
– Statut udruge je u izradi. Nosi će ime Vilenjak. Kad smo krenuli u projekt s našim selom javili su nam se i drugi ljudi, na nekim drugim lokacijama i idejama. Razgovarali smo i zaključili kako bi bilo lijepo osnovati udrugu koja bi organizirala i promicala takav vid kulture i obrazovanja.
Grgurević nam je kazao kako bi se u sklopu udruge obavljale brojne djelatnosti. No, naglasio je kako bi sve bile usmjerene prema zajedničkom cilju.
– Taj cilj je zajedništvo, stvaranje i očuvanje kulturne baštine, kao i svestranog obrazovanja u područjima permakulture, biodinamike, eko izgradnje, starih zanata i drugih odnosa s društvom i prirodom.
“Učini najbolje što možeš”
U obnovi napuštenog konavoskog sela sudjeluju i članovi pokreta za Kreativno društvo. Stoga smo Gregurevića upitali je li i on član i što misli o ideji tog pokreta?
– Nisam član i nisam stigao istražiti njihovu ideju. Upoznao sam ih tek na našim akcijama gdje su se kao članovi tog društva predstavili. Svidjela im se ideja i odlučili su sudjelovati. Hvala im na prepoznavanju vrijednosti ovakvoga projekta.
POKRET ZA KREATIVNO DRUŠTVO: utopija ili spas čovječanstva?
Zanimalo nas je i koja je Grgurevićeva života filozofija, moto koji ga pokreće. Na postavljeno pitanje, odgovorio je : učini najbolje što možeš.
Vi zapravo ne želite samo obnoviti selo koje je trenutno zapušteno, već mu zapravo na određeni način želite udahnuti život?
– S obzirom na lokaciju i tren teško da će biti pogodan za stalni život, ali zato će uvijek dobro doći za odmor, slavlja, par tjedana prirode i mira. No, nikad se ne zna. Mi smo tu da selo pripremimo, a budućnost će odlučiti o životu starog-novog sela Cera.
A kako vi vidite budućnost sela?
– Vidim ga kao nešto vrijedno za posjetiti. Kao podsjetnik što se može napraviti kad ljudi djeluju zajedno. Za umorne odmor, za razigrane igralište, za voljne okupljalište.
Jeste li možda razmišljali da selo jednom kad bude obnovljeno privedete turističkoj svrsi?
– O tome još nismo razmišljali. Smisao naših akcija je na obnovi i simbolu zajedništva.
Selo će moći koristiti oni koji su ga i obnovili?
– Oni koji budu sudjelovali pri obnovi, imat će prvenstvo korištenja. Nagrada je to za njihovu velikodušnost i volju.
Vraćenje prirodi
Kako vi zapravo poimate idealno društvo, odnosno društvo prema kojem bi trebali težiti?
– Ideali su nedostižni. Rastemo svakim danom. Bitno je samo postupati najbolje što možemo.
Čini mi se da dosta vremena provodite ili se barem trudite provoditi na otvorenom, u prirodi? Kako ljude vratiti prirodi?
– Ako želite ljude vratiti prirodi samo im dajte vremena da dođu k sebi, to jest priroda. Oduzmite sebi trčanje za trivijalnim stvarima na koje nas nametnuti sistem tjera. Priroda je izvor iz kojeg svi mi svjesno ili nesvjesno pijemo eliksir života. Priroda nam daje uvid da smo dio nečega puno većeg od naš samih, a o opet nam govori i o tome koliko smo bitni dio nje.
