DUSTRA je danas, na konferenciji za medije, održanoj na autobusnom kolodvoru predstavila Karla Gjurašića kao svog kandidata za mjesto župan i Marinu Franić za mjesto zamjenice župana. Gjurašić je kazao kako kandidaturu objavljuje na autobusnom kolodvoru jer ne želi da se Dubrovačko-neretvanskog županiji dogodi što i mnogim krajevima Hrvatske, a to je odlazak mladih ljudi. Pojasnio je da je prilikom kreiranja programa naglasak stavio na ravnomjerni razvoj županije te na čovjek. Kazao je i kako se županija po pitanju financiranja mora usmjeriti na EU fondove, jer je državni proračun na granici, a najavio je i “provjetravanje” kadrova i dovođenje mladih i sposobnih ljudi koji bi radili upravo na privlačenju EU sredstava. Marina Franić govorila je o turizmu te istaknula kako trebamo pomoći mladima, od kojih su mnogi tek ušli u poduzetničke vode, a sad im zbog pandemije prijeti gašenje.
Predsjednik DUSTRA -e Željko Raguž podsjetio je da je stranka osnovana prije šest godina te kako su mnogi bili skeptični i nisu ima davali šanse.
„Na samom terenu i zbog načina na koji smo obavljali poslove smo stekli povjerenje naših sugrađana. Nismo instant stranka. Mnoge stranke su, a koje su ostvarivale rezultate na izborima potonule jer im se to dogodilo preko noći. Mi gradimo jednu drugu priču koja iz izbora u izbore raste jednim normalnim sijedom. Na prethodnim izborima ostvarili smo fenomenalan rezultat, a na ovim izborima radimo iskorak prema županiji. Veliki broj naših članova nalazi se u susjednim općinama te se pitaju kako možemo zaokružiti stranka.Stoga ovaj put, izlazimo na izbore i s listom za Općinu Župa dubrovačka. Smatram da i tamo imamo dobre šanse da ostvarimo solidan rezultat, odnosno da ćemo ući u Općinsko vijeće“ kazao je Raguž te dodao kako je stranka jednoglasno kao kandidata za mjesto župana izabrala Karla Gjurašića, a za mjesto njegove zamjenice, potpredsjednicu stranke Marinu Franić.
„Karlo me na neki način i uveo u politiku. Po završetku fakulteta, a i kasnije kad samo započinjao profesionalnu karijeru bio sam ambiciozan. Karlo mi je tad rekao da mi ne bi bilo loše da se uključim u politiku. Isprava mi je to bilo čudno, danas vidim da je bio apsolutno u pravo. Ako se ne bavimo politikom, ona se počne baviti nama. Nažalost, tako isplivaju oni loši i počnu se baviti životima boljih. Da to ne bi bilo tako, nastala je DUSTRA, čiji su članovi danas mnogi mladi obrazovani ljudi. No, bez mudrosti ne bi bilo ni DUSTRA-e. Ponosan sam na gospodina Karla i gospara Rikija Rossettija, poduzetnika Vida Matića, kao i na sve ljude kojima sam okružen. Pametni ljudi kažu da smo uspješni i pametni, samo ako se takvim ljudima i okružimo. Karlo je jedan od takvih. Drago mi je da tu i Marina Franić, osoba od moga najvećeg povjerenja, poduzetnica, vlasnica agencije. Sretan sam što imamo ovakve kandidate i što na ovaj način rastemo, a na dobrobit naših sugrađana kako u gradu tako i u cijeloj županiji“, kazao je Raguž.
„Željko i ja već deset godina dijelimo iste političke svjetonazore. Započeli smo zajedno u HSS-u. Nakon što je stranka skrenula i izgubila čovjeka iz fokusa odlučili smo se za svoj put. Željko kao mladi i perspektivni političar s nekolicinom mladih ljudi osnovao je DUSTRA-u. Svaki čovjek kad se upušta u politiku pita se po čemu sam ja drugačiji, po čemu smo mi posebni i zbog čega bi ljudi baš nas birali? Radi se o normalnom pitanju, pogotovo kad smo zasuti raznim velikim projektima i očekivanja. Iz čistog razloga jer DUSTRA ima veliki potencijal u mladim ljudima. Tijekom života nisam se susreo s ovakvom koncentracijom mladih i ambicioznih ljudi. Druga stvar je veoma važna za politiku, a to je dobar sluh. Dobro ćemo slušati što naši birače traže. Trudit ćemo se da uistinu časno i pošteno obavimo posao i to na najbolji mogući način“, kazao je Gjurašić te pojasnio da je konferencija za novinare sazvana na autobusnom kolodvori jer se radi o mjestu susreta, dolazaka i odlazak.
„Mi kao stranka želimo da se ljudi po povratku sretni ovdje vraćaju. Ne želimo da iz naše županije, a puno je takvih mjesta u Hrvatskoj, mladi odlaze, a da se nikad ne vrate. Zbog toga je u fokusu svih naših programa i projekata čovjek. Zbog toga naš program imam dvije prioritetne osi oko kojih će se sve okretati, od EU fondova do gospodarstva. Prva od prioritetnih osi je ravnomjeran razvoj županije. Što znači da bilo koje dijete rođeno na području županije, bez obzira o kojem se mjestu radilo, ima istu šansu za život, napredak, ostvarenje svoje karijere kao i ono dijete rođeno u Zagrebu. To je naš cilj. Drugi prioritetni cilj je briga o ljudima od kolijevke preko vrtića, srednje, škole, fakulteta pa do ljudi treće dobi. Jedina vrijednost koju mi imamo su ljudi. Džaba nama ceste, projekti i hoteli“ kazao je Gjurašić te se prisjetio razgovora kojeg je prije deset godina vodio s Lukom Kordom.
„Upitao sam ga koliko bi hotela u Konavlima, na što mi je on odgovorio dvije tisuće kreveta. Rekao sam da nema problema, ali sam ga pitao tko će u tim hotelima raditi. To će biti naš problem. Iz toga razloga će u našem fokusu biti čovjek, stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije koji će svoj život kreirati kako hoće. Džaba nama socijalne mjere, pet tisuća ovdje, dvadeset tisuća ondje, daj ratu za stan…Ovdje treba stvarati. Ovo je predivan dio naše zemlje u kojem treba stvoriti uvjete kako mladi ne bi odlazili već da bi ovdje bili zadovoljni, da osnuju obitelji, da im ovo bude životno opredjeljenje. Govorim iz osobnog iskustva. Sam sam morao odlaziti i tražiti kruh negdje drugdje“, zaključio je Gjurašić.
Marina Franić, kandidatkinja za zamjenicu župana u svom predstavljanju naglasak je stavila na turizma i pomoć malim poduzetnicima.
„Direktno i indirektno ovisimo o turizmu, svi smo na neki način uključeni. Kad pogledamo rezultate prethodnih godina, pogotovo 2019., imali smo savršene rezultate. Nitko se nije mogao nadati ovome. Najave za 2020. bile su i bolje od 2019. Na neki način smo se opustili kad je u pitanju turistička ponuda i trendovi koje bi trebali pratiti. Navikli smo na veliki broj ljudi, grad je bio prepun, imali smo masovni turizam, a zapravo bi trebali razvijati održivi turizam, u što moramo uključiti lokalno stanovništvo. Prethodna, 2020. godina je svima bila teška, a pogotovo mladim poduzetnicima. Pitanje je koliko će nam godina trebati da se iz ovoga velikog problema izvučemo. Trebamo pomoći, pogotovo mladim ljudima, od kojih su mnogi tek prije dvije-tri godine pokrenuli svoje poslovanje kako ne bi završili s pandemijom. Moramo im dati priliku i pokušati iz ovoga izvući najbolje što možemo“, kazala je Franić te dodala kako imamo predivnu županiju, a Konavle je istaknula kao dobar primjer razvoja ruralnog turizma.
„Prosjek boravka gostiju je maksimum četiri dana. Svaka čast svima, ali bilo bi dobro da ta četiri dana gosti provedu u našoj županiji, a da ne idu u Mostar i Crnu Goru. Tako bi potaknuli i našu poljoprivredu koju moramo povezati s turizmom. Blio bi dobro kad svi restorani i hoteli koristili lokalne namirnice, kao što se to radi u Istri. Od Konavala do Neretve naši gosti imaju mnogo toga za vidjeti. Od kulture do baštine, što je i ono što će ih navesti da se ponovno vrate. Teško je prognozirati što će biti s pandemijom. Svi se nadamo da će sezona biti bolja od lanjske. Moramo pratiti trendove jer više ništa neće biti kako je bilo. More, sunce i osmijeh više nisu dovoljni. Moramo raditi na tome, a za to su nam potrebni mladi, sposobni ljudi koji su iskustvo stekli u privatnom sektoru. Zajedničkim snagama moramo pokušati izvući najviše što možemo i pripremiti se za godine koje dolaze. Najbitnije je pogurati mlade ljude, dati im priliku, a to možemo 16. svibnja“, zaključila je Franić.
Odgovarajući na novinarsko pitanje o razlozima ovako kasne objave kandidatura Željko Raguž je rekao da su čekali službeno raspisivanje izbora jer se nisu htjeli dovesti u situaciju eventualne odgode izbora epidemiološke situacije.
„Ipak prvi put idemo na županiji, htjeli smo biti odgovori i nismo htjeli da iz tih razloga sve padne. Druga stvar je da smo i mene kao kandidata za gradonačelnik predstavili relativno kasno. Kad je situacija dobra, kada imamo rekordne godine, tada se tijekom predizborne kampanje možete malo više prepucavati putem medija sa svojim političkim konkurentima i onda ljudima možte biti i zanimljivi. U situaciji kad ljudi dobivaju otkaze, kada teško žive, gledati političare tri-četiri mjeseca kako se prepiru, svađaju, govore stvari koje se ni trebale biti u eteru, to je ružno i neukusno. To je prvenstveni razlog zbog kojeg smo naše kandidate predstavili ovako kasno. No, mislim da je ostalo dovoljno vremena do izbora jer to vam je poput škole ili fakulteta, ako učite redovite nemate se čega bojati u dane pred ispit. Ako učite kampanjski onda to uvijek završi loše“, kazao je Raguž.
„Naša očekivanja i u gradu i županiji su upravo onakva kako odluče naše sugrađani. Svaki ćemo rezultat cijeniti i poštovati. Sa aspekta ljudi koje imamo u stranci i našeg djelovanja kroz protekli period imamo puno pravo očekivati dobre rezultate, jer su nas i dosad sugrađani znali obilato nagraditi. Nema razloga da tako ne bude i ovaj put. Ne želim gatati, niti biti sretan ili razočaran, ovakvim ili onakvim rezultatom. Ovo nije rat, ovo je samo politička utrka. Smatram da imamo velike šanse za velike uspjehe u gradu i županiji, a sad ćemo vidjeti jesu li naše teze i projekti zaista došli do svakog našeg sugrađana“, pojasnio je Raguž.
„U ovom trenutku nismo u kolaciji s niti jednom strankom. Da smo to htjeli to bi već tako i objavili. Isto tako da smo htjeli kalkulirati, pošli bi s nekim i što se reklo prodali bismo se. Na svake izbore idemo samostalno. Nakon toga naš jedini koalicijskim potencijal je program. Tko bude kompatibilan s našim programom za nas je poželjan koalicijski partner za naredni period“, kazao je Raguž odgovarajući na novinarsko pitanje te dodao kako je DUSTRA započela s prikupljanjem potpisa, a kako će ih sutra, u petak i subotu prikupljati na nekoliko lokacija u gradu.
Na upit novinara, Raguž je komentirao izjavu Pera Vićana u kojoj je kazao kako će DDS osvojiti puno više glasova od DUSTRA-e, pritom usporedivši ove dvije stranke s GOŠK-om i Barcelonom. Raguž je na to kazao, kako je Vićan ipak precijenio DUSTRA-u.
„Hvala mu. Govorim da nas ne treba podcjenjivati, kao ni precijeniti. Ovo shvaćam tako da nas je gospar Vićan, a s obzirom na to da je on na čelu GOŠK-a, usporedio s Barcelonom. Mislim da nismo baš toliko jaki. Ovo nam je prva pohvala na toj razini. Trudimo se biti poput Barcelone“, kazao je te dodao da u predizborno vrijeme svatko može reći što želi.
„Moji rezultati i moja karijera i kroz Ministarstvo vanjskih poslova, Agrokor, mjesto zamjenika gradonačelnike te direktora Luke dovoljno govore za sebe. Ne zamjeran nikome ništa i svakom želim svako dobro“, komentirao je Raguž još jednu izjavu Pera Vićana u kojoj mu je poručio da ide nešto raditi.
Karlo Gjurašić nije htio danas detaljnije govoriti o predizbornom programu.
„Bit će još prilike. Dubrovačko-neretvanska županija iz fondova EU, na koje direktno aplicira, ima na raspolaganju u idućem programskom razdoblju 100 milijuna eura. Jedna od prioritetnih osi je i zdravstvo. Trudit ćemo se da bolnica iz tih fondova dobije određena sredstva. U tijeku su programiranja za fondove. Imamo osam mjeseci. Očekujem da ćemo napraviti analizu kako bi vidjeli što našim ljudima treba. To je jedan vid. Računati na domaći proračun u ovoj situaciji bilo bi smiješno i tužno. Državni proračun je na granici i od njega ne možemo puno očekivati. Moramo se okrenuti Europi. Nisam ja napravio ovako centraliziranu državu. Kad sam 2010. bio predsjednik vijeća za izradu zakona o regionalnom razvoju bilo je predviđeno da će se u ovom periodu od 2021. do 2027., 40 posto EU sredstva spustiti na regije. Nije spuštena ni kuna“, kazao je Gjurašić te dodao kako su koncesije na pomorsko dobro značajni prihodi koji mogu utjecati na županiji proračun, ali da je prethodno potrebno decentralizirati državu.
„Kadrovski bih ojačao i odjel za EU fondove. To mora biti najmnogoljudniji odjel u županiji, kao i u svim gradovima koji ga imaju. Trebalo bi zaposliti određene kadrove, ali isključivo mlade i sposobne ljude. Svima treba provjetravanje, pa tako i županiji“, kazao je Gjurašić te se osvrnuo na Centar za gospodarenje otpadom u Lučinom razdolju.
„Dobro bih promislio što ću napraviti. Potrebna je nova javna rasprava. Lučino razdolje i Grabovica po meni nisu najsretnije rješenje. Dovedeni smo u situaciju kad to moramo riješiti. Javljaju se varijante i mogućnosti. Smeće je danas sirovina, otpad je novac. Tona komunalnog otpada u Sloveniji košta 30 dolara. Moramo zaključiti što ćemo i kako ćemo. Najgore je da se ugušimo u smeću“, zaključio je Gjurašić.
