Europski parlament je u četvrtak donio svoje pregovaračko stajalište o prijedlogu za potvrdu kojom bi se potvrdilo pravo na slobodu kretanja u Europi tijekom pandemije.
Zastupnici su se složili da bi nova „Potvrda EU-a za COVID-19”, a ne digitalna zelena potvrda, kako ju je nazvala Komisija, trebala biti na snazi 12 mjeseci, ne dulje od toga.
Tim će se dokumentom, koji može biti u digitalnom ili papirnatom obliku, potvrditi da je osoba cijepljena protiv koronavirusa, da je nedavno dobila negativni rezultat na testiranju ili da se oporavila od bolesti. Međutim, potvrde EU-a za COVID-19 neće služiti kao putne isprave niti će postati preduvjet za ostvarivanje prava na slobodno kretanje, kaže zastupnici u Europskom parlamentu.
Zakonodavni prijedlog koji se odnosi na državljane EU-a odobren je s 540 glasova za, 119 protiv i 31 suzdržanih, dok je prijedlog koji se odnosi na državljane zemalja izvan EU-a prošao s 540 glasova za, 80 protiv i 70 suzdržanih. Glasanje je održano u srijedu, a rezultati su objavljeni u četvrtak ujutro. Parlament i Vijeće sada su spremni započeti pregovore. Cilj je postići dogovor prije ljetne turističke sezone.
Bez dodatnih ograničenja putovanja i besplatni testovi za COVID-19
Zastupnici smatraju da nositelji potvrde EU-a za COVID-19 ne bi trebali podlijegati dodatnim ograničenjima putovanja, kao što su karantena, samoizolacija ili testiranje. Ističu i da bi, zbog izbjegavanja diskriminacije osoba koje nisu cijepljene, kao i zbog ekonomskih razloga, države članice EU-a trebale „osigurati univerzalno, pristupačno, pravovremeno i besplatno testiranje”.
Potvrda kompatibilna s nacionalnim inicijativama
Parlament želi osigurati da potvrda EU-a funkcionira zajedno sa svim inicijativama koje su pokrenule države članice, pri čemu bi se također trebao poštovati isti zajednički pravni okvir.
Zastupnici smatraju da države članice moraju prihvatiti potvrde o cijepljenju izdane u drugim članicama za cjepiva koje je odobrila EMA – Europska agencija za lijekove – za primjenu u EU-u (trenutačno Pfizer-BioNTech, Moderna, AstraZeneca i Janssen). Države članice odlučit će hoće li prihvatiti i potvrde o cijepljenju koje su izdane u drugim članicama za cjepiva koja je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) uvrstila na popis za hitnu uporabu.
Jamstva za zaštitu podataka
Potvrde, kao i vjerodostojnost elektroničkih pečata sadržanih u ispravi provjeravat će se kako bi se spriječila prijevara i krivotvorenje. Osobni podaci dobiveni na temelju potvrda ne mogu se pohraniti u odredišnim državama članicama i neće postojati središnja baza podataka uspostavljena na razini EU-a. Popis subjekata koji će obrađivati i primati podatke bit će javan kako bi građani mogli ostvariti svoja prava na zaštitu podataka u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka.
Pristupačna cjepiva na globalnoj razini
Zastupnici upozoravaju kako bi se cjepiva protiv bolesti COVID-19 trebala proizvoditi u velikoj količini i po prihvatljivoj cijeni te da ih treba raspodijeliti na svjetskoj razini. Izražavaju zabrinutost zbog ozbiljnih problema do kojih dolazi jer se tvrtke ne pridržavaju rasporeda proizvodnje i isporuke.
Nakon glasanja na plenarnoj sjednici Juan Fernando López Aguilar (S&D, Španjolska), predsjednik Odbora za građanske slobode i izvjestitelj, izjavio je:
Moramo uvesti potvrdu EU-a za COVID-19 kako bismo vratili povjerenje ljudi u Schengen dok se i dalje borimo protiv pandemije. Države članice moraju koordinirati svoj odgovor na siguran način i osigurati slobodno kretanje građana unutar EU-a. Cjepiva i testovi moraju biti dostupni i besplatni za sve građane. Države članice ne bi trebale uvoditi daljnja ograničenja nakon što potvrda stupi na snagu.
