Google je objavio istraživanje koje pokazuje kako se kretanje građana različitih država promijenilo tijekom krize izazvane pandemijom koronavirusa u usporedbi s normalnim vremenima. Rezultati za Hrvatsku prikazani su na temelju podataka o mobilnosti hrvatskih građana zaključno s 29. ožujka, i pokazuju da su Hrvati mjere za suzbijanje širenja koronavirusa počeli shvaćati shvatili prilično ozbiljno, donosi Telegram.hr.
Izvještaj pokazuje kako se dužina boravka na različitim mjestima promijenila u usporedbi s prosjekom iz razdoblja od 3. siječnja do 6. veljače ove godine, kada smo epidemiju koronavirusa još uvijek gledali preko granica.
Naravno, Google je za ove izračune mogao koristiti podatke samo onih korisnika koji su na mobitelima imali uključene usluge praćenja lokacije. Zbog toga uz prikaz podataka dolazi napomena kako ovi uzorci ne moraju biti reprezentativni za širu populaciju. Čitavo istraživanje dostupno je ovdje, dok se podatke samo za Hrvatsku može pronaći tu.
Kao što se vidi na prvom grafu, koji otkriva koliko su građani odlazili i zadržavali se na mjestima poput restorana, kafića, šoping-centara, muzeja, knjižnica, kina i sličnih ustanova, posjet takvim mjestima opao je za čak 82 posto. Sudeći prema podacima koje je objavio Google, Hrvati su smanjili i odlazak u nabavu namirnica i lijekova. Naime, obilazak dućana u kojima se prodaje hrana, tržnica, ljekarni i sličnih prodavaonica pao je za 57 posto.
Građani manje odlaze i u parkove, pa je u toj kategoriji zabilježen pad 45 posto u odnosu na razdoblje početkom godine. Dolazak i boravak na postajama javnog prijevoza pao je za čak 74 posto. Manje se odlazi i na posao, pa je ta kategorija mobilnosti u padu od 50 posto. S obzirom na prethodne podatke, sasvim je logično da je porast zabilježen samo u kategoriji u kojoj se mjeri boravak u stanovima i kućama, i to za 15 posto.
Osim za Hrvatsku, Google je podatke izvukao za veći broj europskih država. Iznenađenje možda predstavlja činjenica da su po pitanju pada mobilnosti hrvatski brojevi daleko sličniji njemačkim, nego onima susjednih zemalja koje obično doživljavamo mentalitetom bližima sebi.
Više pročitajte ovdje.
