10.8 C
Dubrovnik
Subota, 19 travnja, 2025
NaslovnicaVijestiDanas obilježavamo Dan antifašističke borbe

Danas obilježavamo Dan antifašističke borbe

Danas je u Hrvatskoj državni praznik, slavi se Dan antifašističke borbe.

Obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941. kada je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, ujedno i prva antihitlerovska postrojba u tadašnjoj okupiranoj Hrvatskoj i Jugoslaviji.

Naziv fašizam nastao je od talijanskog fascismo, od fascio: svežanj, snop pruća sa sjekirom, koji je u starom Rimu bio simbol državne vlasti. Riječ je o krajnje nacionalističkoj i totalitarnoj ideologiji, pokretu i poredku koji je nastao u nizu država nakon I. svjetskog rata.

Dolasku fašista na vlast pomogao je nered u gospodarstvu, val štrajkova i opće razočaranje neučinkovitim demokratskim vladama.

U početku fašizam nije imao jasna politička programa i osnivao se na negaciji programa drugih stranaka. Postupno je iz elemenata Nietzscheove filozofije moći, Sorelova kulta sile, Paretove teorije elite, D’Annunzijeva akcionizma, revolucijonarnog sindikalizma i nacionalizma do 1931. izgrađen ideološki sustav (Dottrina del fascismo, 1932). Osnovne su značajke fašističke ideologije totalitarna vlast i nov društveni sustav, utemeljen na staleškom ustrojstvu (korporativni sustav), a u vanjskoj politici ekspanzionizam. Država je središnja vrijednost, ima prvenstvo u odnosu na volju i prava pojedinca. Opravdava se autoritarno vodstvo i nužnost hijerarhije, poslušnost karizmatičnomu vođi, koji utjelovljuje državu (totalitarizam).

Fašizam se počeo kao pokret razvijati u Italiji, a u razdoblju od 1920. – 1930. pojavili su se pokreti i političke stranke s fašističkim obilježjem u mnogim europskim zemljama. U Njemačkoj je bio najrazvijeniji i poznat je kao nacionalsocijalizam ili nacizam, a propagirala ga je Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka.

U Španjolskoj je poznat kao falangizam, nazvan po stranci Španjolske falange (Falange España), koja se 1934. spojila s pokretom Nacionalsindikalistički jurišni odredi.

U Velikoj Britaniji djelovao je Britanski fašistički savez (British Union of Fascists), u Francuskoj Ognjeni križevi (Croix-de-feu) i Francuska narodna stranka (Parti populaire français), u Nizozemskoj Nacionalsocijalistički pokret (Nationaal-Socialistische Beweging), u Belgiji Reksistički pokret sa svojom Formation de Combat, u Norveškoj Nacionalni savez (Nasjonal Samling), u Švicarskoj frontizam (Frontismus), u Austriji domobranstvo (Heimwehr), u Madžarskoj Stranka strjelastoga križa (Nyilaskeresztes Pártot), u Rumunjskoj Željezna garda (Garda de fier), u Slovačkoj Hlinková garda, a u Hrvatskoj kao ustaški pokret.

Pristaše fašizma potjecali su ponajprije iz staroga i novoga srednjeg staleža, odnosno iz redova obrtnika, trgovaca, ratara, namještenika i činovnika, koji su se zbog jačanja radničkoga pokreta i napretka u industrijalizaciji osjećali ugroženima u svojoj materijalnoj egzistenciji i društvenom položaju. U svojim političkim pogledima fašistička je ideologija bila, s jedne strane, izrazito antimarksistička i antiliberalna, a s druge militaristička i ponajviše nacionalistička. U borbi s političkim protivnicima primjenjivali su promidžbu i nasilje, a provodili su ih uz pomoć paravojnih organizacija i tajne policije.

Antifašizam je ugrađen u Ustav Republike Hrvatske i tu smo kao država odredili našu ideologiju i temeljne vrijednosti. Antifašizam je temelj i Europske unije (EU), a njegova bit je braniti stečevine demokracije, tolerancije i ljudskih prava.

Stoga sretan vam Dan antifašističke borbe!

IZVOR: Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Danas objavljeno

Dubrovnktv.net

Najnoviji komentari

NJORGANJE