Danas se obilježava Dan ružičastih majica – dan borbe protiv međuvršnjačkog nasilja

Danas se obilježava Dan ružičastih majica kao Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad vršnjacima, koji se obilježava i diljemsvijeta. Hrvatski sabor 2017. izglasao je kako će se ovaj dan obilježavati posljednje srijede u veljači.

Sve je počelo 2007., kada su srednjoškolca u gradu Berwicku, u Kanadi vršnjaci maltretirali jer je u školu došao u ružičastoj majici. Nekoliko dana kasnije, njegovi prijatelji organizirali su prosvjed. David Shepherd i Travis Price također su došli u školu u ružičastim majicama, kupili su ih još 50-ak i dijelili drugim mladićima. Tako su dali podršku svom prijatelju, a nasilnicima poslali poruku. Akcija je vrlo brzo postala globalna.

Što je međuvršnjačko nasilje?

Bullying je ponašanje u kojem je cilj da se drugu osobu povrijedi ili da joj se nanese šteta. Nasilnik (bully) može biti jedna osoba, ili skupina djece. Takvo ponašanje se često ponavlja, a između nasilnika i žrtve postoji velika razlika u tjelesnim i psihološkim karakteristikama. Žrtva trpi fizičku ili emocionalnu štetu, a ne može se oduprijeti nasilnicima. Međuvršnjačko nasilje nije samo udaranje i vrijeđanje, već ima toga još! Nasilje može biti različito, u obliku udaraca, odbacivanja, ruganja, uzimanja stvari ili vrijeđanja.

Udruga narodnog zdravlja Andrija Štampar izdala je informativni članak,koji mladima i djeci nudi opis međuvršnjačkog nasilja i objašnjenja gdje i kako potrežiti pomoć. Pročitajte u nastavku.

Fizičko nasilje

To je oblik nasilja kada jedan ili više nasilnika udara, tuče, gura, čupa ili na bilo koji drugi sličan način povrjeđuje žrtvu. Takav oblik nasilja boli, ostavlja masnice ili čak teže ozljede, što sigurno nitko ne bi htio svom prijatelju. Fizičko nasilje je zbog toga i najlakše za prepoznati.

Verbalno nasilje

Jesi li ikada u svojoj školi ili razredu čuo da djeca zadirkuju, vrijeđaju ili ismijavaju nekoga? Ako čuješ u školi riječi poput: „debela, četverooki, patuljak, glupačo“, onda moraš znati da su takva djeca izložena verbalnom nasilju. Nitko ne voli čuti ružne riječi pa možeš samo zamisliti kako se takvo dijete osjeća.

Socijalno nasilje

Ako ikad vidiš dijete koje je odvojeno od ostatka svojih kolega iz razreda te se igra samo, ono je možda izloženo socijalnom nasilju. Takav oblik nasilja se očituje kao namjerno ignoriranje ili ogovaranje djeteta od ostatka društva. Ako vidiš dijete koje je samo na velikom odmoru, pozovi ga da se uključi s vama u igru.

Psihološko nasilje

Jesi li ikada doživio kako te netko prijeteći gleda ili omalovažava? Takva osoba nad tobom vrši psihološko nasilje. Iako ne ostavlja masnice kao fizičko nasilje ono i dalje boli, samo na jedan poseban način.

Znaš li koliko često se nasilje događa?

Znanstvenici su dokazali da je svaki tvoj 10. prijatelj izložen nekom obliku međuvršnjačkog nasilja. Neku od te djece nasilnici tuku, vrijeđaju, ogovaraju gotovo svaki dan, dok neka djeca to isto dožive jednom mjesečno, a nekad i rjeđe.

Kako prepoznati bullya?

Nasilnici su često i sami bili žrtve nekog oblika zlostavljanja u školi ili kod kuće. Često su veći od ostale djece pa su grublji prema onima koji su sitniji, mlađi i slabiji od njih. Upadaju u tučnjave s drugom djecom, imaju loše ocjene u školi, a kako postaju stariji češće upadaju u razne probleme koje uključuju čak i alkohol i drogu. Nasilnici se ne sukobljavaju samo s djecom nego i s učiteljem i drugim odraslim osobama. Ako misliš da je netko nasilnik, povjeri se roditeljima ili starijoj osobi u školi da se nasilje spriječi.

Znaš li kako se osjeća dijete koje je izloženo međuvršnjačkom nasilju?

Svaka žrtva međuvršnjačkog nasilja u sebi se osjeća onako kako nikomu ne bi poželjeli. Takva djeca se boje ići u školu jer znaju da će ih netko napasti. Za vrijeme odmora se često igraju sami jer se nitko od druge djece s njima ne želi družiti. Imaju sve lošije ocjene u školi jer se ne mogu u potpunosti posvetiti učenju.

Svaka žrtva treba našu pomoć!

Potraži pomoć razrednika, profesora, roditelja, starije osobe koja će znati što treba dalje učiniti. Iako te u nekom trenutku može biti strah, jer nasilnika često ima više, ne moraš sam sve napraviti.

Misliš da si i sam izložen međuvršnjačkom nasilju?

Nije lako biti žrtva međuvršnjačkog nasilja! Važno je da znaš da nisi sam i da oko tebe postoje ljudi koji ti mogu pomoći. Obrati se svome liječniku, profesoru, razredniku, prijatelju, bratu ili sestri, roditeljima i reci im svoje probleme.

Gdje potražiti pomoć?

Hrabri telefon — 0800 0800, info@hrabritelefon.hr
Županijski centar za socijalnu skrb;
Ambulanta školske medicine;
Najbliža policijska uprava.

FOTO: Arhiva