Iz Poliklinike Katušić svake godine, prije početka nastavne godine pozivaju roditelje da dovedu djecu na oftalmološke preglede te upozoravaju na simptome koji ukazuju da dijete ima problema s vidom. Istraživanja pokazuju da čak 25% djece školske dobi ima problema s vidom, pa dr. Katušić Bašić prvo pitamo načine na koje djeca pokazuju svoje probleme s očima.
-Oči su osjetilo koje primaju oko 80 % vanjskih podražaja i informacija, onda vam je jasno koliko je vid važan i koliko smo zakinuti ako je on slab. Problemi sa vidom kod djece mogu znatno utjecati na teškoće s čitanjem, loše ocjene u školi, slabu koncentraciju, loše rezultate u sportu, i općenito na kvalitetu života.
Neki od najčešči simptomi lošijeg vida kod djece su: često trljanje očiju, bježanje oka, približavanje predmeta očima (slikovnice, mobitel, televizor) jaka osjetljivost na svjetlo, pretjerano suzenje očiju, umor, bol u očima ili glavobolje. Isto tako ako su roditelji i sami imali poteškoće s vidom, visoku dioptriju, strabizam, slabovidnost , trebali bi što ranije dovesti svoje dijete na pregled bez obzira primjećuju li neke od simptoma i kod djeteta.
Što sve uključuje oflatmološki pregled djece?
Prvi orjentacijski pregled napravi se već u rodilištu, i već tada se mogu uočiti ako postoje neke ozbiljne očne bolesti (prirođena mrena, glaukom, zatvorenost suznih kanala, bježanje očiju) koje zahtijevaju hitno liječenje.
Kada dijete navrši 4 godine, provodi se nacionalni screening na slabovidnost a, kasnije slijedi obavezan sistematski pregled pred upis u školu. Najčešće se tada otkrije da dijete ne vidi dobro na jedno oko, što do tada, ni roditelji ni dijete, zbog svoje dobi nije primjetilo.
Svaki pregled i testovi prilagođeni su dobi djeteta i nastoji ih se učiniti djeci što zanimljivijim i zabavnijim. Ako se otkrije da dijete ne vidi dobro potrebno je ordinirati odgovarajuće naočale ili kontaktne leće . Osnovni oftalmološki pregled obuhvaća ispitivanje vidne oštrine, utvrđivanje da li postoji potreba za naočalama, testiranje položaja očiju, pregled mišića oka s testovima binokularnog i stereovida, kompletni pregled prednjeg i stražnjeg segmenta oka, obavezno širenje zjenica i određivanje objektivne dioptrije metodom skijaskopije. Ako se otkrije da dijete ne vidi dobro potrebno je ordinirati odgovarajuće naočale.
Kako djeca reagiraju na potrebu nošenja naočala, jesu li možda
frustirana da im se ne bi prijatelji “rugali” i slično?
U početku neka djeca mogu pokazati određeni otpor nošenju naočala, ali neophodno je da roditelji pokažu pozitivan stav. S obzirom da danas sve veći postotak djece nosi naočale, aparatiće za ispravljanje zubi, to je postalo rekla bih „normalno“, kao dio stajlinga. Svakako da pri odabiru naočala treba paziti da one dobro pristaju. Najbolje rješenje je lagan, stabilan i elastičan okvir od antialergijskog materijala, a naočalne leće bi trebale sadržavati UV filter, antirefleksni sloji premaz koji štiti leću od ogrebotina.
S koliko godina djeca mogu početi nositi leće ili se ipak u početku
preporučuju naočale?
Djeci se mogu ordinirati i kontaktne leće , a najidealnije vrijeme za početak nošenja leća je kad to oni sami požele, obično oko 13. godine, kod djece koja se bave sportom i smetaju im naočale ili kod velike razlike u dioptriji lijevog i desnog oka, kontaktne leće se mogu ordinirati i puno ranije.
Koliko je izazovno za liječnike ostvariti dobar kontakt s djecom, može
li se to naučiti ili to jednostavno morate nositi u sebi?
Sa djecom radim već dvadeset godina. Ponekad mi to zvuči kao da sam stara, a s druge strane sigurno zvuči lijepo zbog stečenog velikog iskustva. Morate imati puno strpljenja, jer očni pregled i od djeteta zahtjeva suradnju i komunikaciju. Liječenje zavisi o starosti djeteta, a ovisno i o problemima na oku. Ponekad traje mjesecima, a ponekad može trajati i više godina. U ranoj dječjoj dobi, kada je vid još u razvoju, može se puno učiniti, kasnije, nažalost, je uspjeh liječenja znatno manji. Svakako potrebno je puno strpljenja i upornosti kako bi se postigao željeni efekt.
Kad sam počela raditi u dječjoj oftalmološkoj ambulanti prije dvadeset godina, djeca su dolazila sporadično. Najčešće su to bile neke urođene mane na oku, uglavnom strabizam koji su naslijedili od svojih roditelja. Danas se nažalost smatra da čak 5 do 10 posto predškolaca i 25 posto djece školske dobi ima neku refrakcijsku anomaliju (dalekovidnost, astigmatizam ili kratkovidnost). Razlog tome je sigurno i suvremena tehnologija prvenstveno upotreba, računala , mobitela, iPad-a…koja zahtijeva dobar vid pa i najmanja greška vida dolazi do izražaja.
Veliki broj djece provodi sate i sate za računalom svaki dan, danas često i radi on-line nastave, ali i ostalo slobodno vrijeme igraju igrice gotovo dok se ne iscrpe.
Preporuke su oftalmološkog društva, da dojenčad uopće ne bi smjela gledati televiziju ni zaslone bilo kakvih elektroničkih medija, a djeca od tri do pet godina maksimalno sat vremena dnevno. Uz preporuku “što manje, to bolje”.
Kod starije djece, školaraca, već se suočavamo sa pojavom i tzv. sindrom kompjuterskog vida – zamor i suhoća oka, zamagljeni vid i glavobolje. Zbog stalnog gledanja na blizinu, bez prekida, dječje oka se napreže i može dovesti do nastanka kratkovidnosti. Takva djeca se žale da slabije vide na daljinu, što nažalost, danas poprima epidemijske razmjere, pa imamo sve više djece koja nose naočale da bi mogli dobro vidjeti na daljinu.
Naše se oko odmara tek pri gledanju na daljinu i u snu. Često djeca i pred spavanje gledaju i igraju igrice i potiče se lučenje adrenalina, dok plavo svjetlo ekrana potiskuje lučenje melatonina, ključnog hormona za san. Takva djeca kasnije uspijevaju zaspati i kraće spavaju, a san je jako važan za razvoj i funkcioniranje dječjeg mozga.
Za kraj mogu naglasiti da oftalmološki pregled djeteta ima svoje posebnosti, zahtjeva iskustvo, potrebno je uložiti poprilično vremena i truda i svaki mali pacijent nosi nešto novo i novi je izazov.
Naručite svog školarca već danas na kompletan oftalmološki pregled na broj 020 / 311 – 163
Poliklinika za očne bolesti Katušić
Ulica Miljenka Bratoša 28
Dubrovnik
