Tomislav Paviša, dipl. ing. građ., uputio je otvoreno pismo gradonačelniku Frankoviću, a povodom najava o početku gradnje aerodroma u Trebinju. Smatra da je nužno da se što prije odredi jasna strategija sačuvanja vodoopskrbe dubrovačkog područja.
Pismo u nastavku prenosimo u cijelosti:
“Poštovani Gradonačelniče Franković,
Obraćam Vam se ovim otvorenim pismom kako bi ukazao da je zbog najavljenog početka izgradnje aerodroma Trebinje, postalo krajnje nužno, da se što prije odredi jasna strategija na koji način će se sačuvati uredna javna vodoopskrba Dubrovačke regije.
Poznato je da je početna lokacija aerodroma Trebinje, bila na platou Zupci, jugoistočno od Trebinja. U novinarskom članku: Aerodrom na Zupcima kod Trebinja, Sanja Pešut Politika Beograd, petak, 28.12.2007. u 17:10, navodi se:
“Trebinje – Ako bi se na kraju godine pravila lista stvari koje su u istočnoj Hercegovini u 2007. godini privlačile najviše medijske i svake druge pažnje, i koje su izazivale niz oprečnih reagovanja, na vrhu liste bi se sigurno našla inicijativa za gradnju aerodroma na Zupcima kod Trebinja. Sredinom maja u Trebinju je predstavljena studija opravdanosti izgradnje aerodroma koju je izradila bečka agencija “Vijena konsalting”. Studija je, naime, pokazala da ovaj projekat ima svoju opravdanost, a iz Ministarstva saobraćaja i veza u Vladi RS je pojašnjeno da bi budući aerodrom trebalo da ima pistu dugu tri kilometra, što bi bila jedna od najdužih pisti u BiH i da bi bio otvoren za sve vrste letova osim prekookeanskih”.
“Podsećanja radi, ne bismo smeli zaboraviti da ideja o aerodromu kod Trebinja zapravo nije nova niti je “sletela s neba”. Još u vreme austrougarske vladavine prirodna visoravan Zubačkog polja pominjana je kao veoma pogodna za sletanje aviona. U vreme Kraljevine Jugoslavije tu je postojalo primitivno uzletište koje su koristili vojni avioni, posebno u periodu od 1937. i kasnije tokom Drugog svetskog rata, pa i u nekoliko poratnih godina. Na Zupcima i danas pričaju da je deo prtljaga kralja Petra 1941. godine za Veliku Britaniju otpremljen avionom upravo sa zubačkog uzletišta. Koliko se ideja o aerodromu ovde “odomaćila” govori i podatak da je u topografskim kartama i zemljišnim knjigama ovaj deo Zubačkog polja i zaveden pod imenom “aerodrom”.”
U međuvremenu dvije Države Bosna i Hercegovina i Srbija, koje su uključene u ovaj projekt, donijele su Pravilnike o zonama sanitarne zaštite izvorišta iz vodonosnika s pukotinskom i pukotinsko – kavernoznom poroznosti, kojim maksimalno štite vlastite izvore pitke vode:
Republika Bosna i Hercegovina – Republika Srpska
“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 76 od 6.9.2016)
Član 9
U zoni šire zaštite nije dozvoljeno:
13. izgradnja poletno – sletnih staza u vazdušnom saobraćaju
Republika Bosna i Hercegovina – Federacija BiH
“Službene novine Federacije BiH”, broj 18/98)
Članak 17.
Na području III zaštitne zone, odnosno III a zaštitne zone, zabranjeno je izvođenje radova, izgradnja objekata i obavljanje aktivnosti kojima se mogu zagaditi vode izvorišta, a naročito:
35. izgradnja i uporaba poletno-sletnih staza, sigurnosnih površina i površina za prisilno slijetanje u zračnom saobraćaju;
Republika Srbija
“Službeni glasnik RS”, br. 92/2008
Član 27
U zoni III ne mogu se graditi ili upotrebljavati objekti i postrojenja, koristiti zemljište ili vršiti druge delatnosti, ako to ugrožava zdravstvenu ispravnost vode na izvorištu, i to:
9. izgradnja i korišćenje vazdušne luke;
Posljedično zbog zabrane gradnje, proistekle iz Pravilnika o zonama sanitarne zaštite izvorišta, lokacija aerodroma na Zupcima morala je biti dislocirana jer se nalazila u II zoni sanitarne zaštite izvora “Vrelo Oko”, glavnog izvora za vodoopskrbu grada Trebinja.
Investitor i autori projekta odabrali su da nova lokacija aerodroma bude kod sela Taleža, jugozapadno od Trebinja, zanemarujući rezultate ranijih opsežnih istražnih radova brzina i pravaca tečenja podzemne vode špiljskim kanalima, na osnovu kojih su utvrđene zone zaštite izvora Ombla. Poštujući navedene odredbe Pravilnika o zonama sanitarne zaštite izvorišta svojih Država i propisa iz ESPO konvencije o prekograničnim utjecajima, autori su morali znati da se predložena lokacija aerodroma Trebinje nalazi u II zoni zaštite izvora Ombla, te da se i uz maksimalne mjere zaštite, na predloženoj lokaciji ne može postići sigurna zaštita voda Omble ni u razdobljima prosječnih, a kamoli ekstremnih oborina.
Dosadašnja praksa nečinjenja, odnosno izglasavanja deklaracija, simbola neučinkovitog politiziranja, nerazumijevanja važnosti projekta koji osigurava trajno sigurnu vodoopskrbu, stalnog odgađanja zatvaranja deponije Grabovica, dokazanog zagađivača, te vjerojatnog očekivanja da se projekt aerodroma Trebinje neće realizirati jer će upasti u administrativne poteškoće (otkup državnog zemljišta, ili suglasnosti državnog vrha BiH), za budućnost vodoopskrbe Dubrovačke regije ne može biti strateško opredjeljenje. Problem trajne sigurnosti vodoopskrbe mora se rješavati efikasnim projektima, a ne vjerovati kako smo postrojenjem za ultrafiltraciju, koji ne može otkloniti kemijska onečišćenja, problem trajno riješili.
Gradonačelniče, pokrenimo se jer vodoopskrba Dubrovačke regije ubrzano klizi u veliku neizvjesnost i predvidiv je krajnje nepovoljan završetak. Učinimo sve da se nadležni iz Vlade, pravilno informiraju što se događa sa podzemnim i površinskim vodama u prekograničnom zaleđu Dubrovačkog područja, odnosno koje se promjene izdašnosti i kvalitete voda izvora Ombla očekuju. Zatražimo da se sukladno odluci Vlade sa 147 sjednice u Dubrovniku o proglašenju projekta „Razvoj vodno-komunalne infrastrukture Dubrovnik” strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske”, donese odluka da se podzemna akumulacija Ombla proglasi posebnim objektom od strateškog javnog interesa.
I najvažnije objasnimo Vladi da Dubrovnik nema alternativni izvor pitke vode, a da buduću urbanizaciju u slivnom području glavnog izvora, na teritoriju susjedne Države, nije moguće zaustaviti. Osiguranje dovoljnjih količina čiste vode u svim hidrološkim uvjetima može se riješiti samo projektom izdizanja današnjeg mjesta vodozahvata iz zone vode tekućice u zonu vode stajačice, i time spriječiti miješanje onečišćene vode sa pitkom.
Hvala na razumijevanju i lijepi pozdrav”.
Tomislav Paviša dipl. ing. građ. Dubrovnik
