Unazad 70 godina, točnije od 1950.godine Institut za evaluaciju zdravlja Sveučilišta u Washingtonu, objedinjuje rad više tisuća istraživača širom svijeta okupljenih oko jedinstvenog projekta Global Burden of Disease Study (GBD). Najopsežnija opservacijska epidemiološka studija uspoređuje i analizira statističke podatke o 286 različitih uzroka smrti, 369 bolesti i ozljeda i 87 rizičnih faktora iz 204  države i teritorija. Rezultati istraživanja objavljuju se u uglednom medicinskom časopisu The Lancet. Ovako opsežna analiza i mogućnost praćenja kretanja trendova unutar i između zemalja važan je alat informiranja kliničara, istraživača, kreatora politike, ali i promicanja  odgovornosti i rada na poboljšanju života diljem svijeta.

Napisala: Tena Tarnai, mag.nutr.

OVOGODIŠNJE IZVJEŠĆE

Analitički uvid u prethodno razdoblje: ne zaboravite da se objavljuju podatci za 2019.godinu, i retrospektivni pogled godinu dana unazad, te usporedba sa zadnjih sedamdeset godina ukupnog zdravstvenog zdravlja svjetske populacije donosi dobre vijesti dakako, ali i loše. Naime, ovo izvješće je svojevrsni Oscar i Zlatna malina u jednom.

Generalno gledano životni vijek se produžava (ne tako davno očekivati 70 godina je bilo gotovo nevjerojatno), i sve smo zdraviji. Ali, uvijek postoji „ALI“. Ukoliko smo siromašni, nismo bijele rase, živimo u Sjedinjenim Američkim Državama i još tome pridodamo aktualnu pandemiju uzrokovanu virusom SARS-CoV-2 stanje zdravlja nije ni približno globalnom prosjeku.

Visoki krvni tlak i dalje odnosi najviše života, a iza njega su bolesti povezane s konzumacijom duhana. Ova neslavna lista, nadalje, ocrtava kao glavne uzroke smrti metaboličke rizike, pretjerano uživanje u alkoholu, zagađenje zraka i smrtnost novorođenčadi i majki.

Kao nutricionistu i dijetetičaru,  ovakvi zaključci i nisu mi toliko novi. Metabolički rizici: povišena razina glukoze u krvi, povećan indeks tjelesne mase, povišene razine LDL kolesterola, visoki krvni tlak odnijeli su/ odgovorni su za 27 000 000 smrtnih slučajeva u 2019. godini. Metabolički rizici uslijed nepravilne prehrane, fizičke neaktivnosti, stresa vode razvoju, dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, pretilosti i niza komplikacija, opterećujući zdravstveni sustav, ekonomiju, društvo. Zarazne bolesti ukupno gledajući u svjetskim razmjerima nisu vodeći uzrok smrti, međutim upravo trenutna pandemija, odnosno virus,  gotovo zrcalno jasno koristi sve navedene zdravstvene rizike u svoju korist, povećavajući iz dana u dan broj oboljelih i umrlih.  Glavni faktori rizika (gore navedeni) i njihovo ublažavanje (u najoptimističnijem scenariju svođenje na minimum) zahtijevaju zaista korjenite promjene cjelokupnih društava i kultura, a sve praćeno sinergijom djelovanja znanstvene zajednice i predstavnika izvršne vlasti. I to ne ide preko noći, isto kao što se ni ove statistike i brojke nisu formirale preko noći. 

Osim izgubljenih života, izgubljene su i godine života provedene u zdravlju. Razvijen je jedan poseban statistički entitet koji se naziva DALY; skraćenica od engleske riječi disability-adjusted life years. Pojašnjeno to je statistička mjera kojom se prikazuje količina ukupnog  skraćenja života uslijed bolesti. DALY populacije tada predstavlja mjerilo razlike trenutnog zdravstvenog stanja populacije i idealne zdravstvene situacije populacije u kojoj ona živi do očekivane starosti.

Jedan DALY predstavlja 1 godinu zdravog života izgubljenu zbog  bolesti. Slikovito: ukoliko je u zamišljenoj državi prosječni životni vijek 75 godina, a osoba je doživjela 60 godina, od čega je 15 bila bolesna, DALY ove osobe je 30 jer je 15 godina provela u bolesti i još je živjela 15 godina kraće od očekivanog prosjeka.

Kada se pogleda statističko kretanje ovog parametra , tada znamo da je od 1990. godine DALY porastao za 50%.

Faktori rizika nešto su drugačije raspoređeni s obzirom na kontinente:  u subsaharskoj Africi najveći problem je pothranjenost i nedostatak pristupa pitkoj vodi i sanitarijama, Oceanija ima problem s pothranjenošću i zagađenjem zraka, dok su u Aziji, Europi i Latinskoj Americi nepravilna prehrana i negativni utjecaj duhana na zdravlje najizraženiji.

ISTINA ILI IZAZOV? ZDRAVLJE ILI EKONOMIJA?

Sve je učestalije spominjanje novog termina COVID- 19 ne više kao pandemiju, već sindemiju, istovremenu epidemiju više uzajamno povezanih problema koji se preklapaju i tako zapravo dodatno pogoršavaju one druge. Javno zdravstvo,  ekonomija, poljoprivreda i tržište rada suočava se s velikim izazovima opstanka i preživljavanja. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji više desetaka milijuna ljudi je u riziku od ekstremnog  siromaštva,  a procjenjuje se kako će broj pothranjenih sa sadašnjih 690 milijuna porasti za 132 milijuna. Gotovo polovica radno aktivnog stanovništva je u borbi za svoje radno mjesto. Zaustavljanjem gospodarstva uzrokovanim restrikcijama, jasno je kako daleko veći teret podnosi siromašno stanovništvo. Otvaranjem i poticanjem gospodarstva, dok cjepivo nije pronađeno i osjećaj sigurnosti nije prisutan, najugroženiji dio stanovništva se opet izlaže najvećem riziku. Prisutni  rizici bi opet doveli do pogoršanja situacije, povećanog obolijevanja i posljedične smrti- što nas dovodi u začarani krug.

Osim navedenog, veliki je broj država koji ulaze u posttranzicijsko razdoblje i potvrđuju sve niže stope fertiliteta,  prisutna je stagnacija stanovništva ili je čak negativan rast. Pomjeranjem, odnosno nastankom obrnute piramide strukture društva u korist starijeg stanovništva, društvo je manje spremno odgovoriti na izazove i iznenadne  situacije kao što je, priznajmo i trenutna  situacija. Neophodno je i nezaobilazno, a to sugerira i sam GBD, raditi na poboljšanju i održavanju javnog zdravstvenog  sustava cjelokupnog stanovništva, počevši od, lokalne, opće i državne razine.

USVAJANJE DOBRIH NAVIKA

Dosljedno i pravilno nošenje maski, pridržavanje mjera distanciranja,  održavanje vlažnosti zraka u zatvorenim prostorijama i ventilacija istih, organiziranje rada u turnusima, smjenama ili od kuće (ukoliko je moguće) su toliko puta već spomenute mjere čijim se provođenjem zaista može COVID-19 držati pod kontrolom bez potrebom provođenja restriktivnijih mjera. Efekt je vidljiv i izraženiji ukoliko je suradnja stanovništva potpuna. Održavanjem zdravstvene edukacije, omogućavanjem dostupnosti zdravstvene službe, pridržavanjem i provođenjem sanitacije i podizanjem svijesti i prihvaćanjem zdravih navika, može se izgraditi sustav vrijednosti, ali i temelj zdravlja stanovništva i ekonomije.

Mijenjanje navika zasigurno spada u najzahtjevnije zadatke. Već promjene u svakodnevnom kretanja, povećanju broja koraka na  dan, promjenom prehrambenih navika, utječemo na vlastito bolje i zdravije sutra, ali i svojih potomaka, te zajednice. Postepenim promjenama i zalaganjem, pomjeraju se planine, a vjerujem kako je moguće onda formirati okruženje koje bi bilo puno spremnije i otpornije na neki budući SARS-CoV-2.