Tim zagrebačkog Fakulteta za elektroniku i računarstvo (FER) na prestižnom natjecanju Mohammed Bin Zayed International Robotics Challengeu osvojili su prvu nagradu. Pobjeda im je donijela značajnu financijsku nagradu, ali puno veće zadovoljstvo je što je tim od 20-ak hrvatskih stručnjaka najuspješnije odradio zadatak u konkurenciji najboljih svjetskih sveučilišta, istraživačkih instituta i industrijskih grupa. U tom pobjedničkom timu sudjelovala su i dvojica Dubrovčana Juraj Obradović i Matko Batoš s kojim smo razgovarali o ovom velikom postignuću naših inženjera.
Matko je odrastao u Dubrovniku, gdje je završio osnovnu školu te Prirodoslovno-matematički smjer u Gimnaziji Dubrovnik. Upisao je FER zbog mogućnosti praktičnog iskustva kroz različite projekte i suradnju s industrijom. Nakon završetka studija, ostao je raditi na fakultetu, na Zavodu za automatiku i računalno inženjerstvo (ZARI) u Laboratoriju za podvodne sustave i tehnologije (LAPOST/LABUST). A što je fokus njegovih istraživanja?
-Moje istraživačke aktivnosti usmjerene su na metode dubokog učenja, što je grana umjetne inteligencije, primijenjene u pomorskoj robotici. Kroz svoj doktorat, rad kao asistent i istraživač, nastojim unaprijediti razumijevanje i razvoj ovih tehnologija kako bi se poboljšala njihova učinkovitost i pouzdanost u praktičnim primjenama.
Tim FER-a čiji je Matko član na MBZIRC-u, prestižnom natjecanju u robotici, koje se održava u Ujedinjenim Arapskim Emiratima osvojio je prvu nagradu, a što im je bio zadatak?
-Cilj natjecanja je poticanje inovacija u robotici i promicanje naprednih tehnologija koje mogu rješavati izazovne probleme u stvarnom svijetu. Ovogodišnje natjecanje se sastojalo od nekoliko izazova koji uključuju kolaboraciju između autonomnih letećih robota (dronova), robotske ruke i autonomnog površinskog vozila (autonomnog katamarana).
U sklopu zadatka vezanog uz besposadni katamaran, morali smo detektirati odnosno pronaći točno zadani brod na otvorenom moru, koji se u tom trenutku kreće i nalazi među više brodova. Nakon uspješnog pronalaska, potrebno je tom istom brodu prići i pristati uz njega. Naravno sve navedeno mora biti izvedivo autonomno, odnosno bez ikakve naše intervencije te bez upotrebe ikakvih globalnih navigacijskih sustava (poput GPS-a). Uz ostatak tima radio sam na ostvarivanju znanstvenog i inovativnog rješenja tog problema.
Na natjecanju je sudjelovalo preko 50 timova iz cijelog svijeta, uključujući prestižne sveučilišne timove, istraživačke institute i industrijske grupe, a u finalu ostalo je samo 5 timova: Hrvatska, Južna Koreja, Kina/UAE – 1 tim, Norveška/Danska – 1 tim i Poljska. Svi timovi su imali isti zadatak, a naši su FER-ovci pobijedili i osvojili novčanu nagradu od 2 milijuna eura. A jesu li imali problema u realizaciji?
-Ovaj zadatak je sam po sebi vrlo kompleksan i u idealnim uvjetima je teško ostvariv, a zahtjevni vremenski uvjeti nisu to ni malo olakšavali. Naime, dodatne probleme stvarali su nam vjetar i veliki valovi te su se s vi timovi s time morali nositi, što uz stroge uvjete natjecanja stvara još veći pritisak.
Jeste li se pri radu koristili umjetnom inteligencijom?
-Da, pri radu smo se koristili umjetnom inteligencijom, konkretno neuronskim mrežama, kako bismo detektirali točno zadani brod od ostalih brodova i okolice. Neuronska mreža je vrsta algoritma strojnog učenja inspiriranog radom ljudskog mozga. Trenirali smo neuronsku mrežu koristeći veliki skup podataka koji sadrži slike brodova i okoline. Zatim smo mrežu obučili tako da prepoznaje određeni brod na slici.
Može li umjetna inteligencija zamijeniti čovjeka?
-Umjetna inteligencija može biti izuzetno korisna u rješavanju različitih problema, uključujući i kreativne probleme. Međutim, kada je riječ o zamjeni čovjeka u rješavanju kreativnih problema, trenutno postoje ograničenja. Umjetna inteligencija može biti izuzetno učinkovita u izvršavanju zadanih zadataka na temelju velikog skupa podataka, ali često joj nedostaje sposobnost originalnosti, intuicije i kreativnosti koje su karakteristične za ljudski um. Stoga, iako umjetna inteligencija može biti korisna alatka u procesu rješavanja kreativnih problema, često je potrebna ljudska interakcija i nadzor kako bi se postigao optimalan rezultat.
Što ovaj uspjeh sad znači za vas osobno, a što za FER i hrvatsku znanost općenito?
-Ovaj uspjeh osobno za mene znači potvrdu truda i znanja koje sam uložio u ovo natjecanje te u istraživanje i razvoj robotskih tehnologija. Za mene je to inspiracija da nastavim raditi na inovacijama i doprinositi napretku u području robotike. Za FER predstavlja priznanje izvrsnosti u području robotike i tehnološke inovacije. Ovaj uspjeh potvrđuje našu sposobnost da se nosimo s globalnom konkurencijom i stvaramo vrhunska rješenja koja su relevantna na međunarodnoj razini. Za hrvatsku znanost općenito predstavlja korak naprijed u internacionalnom priznanju naših stručnjaka. Ovaj uspjeh može potaknuti daljnje ulaganje u istraživanje i razvoj u Hrvatskoj te pridonijeti jačanju naše pozicije u globalnoj znanstvenoj zajednici. Uvijek je veliki uspjeh kada se mala država poput nas probije i dobije ovakvo veliko priznanje na svjetskoj razini.
Hoće li ovaj način ukrcaja i iskrcaja brodova zaživjeti i u realnom životu?
-Ovaj način ukrcaja i iskrcaja brodova može zaživjeti u realnom životu, ali će to najviše ovisiti o ekonomičnosti i sigurnosti. Ključno je osigurati da ovakav način ukrcaja i iskrcaja brodova bude integriran u postojeće procese i infrastrukturu luka te da bude kompatibilan s regulativama i standardima pomorskog sektora kako bi se osigurala njegova široka prihvaćenost i uspješna implementacija u realnom svijetu. Vjerujem da bi se moja istraživanja iz područja podvodnih tehnologija i robotike mogla primijeniti i u našem gradu, koji ima bogatu povijest s pomorstvom. Volio bih da, uz strane investitore, i naša država uloži u područje podvodnih tehnologija koje razvijamo, kako bi se potaknuo domaći razvoj i osigurala dugoročna održivost.
Iako već sedam godina živi u Zagrebu, Matko često razmišlja o povratku u Dubrovnik. Svake praznike provodi doma.
-Slobodno vrijeme najviše volim provoditi sa svojom obitelji i prijateljima, a ponekad se volim opustiti uz neku dobru knjigu. Tijekom odrastanja sam trenirao vaterpolo te se tome uvijek rado vratim, a i dan danas tijekom ljeta sudjelujem u Divljoj ligi kao dio tima Komarde.
