“Turizam je ono što Dubrovnik jest. Grad po mjeri posjetitelja. Sva pažnja usmjerena je na turiste koji u gradu provedu nekoliko sati, više negoli na cijeli jedan život od koljevke do groba”, kazala je na predstavljanju časopisa Društva arhitekata Dubrovnika Mjera Divna Antičević, glavna urednica.
“Problemi su nam svima jasni, jasno nam je kako ovako kako jest sada nije dobro, ali moglo bi biti i gore. U ovom smo časopisu pokušali postaviti prava pitanja i na njih dati odgovore. Zanima nas kako turizam oblikuje društvo i arhitekturu i koji su mogući modeli stanovanja. Brzih rješenje nema, ali trebamo početi razmišljati o budućem razvoju turističkih gradova”, istaknula je Antičević.
U prekrasnom renesansnom okružju ljetnikovca Bunić Kaboga na Batahovini jučer je predstavljen treći broj časopisa Mjera u kojem su brojni autori, većinom arhitekti pokušali dati odgovor kako uspostaviti pravu mjeru između turizma i njegovih potreba te stanovanja i potreba građana.
Romano Dujić, autor uvodne riječi časopisa ukratko je opisao turizam nekad i danas. “Hoteli su 50. – 60. godina prošlog stoljeća bili inkluzivna mjesta na kojima su se jednako zabavljali i družili domaći i turisti. Privatni iznajmljivači su nekada bili prijatelji sa svojim gostima, koji su im se vraćali svake godine. Tada je turizam bio svojevrstan prozor u svijet i način socijalne emancipacije lokalnog stanovništva. Nije bilo stroge granica između gosta i domaćeg čovjeka. Ekspanzijom turizma i mi na Jadranu podijelili smo sudbinu cijelog Mediterana, otuđili smo se od gosta u korist doživljaja stereotipnog odmora, a na uštrb autentičnog doživljaja prostora i nasljeđa”, kazao je Duić te iznio zanimljive podatke koji kažu kako u naseljima gdje se iznajmljuju stanovi preko internetskih platformi cijena najma i prodaje nekretnina raste proporcionalno broju stanova za najam turistima, ali i kako taj upad apartmana u stambena naselja osiromašuje susjedstvo i slijedom toga iz tih naselja nestaju uslužne djelatnosti koje turistima nisu nužne, kao što su mesare, knjižnice, postolari…
Kao prijedlog kako riješiti problem skupog stanovanja za građane, Duić je naveo primjer Beča, koji investitorima u nekretnine pri gradnji uvjetuje da barem 50 posto stanova bude namijenjeno socijalnom stanovanju. I Danska je uvela slična pravila, tamo pri gradnji novih naselja, 25 posto stanova mora biti namijenjeno socijalnom stanovanju. Ima u Europi puno takvih primjera na nama je da i primijenimo.
“Pandemija bolesti COVID 19 prekinula je višedesetljetni rast turističke potražnje i paralizirala turističko poslovanje. U ovim uvjetima prepoznali smo otvaranje prostora za preispitivanje postojećeg modela turističkog razvoja. Upozoravajući na važnost koncepta kvalitete života i stanovanja u zajednicama koje snažno ovise o turizmu, željeli smo iskoristiti postojeću turističku pauzu za razmjenu ideja i stavova o stanovanju i turizmu na razini naše najuglednije znanstveno-umjetničke institucije kako bismo oporavak turizma dočekali bolje pripremljeni za nove zamke stihijskog rasta. Želja nas sviju okupljenih u Društvu arhitekata Dubrovnika je nastaviti razvijati ovakve i slične suradnje, koje zorno svjedoče kako se zacrtani strateški kulturalni ciljevi časopisa, već dijelom ostvaruju”, kazao je na predstavljanju izdavač časopisa Mjera Božo Benić, ujedno i predsjednik DAD-a.
Na predstavljanju je o časopisu govorila i Ana Šverko s Instituta za povijest umjetnosti – Centar Cvito Fisković iz Splita.
Naime časopis Mjera ostvario je suradnju s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti, točnije njezinim Znanstvenim vijećem za turizam i prostor.
Tema trećeg broja časopisa Mjera je stanovanje i turizam, a za časopis pišu: Romano Duić, akademik Nikola Bašić, Luka Krstulović, Ivana Katurić, Sven Simov, Žaklina Grgić, Mario Gregar, Božo Benić, Jelena Skorup Juračić, Mira Stanić, Divna Antičević, Jere Kuzmanić, Mate Rupić, Stjepko Golubić, Zrinka Maranić, Ivana Borovnjak, Mario Kopić i Katerina Duda. Uz dvije stalne rubrike – iz časopisa “Čovjek i prostor” te pregled aktivnosti Društva arhitekata Dubrovnik u 2020. novi broj donosi i prijevod čuvenog eseja Martina Heideggera “Gradnja Obitavanje Mišljenje”.
Benić je zahvalio i sponzorima bez kojih ne bi bilo moguće tiskati časopis Gradu Dubrovniku i posebno gosparu Ivu Felneru i Zakladi Caboga Stiftung te tvrtkama Dual Concept, Metis, Geberit Hrvatska, Skira Architectural Lighting i CIOS Grupa.
FOTO: Tomislav Kriste
