Unatoč pandemijskim okolnostima, Dubrovačke ljetne igre uspješno su svoju sedamdeset i prvu sezonu privele kraju, izvevši gotovo 50 dramskih, glazbenih, plesnih, folklornih i drugih programa u 47 festivalskih dana od 10. srpnja do 25. kolovoza na 13 scenskih i ambijentalnih lokacija grada Dubrovnika, rečeno je danas 25. kolovoza na konferenciji za medije tom prigodom održanoj u palači Sponza na kojoj su govorili ministrica kulture i medija RH Nina Obuljen Koržinek, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, zamjenica župana dubrovačko-neretvanskog Žaklina Marević, vodstvo Igara intendantica, Dora Ruždjak Podolski i ravnateljica Ivana Medo Bogdanović te glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije Kazimir Bačić.
Ovogodišnje 71. Igre ostat će upamćene po strogom poštivanju preporuka HZJZ-a za sprječavanje zaraze bolešću COVID-19 tijekom održavanja svih festivalskih događanja te znatno smanjenom proračunu, ali i po tome da su svemu unatoč, Dubrovačke ljetne igre jedan od rijetkih europskih festivala koji je uopće održan ovo ljeto uz ostvarene vrhunske umjetničke rezultate.
– Previše puta je ponovljeno da se cijela ova godina događa u nekim nevjerojatnim okolnostima, ja ću samo još jednom reći da za nas ni u jednom trenutku nije bila opcija da se naši ljetni festivali i naš kulturni život zaustavi. Okolnosti su teške, i u organizacijsko-produkcijskom smislu, i u umjetničkom smislu, a teške su i u financijskom smislu jer su posljedice ove krize osjetili i nacionalni i gradski proračuni, tim više sam posebno ponosna da smo u ovim okolnostima realizirali festival koji po kvaliteti nije odstupio od onih najviših postavljenih standarda. I to je najveća pobjeda i najveći uspjeh. Važno je bilo pokazati nama svima, hrvatskoj publici, da umjetnost ima snagu i u ovakvim okolnostima slati poruke, djelovati, pobjeđivati i na to sam neizmjerno ponosna i zahvalna svima koji su tom velikom uspjehu doprinijeli – istaknula je ministrica kulture i medija RH Nina Obuljen Koržinek.
Prvi premijerni dramski naslov, izveden 20. srpnja na Kazermi pod Svetom Marijom, bila je predstava „Mara i Kata“, projekt inspiriran legendarnom emisijom HR Radio Dubrovnika„Na posjedu kod kundurica“ autora i redatelja Saše Božića u suradnji s dramskim glumicama Doris Šarić Kukuljicom i Natašom Dangubić, za koju je kritika istaknula kako je riječ o „glumački besprijekornoj kulturološko-sociološkoj kritici Dubrovnika“. Zbog iznimno velikog interesa publike, održane su četiri dodatne izvedbe pa se tako „Mara i Kata“igrala čak osam puta na Igrama, ali i u Kotoru u Crnoj Gori, na KotorArt festivalu, gdje je predstava gostovala u kolovozu.
Peripatetička predstava„Dubrovačka zrcala – tri struka lovorike, pelina i vrijesa“ bazirana na poeziji dubrovačkih baštinskih i suvremenih pjesnika, premijerno jeizvedena 27. srpnja u režiji Dore Ruždjak Podolski i Marine Pejnović i dramaturgiji Hrvoja Ivankovića, u vrhunskoj izvedbi Festivalskog dramskog ansambla. „Raskošni kazališni prizori nizali su se ovom šetnjom do Pustijerne, potencirajući nostalgični žal za izgubljenim vremenom“, kritika je napisala, a festivalska publika odobrila. Predstava je publiku povela ne samo u vremensku šetnju dubrovačkom književnom baštinom i suvremenom poezijom i prozom, već i prostornu; kroz tvrđavu Bokar preko arheološkog lokaliteta Na Andriji pa do Pustijerne, još jednog prostora povijesnih ruševina, i do susreta na poljani Mrtvo zvono kao jednom od rijetkih „živih“ prostora Grada, u zadnjem, trećem dijelu predstave.
Pred sam kraj Igara, u parku Gradac, 20. kolovoza premijerno je izvedena „Grižula“ Marina Držića u režiji Saše Božića i Petre Hrašćanec u izvedbi Festivalskog dramskog ansambla kojeg je predvodio izvrsni Ozren Grabarić kao starac Grižula, a u suradnji s Akademijom dramske umjetnosti u Zagrebu. U predstavi, koju je publika s nestrpljenjem očekivala, nastaloj u sklopu projekta „Future Epics“ sufinanciranog sredstvima programa Europske unije Kreativna Europa,osjetila se simbioza izvedbe istaknutih imena hrvatskog glumišta i studenata glume i plesa završnih godina Akademije koji su za ovu priliku morali savladati jezik Držićevih djela, a kritika je za predstavu napisala kako je to „živa i srčana predstava, duhovita, a prije svega vrijedna zašto su glumci uspješno osvojili kompliciran prostor za igru.“
Nakon prošlogodišnjih programskih uspješnica, najmlađa festivalska publika ove godine je mogla uživati u premijernim izvedbama glazbeno-scenskog djela „Zlatno libro – bajke iz dubrovačkog kraja“ nastalog u koprodukciji Igara i Kazališta Marina Držića uz potporu zaklade Caboga Stiftung, a u režiji Helene Petković s originalnom glazbom skladatelja Ivana Končića koju je uživo pod dirigentskom palicom Franka Klisovića izvodio ansambl dubrovačkih glazbenika. Fabule, motivi i likovi iz tri bajke, iz istoimene zbirke u izdanju Dubrovačkih muzeja, ispreplitali su se i na sceni stvorili originalan i zanimljiv bajkovit svijet. Na zadovoljstvo najmlađe publike, nove izvedbe „Zlatnog libra“ očekuju se od jeseni u sklopu nove kazališne sezone KMD-a.
Dramski program 71. Igara sadržavao je i brojna gostovanja, među kojima su bile i dvije hit predstave prošlogodišnje hrvatske kazališne sezone: „Tri sestre“ Boba Jelčića prema Čehovu, u izvedbi Drame Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu te „Tko se boji Virginije Woolf?“ Kazališta Ulysses i Beogradskog dramskog pozorišta u režiji Lenke Udovički s Radom Šerbedžijom koji je briljirao u glavnoj ulozi. Za djecu i mlade, gostovale su dvije produkcije Gradskog kazališta lutaka u Splitu: „Domaši“ Ane Marije Veselčić u koprodukciji s Umjetničkom akademijom u Splitu te predstava „Stonoga Goga“ nastala prema tekstu Adrijane Grgičević u koprodukciji s Teatrom Poco Loco. Festivalska publika imala je priliku gledati i predstavu KunstTeatra iz Zagreba „Marta i sedam strahova“ koja je progovorila o mentalnom zdravlju mladih. Zanimljivost ovogodišnjeg programa jesu i produkcije nastale u sklopu europskog projekta „Future Epics“ pa je, osim „Grižule“, publika gledala i predstavu „Intimnost“, dramaturginje Biljane Srbljanović i redatelja Andreja Nosova u produkciji Fondacije Heartefact iz Beograda, u kojoj su se glumci Leon Lučev i Jelena Graovac kroz mnoštvo kratkih priča o distanci, disciplini, privatnosti i novim odnosima koji se formiraju u periodima (samo)izolacije preispitivali da li je moguće sačuvati intimnost u ovo doba pandemije. U sklopu istog projekta, održana je i premijerna izvedba plesne predstave „Zagrljaj“ u produkciji Centra za izvedbene umjetnosti Vitlycke iz Švedske u kojoj su plesači Meleat Fredriksson, Adam Seid Tahir i Lydija Östberg Diakité poveli publiku na putovanje na kojem su prigrlili sve ono što ih skandinavsko društvo tjera da odbace, a povezano je s njihovim afričkim porijeklom. Uz „Zagrljaj“, ljubitelji plesne umjetnosti vidjeli su i sjajnu plesnu predstavu „Gore“ Zagrebačkog plesnog ansambla, a kroz Plesnu mrežu Hrvatske.
Glazbeni program 71. Igara ovo ljeto ponosno su nosili ugledni hrvatski glazbeni umjetnici, dobitnici prestižnih međunarodnih priznanja i osvojenih natjecanja, a to glazbeno putovanje krenulo je već 11. srpnja u atriju Kneževa dvora klavirskim recitalom „Spomenik Beethovenu“ Aljoše Jurinića, jednog od najperspektivnijih hrvatskih mladih glazbenika i prošlogodišnjeg dobitnika Nagrade Orlando. Papandopulovu plesnu suitu „Horoskop“ u Dvoru je sjajno izveo klavirski duo Dalibor Cikojević i Zrinka Ivančić uz nastup udaraljkaša Karmen Pervitić i Borne Augustinovića te mladih plesača Viktorije Bubalo i Šimuna Stankova. Trio Eusebius kojeg čine violinistica Eva Šulić, čelistica Tonka Javorović te pijanist David Vuković, imali su svoj debitantski koncert u Kneževu dvoru kojim su oduševili festivalsku publiku. Kritika je primijetila kako je trio u svom nastupu od prvog trenutka pokazao „izuzetnu uigranost, temperament, kulturu komornog zajedništva i dotjeranost svakog detalja što im je omogućilo potpunu opuštenost u izvedbi“. Dubrovački simfonijski orkestar priredio je pravu glazbenu poslasticu s programom posvećenim 250. obljetnici rođenja Ludwiga van Beethovena u parku Gradac, a pod dirigentskom palicom mlade i karizmatične talijansko-turske dirigentice Nil Venditti uz pijanista Marijana Đuzela. Istaknuti umjetnici, Dubrovčani međunarodnih karijera, mezzosopranistica Janja Vuletić i gitarist Maroje Brčić u atriju Kneževa dvora izveli su Mediteranom inspiriran recital uz praizvedbu ciklusa pjesama Zorana Juranića inspiriranih Dalmacijom. Papandopulo kvartet,kojeg čine saksofonisti Nikola Fabijanić, Goran Tudor, Goran Jurković i Tomislav Žužak, oduševio je izvedbom probranih djela „željeznog“ repertoara za saksofon kvartete te djela hrvatskih suvremenih skladatelja Borisa Papandopula, Petra Obradovića i Gordana Tudora. Kritika je pisala kako je kvartet pokazao „izrazitu uigranost, zvukovnu izbalansiranost i muzikalnost, po potrebi duhovitost, a tehnička perfekcija svakog od članova te znanje i talent za komorno jedinstvo toj su večeri priskrbili najlaskavije epitete“. Koncertni program Dubrovnik na glazbenoj hridi s ponajboljim dubrovačkim glazbenicima i izvrsnim solistima Filipom Merčepom, Vedranom Koceljem te Dubravkom Šeparović Mušović pod ravnanjem maestra Tomislava Fačinija, bio je veličanstvena završnica festivalskog glazbenog programa 18. kolovoza u atriju Dvora, večer u kojoj je publika kraj svake skladbe pozdravljala velikim pljeskom, a kritika, puna pohvala, ga je opisala i kao „tračak normalnosti u nenormalnim danima“.
Bogatu hrvatsku folklornu plesnu i glazbenu baštinu publici je predstavio dobro znan sudionik Igara, Folklorni ansambl Linđo nastupima na pozornici u parku Gradac koji je zbog epidemioloških razloga zamijenio tradicionalnu Linđovu festivalsku pozornicu na taraci tvrđave Revelin, a Ženska klapa FA Linđo koncertom u Kneževu dvoru dostojanstveno je obilježila svoju dvadesetu obljetnicu postojanja. Ostvarena je suradnja i s udrugom Kinookus, koja je donijela projekciju dokumentarnog filma „Izbačeni“ te predavanje „Hrana kao slasni privolitelj“ povjesničara umjetnosti i arheologa Ivana Viđena u Ljetnikovcu Bunić-Kaboga. Otvorene su i izložbe dubrovačkih umjetnika „Horizont sjećanja“ Ivane Selmani i „Time Out“Viktora Daldona u Sponzi te „Dubrovnik plovi“ Igora Hajdarhodžića na platou Lazareta.
– Ukupni proračun na kraju ove festivalske sezone iznosi 7 milijuna kuna od čega je otprilike 60 % javnih sredstava, a gotovo 40 % su sredstva sponzora, donatora te vlastiti prihod od prodaje ulaznica, što Dubrovačke ljetne igre opet svrstava u sam vrh europskih institucija koje veliki postotak prihoda ostvaruju na tržištu. Ovogodišnje epidemijske okolnosti čine ovaj podatak još važnijim i značajnijim. Usprkos padu tržišta i ekonomskoj neizvjesnosti, naši partneri su ostali uz nas te im ovom prigodom još jednom svima javno zahvaljujem, a ponajviše Mastercardu, zakladi Caboga Stiftung, Hrvatskoj elektroprivredi, OTP banci, Jadranskim luksuznim hotelima te novom partneru Igara, Eurohercu koji je ove godine postao službeni osiguravatelj festivala. Proračun je zahvaljujući tome narastao 12 % u odnosu na proračun koji je Vijeće usvojilo u lipnju kad je iznosio 6.250.000 kuna. Međutim, treba podsjetiti da je plan proračuna 71. Igara prije epidemije koronavirusa bio za čak 55 % veći. Ponosna sam na cijeli tim Igara koji je uspješno savladao sve izazove i udovoljavao svim epidemiološkim mjerama za što neprestano stižu pohvale kolega, umjetnika i sugrađana. Publika se osjećala sigurno pa su tako gledališta, iako smanjenog kapaciteta, bila puna, a sve izvedbe u cijelosti rasprodane. Spomenut ću i da smo, svjesni gospodarskih (ne)prilika, cijene ulaznica ovo ljeto smanjili i do 50 % – naglasila je na kraju ravnateljica Dubrovačkih ljetnih igara Ivana Medo Bogdanović.
Uoči konferencije za medije, tradicionalno su dodijeljene Nagrade Orlando za najbolja umjetnička ostvarenja u ovogodišnjem programu Igara, a za najbolje ostvarenje u drami nagrađen je Rade Šerbedžija za ulogu Georgea u predstavi „Tko se boji Virginije Woolf?“ dok je Orlando za najbolje glazbeno ostvarenje pripao skladatelju Petru Obradoviću. Uručen je i Grand Prix Orlando i to Dubrovačkom simfonijskom orkestru za ukupan doprinos festivalu.
Već tradicionalno, Dubrovačke ljetne igre zatvara Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije gala koncertom, ovoga puta pod ravnanjem maestra Iva Lipanovića i uz nastup opernih zvijezda, sopranistice Lane Kos i baritona Željka Lučića, večeras ispred Katedrale s početkom u 22:15 sati te uz izravan televizijski prijenos na Prvom programu HRT-a.
71. Dubrovačke ljetne igre u brojkama
13 scenskih prostora:
Gradska luka Dubrovnik (Porat), atrij Kneževa dvora, atrij palače Sponza, park Gradac, ljetnikovac Bunić-Kaboga, Poslijediplomsko središte Dubrovnik, Kazerma, Lazareti, Mrtvo zvono, Pustijerna, Na Andriji, Collegium Ragusinum, ispred Katedrale.
Ukupno 49 izvedbi, od čega:
1 svečano otvaranje;
30 dramskih izvedbi;
7 glazbenih;
2 plesne;
3 folklorne;
3 izložbe;
3 ostala popratna događanja.
71. Igre imale su 5 besplatnih programa.
Projekcija domaćeg filma pobjednika Pula film festivala otkazana je zbog odgode festivala.
Drama:
U dramskom dijelu programa premijerno su prikazana 4 naslova:
- Mara i Kata u režiji Saše Božića i izvedbi Doris Šarić Kukuljice i Nataše Dangubić; na Kazermi (9 izvedbi);
- Glazbeno-scensko djelo Zlatno libro – bajke iz dubrovačkog kraja u koprodukciji s Kazalištem Marina Držića prema istoimenoj publikaciji, u režiji Helene Petković i na originalnu glazbu skladatelja Ivana Končića; na igralištu Collegiuma Ragusinum (4 izvedbe);
- Dubrovačka zrcala – tri struka lovorike, pelina i vrijesa dramaturga Hrvoja Ivankovića u režiji Dore Ruždjak Podolski i Marine Pejnović i u izvedbi Festivalskog dramskog ansambla; Na Andriji, Pustijerni i Mrtvom zvonu (4 izvedbe);
- Grižula Marina Držića, u režiji Saše Božića i Petre Hrašćanec, u izvedbi Festivalskog dramskog ansambla i studenata Akademije dramskih umjetnosti u Zagrebu; u parku Gradac (6 izvedbi).
Program je sadržavao dramska gostovanja:
- Tri sestre, autorski projektredatelja Boba Jelčića prema Čehovu, u izvedbi dramskog ansambla Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu; park Gradac (2 izvedbe);
- Domaši Anamarije Veselčić, Gradskog kazališta lutaka iz Splita, u režiji i izvedbi Anamarije Veselčić; Poslijediplomsko središte Dubrovnik (1 izvedba);
- Stonoga Goga Andrijane Grgičević, Gradsko kazalište lutaka Split u koprodukciji s Teatrom Poco Loco; Poslijediplomsko središte Dubrovnik (1 izvedba);
- Tko se boji Virginije Woolf? u režiji Lenke Udovički i produkciji Kazališta Ulysses i Beogradskog dramskog pozorišta; park Gradac (2 izvedbe);
- Marta i sedam strahova redateljice Natalije Manojlović,u produkciji Kazališne družine KUFER i KunstTeatar u suradnji s udrugom BoliMe; Lazareti (1 izvedba)
- Intimnost (premijera), redatelja Andreja Nosova u produkciji Fondacije Heartefact u sklopu projekta Future Epics, a u izvedbi Leona Lučeva i Jelene Graovac; Lazareti (1 izvedba)
Glazba:
Ukupno je održano 7 glazbenih programa. Nastupili su: Aljoša Jurinić, Zrinka Ivančić Cikojević, Dalibor Cikojević, Trio Eusebius (Eva Šulić, Tonka Javorović, David Vuković), Marijan Đuzel, Janja Vuletić i Maroje Brčić, Papandopulo kvartet (Nikola Fabijanić, Gordan Tudor, Goran Jurković, Tomislav Žužak), Dubravka Šeparović Mušović, Vedran Kocelj, Filip Merčep, Lana Kos i Željko Lučić, Ivan Bonačić, Fabijan Komljenović, Jazz orkestar Hrvatske radiotelevizije, Dubrovački simfonijski orkestar, Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije te dirigenti Tomislav Fačini, Miron Hauser, Nil Venditti i Ivo Lipanović.
Ples:
- Zagrebački plesni ansambl, plesna predstava Gore prema koreografiji Ferenca Fehéra, ostvarena kroz Plesnu mrežu Hrvatske; park Gradac (1 izvedba).
- Centar za izvedbene umjetnosti Vitlycke u sklopu EU projekta Future Epics, plesna predstava Zagrljaj,čiju izvedbu i koncept potpisuju Meleat Fredriksson, Adam Seid Tahir i Lydia Östberg Diakité; Lazareti (1 izvedba).
Folklor:
- Folkorni ansambl LINĐO; park Gradac (2 izvedbe);
- Ženska klapa FA LINĐO; atrij Kneževa dvora (1 izvedba).
Popratni program:
Izložbe:
- Horizont sjećanja Ivane Dražić Selmani; atrij palače Sponza;
- Dubrovnik plovi Igora Hajdarhodžića; plato Lazareta;
- Time Out Viktora Daldona; atrij palače Sponza.
Ostalo:
- Predavanje Hrana kao slasni ”privolitelj” povjesničara umjetnosti Ivana Viđena kao dio dvodnevnog programa Udruge Kinookus; ljetnikovac Bunić-Kaboga (1 izvedba);
- Izbačeni (Push), projekcija dokumentarnog filma švedskog redatelja Fredrik Gerttena iz 2019. godine koji istražuje problem stanovanja diljem svijeta i odgovara na pitanje zašto si više ne možemo priuštiti život u gradovima.
