Tijekom XV stoljeća Dubrovnik je bio tipičan trgovački grad s razgranatim trgovačkim vezama, i kopnom i morem. Mada je uočljiva stroga podvojenost vlastele od pučana, iz arhivskih podataka je vidljiva briga za svakog stanovnika grada. U prilog ovakvom zaključku ide i odluka Velikog vijeća donesena na današnji dan, 27. siječnja 1416. godine, kojom se na području Dubrovačke Republike ograničava trgovina robljem, i to, kako domaćim, tako i stranim ljudima, navodi se u današnjem izdanju Gradoplova.
Trgovina ljudima kao ne mala sramota grada
“Smatramo da je takova trgovina ružna, opaka, prokleta i protiv svake čovječnosti, te pada kao ne mala sramota i zao glas našeg grada. Time se ljudski lik, napravljen na sliku i priliku našeg Stvoritelja, mora pretvoriti u predmet trgovine, i prodaju se ljudi kao tupe životinje. Stoga određujemo i naređujemo da se od sada nijedan naš građanin i pripadnik, ili stranac, na bilo koji način ne usudi ili osmjeli kupiti ili prodati roba ili ropkinju”.
Do 1416. godine i ukidanja ropstva u Dubrovniku, s robovima i ropkinjama se trgovalo kao robom. Dubrovčani su odlazili u unutrašnjost gdje su kupovali robove, a najviše u luci Drijeva na Neretvi, današnja Gabela. Robove su slobodno dovodili u Grad gdje su ih ili zadržavali ili dalje prodavali i izvozili. Zbog neisplaćenog duga mogao je u Gradu u roblje biti prodan i slobodan čovjek. Oni koji bi ostali kod svojih vlasnika koristili su se kao kućna posluga, kao radnici u poljoprivredi ili mornari. Ipak, a osobito od početka XV. stoljeća, robovlasnici su često u svojim oporukama oslobađali svoje robove što se smatralo bogougodnim djelom.
No, i takvi oslobođeni često bi imali obveze prema bivšem gospodaru, što je detaljno regulirano Statutom iz 1272. godine. Zbog neispunjavanja tih obaveza (bivši) rob mogao je biti išiban pa čak i biti ponovno lišen slobode i pretvoren u roba. Sve to prestalo je odlukom o službenom ukidanju ropstva, iako je povremenih pojava ropstva bilo i poslije.
Je li Republika bila prva europska država koja je ukinula trgovinu robljem
No, je li podatak da je Republika bila prva europska država koja je ukinula ropstvo istinit? To i nije sasvim točno. Mletački dužd Pietro IV. Candiano, naime, već 960. godine donio je odredbu o zabrani trgovine robljem u svojoj državi. Island u svom zakoniku „Gragas“ iz 1117. godine također zabranjuje trgovinu robljem.
Zanimljivo je i da se u neposrednoj blizini Republike, u Statutu grada Korčule iz 1214. godine spominje zabrana trgovine robljem. Ima još takvih primjera koji jasno pokazuju kako su postojali propisi o zabrani ropstva i mnogo prije onog dubrovačkog.
Dubrovačka Republika u mnogim je stvarima pokazala svoju prosvjećenost i naprednost, te je, kao europski i svjetski pionir dala nemjerljiv doprinos ondašnjem, ali i današnjem društvu i svijetu. Međutim, očito je da nije prva europska država koja je ukinula ropstvo, te bi zbog poštivanja povijesnih činjenica taj mit trebalo izbjegavati i navod preoblikovati iz prva u jedna od prvih.
Više o događanjima na današnji dan kroz dubrovačku povijest pročitajte ovdje.