Manifestacijom Dani europske baštine pod vodstvom Vijeća Europe i Europske komisije slavi se kulturna baština svih europskih zemalja. Ovogodišnje izdanje obilježava se pod zajedničkim naslovom Održivost baštine. U okviru i u skladu s temom ovogodišnjeg programa Dani europske baštine Dubrovačke knjižnice književnom večeri naslovljenom „Baština – naš bitak na istom mjestu“ obilježavaju desetu obljetnicu smrti Tereze Buconić Gović, prisjećajući se njenog doprinosa očuvanju baštine dubrovačkoga kraja.
Program će se održati u četvrtak, 15. rujna 2022., s početkom u 19 sati u čitaonici Narodne knjižnice Grad (Saloča od zrcala).
U središtu književne večeri bit će Primorski kalendar, posljednje objavljeno djelo Tereze Buconić Gović, u kojem ona riječima svjedoči čvrstu vezu čovjeka i prirode u koju je srastao, ostavljajući svjedočanstvo baštinicima kao sjećanje i kao podsjećanje na priliku za održavanje baštinjenog. Primorski kalendar objavljen je i na engleskom jeziku u prijevodu Linde Peričević.
Djelo Tereze Buconić Gović predstavit će njezini prijatelji i suradnici: Irja Jerković, prof. književnosti i knjižničarka, Tanja Galjuf, prof. hrvatskoga jezika i književnosti i Mato Tomljanović, predsjednik KUD-a Komolac. U prostoru Knjižnice bit će postavljena izložba starih fotografija Rijeke dubrovačke na čijem je pripremanju i uređivanju za izložbu u samostanu u Rožatu književnica sudjelovala. (Rijeka u slici – Advent u Rijeci dubrovačkoj, 2010.-2011.)
Tereza Buconić Gović (1947.-2012.) dubrovačka književnica i profesorica hrvatskoga jezika i književnosti ljubav je prema književnosti i baštini sjedinila u svojim knjigama. Objavila je deset knjiga posvećenih zavičaju. U svojoj prvoj knjizi Šetnja kroz stare dubrovačke vrtove, sačuvala je jedinstvena sjećanja na povijesne đardine Rijeke dubrovačke koji su krasili ljetnikovce. Slike i legende Rijeke dubrovačke i Priče oko popreta (u dva sveska) djela su u kojima je opisala običaje i uporabne predmete zavičaja. Putopisna proza Dubrovački krajolici opisuje ljepote Konavala, Rijeke dubrovačke, Osojnika i Lopuda. Potom slijede Zavičajne priče te Dubrovačke povijesne minijature (u dva sveska) i Dubrovačke povijesne crkvice. Primorski kalendar objavljen je 2011. godine.
