Povodom 500. obljetnice prvotiska “Judite” Marka Marulića (1521) Hrvatski je sabor proglasio i Godinu Marka Marulića koja traje do 31. ožujka 2022. Nakon svih (samo)izolacija Franjevački samostan Male braće želi obilježiti taj jubilej organizacijom “Dana Judite i Marka Marulića u Dubrovniku”. U našem samostanu 16. ožujka u 14 sati zajedno izrazimo poštovanje djelu i osobi oca hrvatske književnosti, umjetničkoga tvorca hrvatskoga nacionalnoga epa.
Iz priloženoga programa je razvidno što smo spremili, dodatno ipak želimo naglasiti sljedeće:
a) Na prigodnoj izložbi pokazujemo jedini u cijelosti očuvani primjerak prvotiska “Judite” koji čuva knjižnica našega samostana, te novo, prvo kritičko izdanje “Judite” uopće (uz studijsko i preslikano) koje je povodom jubileja priredio prof. Zvonko Pandžić (Würzburg, Njemačka), a koje smo upravo objavili tiskom. Uz te dvije “naše” Judite pokazat ćemo i brojne knjige kojima se Marko Marulić služio pišući Juditu, neke od njih sadrže i Marulove crteže, metafore, stihove ili pojmove koje nalazimo i u “Juditi”. To su samo neki rezultati petnaestogodišnjega istraživačkoga rada prof. Pandžića po mnogim europskim i hrvatskim knjižnicama i arhivima, koji iz temelja mijenjaju dosadašnje znanje o nastanku i izvorima prvoga hrvatskoga pučkojezičnoga epa.
b) Priređivač je kritičkom analizom teksta Judite pokazao koje je sve klasične i novovjekovne epske i teorijske izvore i uzore slijedio autor, što dosada uopće nije bilo poznato. On će o tome izvijestiti u kraćem predavanju nakon razgledanja izložbe.
c) Kako mnogo toga u hrvatskoj književnosti, teologiji i jeziku polazi “iz škrinje Marka Marulića”, pokazujemo i brojna druga djela hrvatskih humanista koji su slijedili njegov izbor hrvatskoga narodnoga jezika kao književnoga, ili su svoje pjesničko, teološko i filozofsko razmišljanje objavljivali na latinskom u komunikaciji s onodobnim vodećim humanistima u Europi.
d) kao posebnu zanimljivost ističemo podatak da je Erazmo Roterdamski, Marulićev suvremenik, 1516. u Bazelu objavio prvotisak Novoga zavjeta na grčkom jeziku koji je poznavao Marulić. Time je krenula “jezična revoluciija” sjeverno od Alpa. Novija istraživanja pokazuju da je Erazmo svoje izdanje pripremio na temelju čak osam grčkih kodeksa teksta Novoga zavjeta koje je u Bazel iz Dubrovnika donio jedan vrlo utjecajni i poznati Dubrovčanin. Pokazujemo i Erazmov “Novum instrumentum” i studije koje dokazuju “Ragusa connection” koja je omogućila novi pristup izvorima (ad fontes) u filologiji kao i prijevodima biblijskoga teksta na pučke jezike diljem Europe.
Veselimo se Vašemu dolasku!”, poručio je Fra Veselko Grubišić, gvardijan Franjevačkog samostana Male braće.
