U Kazalištu Marina Držića je danas predstavljeno izviješće o održivosti turizma u Dubrovniku koje je izradilo Globalno vijeće održivog turizma (Global Sustainable Tourism Council -GSTC), a financirala Cruise Lines International Association (CLIA). Istraživanje je provedeno u Dubrovniku od rujna do prosinca 2019.
U procjeni destinacije prema kriterijima GSTC-a iz 2013. Dubrovnik je ocijenjen visokom ocjenom od 70 posto izvrsnosti. Kroz 105 pokazatelja i 41 kriterij, podijeljene u četiri glavna stupa: upravljanje destinacijom, ekonomska i društvena dobrobit, kultura i baština te održivost okoliša, došlo se do konačnog rezultata.
Najlošije ocjenjeni (visoko rizični) segmenti dubrovačkog turizma su upravljanje destinacijom i utjecaj na okoliš, dok je kultura i baština ocjenjena najvećom ocjenom održivosti. Održivost dubrovačke ekonomije također je u dijelu visoko rizična, iako puno manje od upravljanja i okoliša.
Podaci iz ove studije, koji će biti dostupni na stranicama Grada Dubrovnika tijekom dana, za cilj su imali pokazati realnu sliku održivosti dubrovačkog turizma i krizne točke na kojima treba raditi.
Drugi pokazatelj održivosti destinacije bilo je provođenje planova i dokumentacije, koje je moglo biti ocijenjeno od nule do 3, pri čemu je nula bila neprovođenje, a trica potpuno provođenje planova i dokumenata u praksi, Dubrovnik je ocijenjen s 1,99 ili niskim provođenjem.
U segmentu upravljanja posebno je rizično upravljanje hitnim situacijama, a u segmentu okoliša, zagađenje otpadnim vodama i proizvodnja velike količine stakleničkih plinova.
Ioannis Pappas iz GSTC-a, koji je putem linka predstavljao rezultate istraživanja, naglasio je kako Dubrovnik ima jako dobru ocjenu i rezultat, 70 % do izvrsnosti, ali postoji puno prostora za napredak.
Dobre durovačke prakse su poštivanje povijesti, baštine i kulture, obnova spomenika, kao i projekt Respect the City, dobra opskrba električnom energijom. Organizacija upravljanja destinacijom s prioritetom rješavanja prometnih gužvi, kao i smanjenje zagađenja te povećanje zadovoljstva građana i njihovo sudjelovanje u procesima vezanim za donošenje odluka o turizmu, su segmenti na kojima bi trebalo poraditi.
“Jedan od glavnih prioriteta kad je u pitanju upravljanje destinacijom je suradnja javnih i privatnih inicijativa. Treba dodatno podržati određene osjetljive segmente, konkretno, smatram kako bi trebala postojati određena ekstenzija projekta Poštujmo Grad. Također, treba postaviti određeni oblik povratne informacije posjetitelja te se pozabaviti važnim mjerama koje se tiču prometa i prijevoza,” izjavio je Pappas.
Ovo istraživanje i procjena, zaključio je Pappas, početna su točka za daljnji rad na održivosti turizma.
Prethodno se prisutnima obratio gradonačelnik Mato Franković .
“U našem gradu trenutno gotovo nema gostiju i ostali smo bez glavne gospodarske grane. Međutim, smatram kako je svaka takva kriza mogućnost za novi početak” izjavio je Franković dodavši kako trebamo pronaći ravnotežu između turizma i ugodnog života domaćih ljudi.
“Od Domovinskog rata do danas naučili smo puno lekcija i nadam se kako nam se neće dogoditi ono što nam se događalo prije nekoliko godina, a to je da Dubrovnik, osim svoje ljepote, postane simbol prekomjernog turizma i činjenice da se smanjila kvaliteta života naših sugrađana,” zaključio je gradonačelnik.
