U Lazaretima je otvorena izložba Dubrovnik – planiranje naselja i razvoj grada na kojoj su prikazani završni radovi studenta arhitekture koji su zajedno sa svojim mentorima dva semestra kroz različite kolegije istraživali prostor Dubrovnika te ponudili svoje ideje i rješenja prostornih problema. Uz ogradu kako je riječ o idejnim projektima, koji nisu u potpunosti uzeli u obzir konzervatorske smjernice, puno je zanimljivih rješenja ponuđeno svekolikoj javnosti na razmišljanje.
Projekt Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, koji se temelji na istraživanju i praktičnim radionicama urbanog planiranja prostora, vodili su profesor emerituss dr. sc. Tihomir Jukić i prof. dr. sc. Lea Petrović Krajnik, a u suradnji s još 10 stručnjaka, koji su vodili studente kroz njihov rad.
Prije otvaranje izložbe prisutnima je kroz prezentaciju predstavljen tijek izrade ovih rješenja, ali i aktualna situacija u prostornom planiranju u Hrvatskoj.
Rad na urbanizmu i prostornom planiranju traži dakako stručno znanje i to veoma širokog spektra, međutim potrebna je izvjesna razina kulture ne naučene, knjiške nego socijalne i humanističke da bi se imalo snage pružiti otpor tehnicističkim gledanjima, koja su četo agresivna i invazivna, a poglavito da bi se prostoru moglo prići s poštivanjem, koji on, kao ograničeno i neobnovljivo dobro, zahtijeva i zaslužuje. No, urbanizam i prostorno planiranje počivaju ipak na temeljima: na zdravom razumu i dobrom odgoju.
Citat je to nekadašnjeg predstojnika Katedre za urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu prof. Ante Marinović-Uzelca, koji u nekoliko rečenica sažima srž našeg današnjeg prostornog planiranja i slijedom toga i problema u prostoru, s kojima se suočavamo svakodnevno.
Urbanističke radionice studenti diplomskog studija arhitekture i njihovi nastavnici, u posljednje četiri godine, odrađivali su u izvanrednim uvjetima. Prvo je stigla pandemija, zatim zagrebački i petrinjski potres, a potom i rad van zgrade matičnog fakulteta, koja je u procesu obnove. U tom su periodu problematski istraživali prostorne mogućnosti Vukovara, Petrinje, Šibenika i posljednje nastavne godine i Dubrovnika.
Urbanistička radionica I bavi se širim područjem grada i perifernim rubovima grada, koji su trenutno sadržajno i prostorno neiskorištene cjeline, a imaju potencijal za širenje grada. Studenti su tako dobili zadatak osmisliti urbanistički razvoj Gornjih sela, Elafita i Komolca, Knežice i Šumeta. Njihove ideje prije svega leže na prometnom povezivanju šireg područja grada, zatim zaleđa i obale.
U svjetlu nedavno predstavljene brze ceste Dubrovnik – Zračna luka, jako je zanimljiva ideja lake električne željeznice koja bi povezivala Ston, Grad i Vitaljinu. Nešto o čemu bi svakako trebalo razmisliti, posebice jer i europski fondovi sve više idu u smjeru ulaganja u održivi javni i „zeleni“ promet.
Druga radionica bavila se Gružem na potezu od Gruškog polja do TUP-a i luke i to kao prostorom novog središta grada, koje bi uz stanovanje za mlade obitelji trebalo ujedno imati i sve uslužne, kulturne i rekreativne sadržaje, kako za stanovnike tako i za posjetitelje. Razne su tu ideje, primjerice otvaranja i ostakljivanja glavne hale TUP-a, novih zelenih površina, izmještanja prometa s obale.
Na pitanje Zašto se ovakve radionice rade, kad njihovi rezultati nisu odmah primjenjivi u prostoru, organizatori radionice odgovaraju sljedeće.
Tri su brojke koje su danas iznimno važne kao pokazatelj prostornog planiranja u Hrvatskoj. To su -3; 2,4 i 10 posto.
Glavni grad Hrvatske ima razvojnu strategiju do 2020. Ona je istekla prije tri godine. To govori o marginalizaciji promišljanja razvoja gradova.
Prosječan broj ovlaštenih urbanista u Zavodima za prostorno planiranje u županijama je 2,4. Posla je sve više, a ljudi koji mogu izrađivati prostorne planove je sve manje.
Treća brojka govori o povjerenje građana u institucije, koje je manje od 10 posto, a to je posljedica needuciranja i stručnjaka i građana o odgovornosti postupanja u prostoru.
Cilj ovog projekta bio je potaknuti studente na buduće bavljenje upravo urbanizmom i prostornim planiranjem. Zatim okupiti nastavnike, arhitekte, studente arhitekture i predstavnike lokalnih zajednica te kroz istraživanje i komunikaciju, bez ograničenja, propitivati mogućnosti sagledavanja prostora na neki drugačiji način, a Dubrovnik je, prema riječima organizatora radionice jedan od najizazovnijih gradova „san svakog urbanista“.
Kroz ovu izložbu i publikaciju, koja se očekuje do kraja godine, studenti i nastavnici Arhitektonskog fakulteta htjeli su otvoriti i javnu polemiku s građanima Dubrovnika, prikazati im svoje ideje i otvoriti raspravu u javnom prostoru o budućnosti razvoja Grada.
Projekt je realiziran u organizaciji Arhitektonskog fakulteta, Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu, uz financijsku podršku Grada Dubrovnika.
Na otvaranju izložbe govorili su pročelnik UO za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Božo Benić, koordinator projekta prof. emer. dr. sc. Tihomir Jukić s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu i asistentica Kristina Perkov.
Izložba ostaje otvorena do četvrtka 30. studenog.
