“Dubrovački na pjatu” je rječnik dubrovačkih pojmova, izraza i riječi koje se vezuju za rad u ugostiteljskim objektima
-Ideja o nastanku kratkog popisa dubrovačko–hrvatskih riječi vezanih za ugostiteljstvo (predmeta i jela) rodila se prije godinu dana u razgovorima s Izmirom Brautović i Davorom Mage, članovima udruge Govorimo dubrovački. Na to nas je navela situacija u dubrovačkim ugostiteljskim objektima (a i u trgovinama) koji tijekom nekoliko posljednjih godina zapošljavaju mahom nedubrovčane. Gostujući zaposlenici ne razumiju ni najjednostavnije dubrovačke riječi pa se domaći gosti osjećaju kao da su u nekom tuđem gradu – pojašnjava prof. Maja Milošević autorica ove po svemu posve iznimne edicije.
-Prvobitna ideja bila je napisati samo dvadesetak najčešćih dubrovačkih riječi koje su još uvijek u svakodnevnoj uporabi, no njihov broj ubrzo je prerastao početnu ideju. Prerastanje se, zapravo, počelo događati u svim pravcima. Budući da sam nastavnica u Turističkoj i ugostiteljskoj školi Dubrovnik, razgovarajući o ovoj problematici u zbornici, veliku pomoć svojim poznavanjem dubrovačkog govora dali su kolege Dube Vidlička i Nikša Grabovac. Potom je sve krenulo kao lavina; svi su pokazali želju sudjelovati u ovom projektu pa su se u nekoliko dana pojavili prijevodi ovih riječi na engleskom, francuskom, talijanskom, španjolskom, njemačkom jeziku. Zbog aktualnosti situacije naši učenici, koji su mi nesebično pomogli u prepisivanju i dotjerivanju ovog rječnika (posebna zahvalnost Ani Baletić iz 3. tg), dodali su i kineski prijevod, najviše radi unošenja humora u cijelu priču. Google prevoditelj imao je ključnu ulogu u tome – zapisuje Maja u uvodnom slovu rječnika.
Davor Mage, utemeljitelj udruge Govorimo dubrovački, napravio je stoga popis od ukupno dvadeset tri naziva riba i školjaka, i to na standardnom hrvatskom jeziku, otočkom govoru i onom dužobalnih mjesta, potom stručnom, latinskom jeziku te dubrovačkom nazivu za ribe i školjke.
– Naša namjera je očuvati identitet grada i govoriti dubrovački. Stoga je sasvim prirodno i taj popis dodan u ovaj mali rječnik. Kao šlag na torti dobili smo i prekrasne fotografije jela koja se spominju u rječniku, a snimili su ih učenici kuharskog smjera na praktičnoj nastavi u kuhinji Ugostiteljsko škole zajedno sa svojim mentorima. Na kraju je i ravnatelj škole Antun Perušina poslao svoje fotografije podmorja i lova riba i školjki koje se spominju u dijelu Nazivi čestih riba i školjaka na ribarnicama – Maja će.
Pandemija je malo usporila čitavu stvar, iako je sve bilo spremno za tisak već u ožujku 2020.
-Kako Škola za život i nalaže, ovo je bila prava međupredmetna suradnja na razini škole koja je dala koristan, prepoznatljiv i vrlo upotrebljiv uradak koji se može (a vjerojatno i hoće) nadopunjavati i obogaćivati novim saznanjima, koji može vrijediti naraštajima učenika koji će se obrazovati u našoj školi i svim sezonskim djelatnicima koji dođu raditi u naš grad i susretnu se s problemom nerazumijevanja lokalnog govora – zaključuje omiljena profesorica hrvatskog jezika.
I za kraj spomenimo kako su u radu na ovom malom projektu sudjelovali su:
Dube Vidlička i Nikša Grabovac, savjetnici za dubrovački govor, Ivana Ljubimir Dobroslavić, prijevod na engleski i talijanski jezik,Nike Ljubimir, prijevod na njemački jezik,Barbara Di Ceglie, prijevod na španjolski jezik, Marina Kulušić, prijevod na francuski jezik, Učenici 3. tg i 4.b, prijevod na kineski jezik uz pomoć Google prevoditelja. Fotografije jela snimila je Marija Bazdan, nastavnica kuharstva i njeni učenici na praktičnoj nastavi, fotografije podmorja je poklonio Antun Perušina, ravnatelj Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik, Udruga Govorimo dubrovački i njen predsjednik Davor Mage, Grafička urednica: Ana Misir, naslovnicu je nacrtala Lucijana Margaretić, autorica ‘Sinjorina’, veselih, šarenih slika lijepih žena u ambijentu našega lijepog Grada.
