Izložba „Milom Cavtatu uspomena” više kustosice Helene Puhare, osmišljena povodom 100. obljetnice smrti Vlaha Bukovca, otvorena je sinoć, 3. studenog u Kući Bukovac.
Ravnateljica Muzeja i galerija Konavala Antonia Rusković Radonić se obratila posjetiteljima prisjećanjem na 1922. godinu koja je Cavtat obilježila na razne načine: u toj godini Meštrović završava Mauzolej obitelji Račić, iste godine osniva se Vezilačka udruga Cavtat, a nažalost, u Pragu prerano odlazi Vlaho Bukovac.
Iz poštovanja prema liku i djelu ovog velikog umjetnika, iz poštovanja prema obiteljskoj ambiciji za galerijom Bukovac, koja je zapravo i temelj današnje Kuće Bukovac, u Muzejima i galerijama Konavala odlučili su ovu godinu posvetiti samo Bukovcu. 100 godina od odlaska velikana zapravo je pozicija u vremenu iz koje se lijepo da sagledati njegov rad, kao i njegovo umjetničko nasljeđe.
Muzeji i galerije Konavala kroz cijelu su godinu organizirali javna događanja četvrtkom u Kući Bukovac, gdje su tematizirali poznate i manje poznate informacije o životu i radu Bukovca i njegove obitelji. Svi stručni djelatnici Muzeja, kao i brojni kolege i suradnici izvan ustanove, podijelili su svoja znanja i pripremili neke od tema koja su nas kroz ovu godinu okupljale četvrtkom u Kući Bukovac.
Za rođendan Vlaha Bukovca kao zajednica smo vratili jednu njegovu sliku doma, i to Konavoske tkalce, malo ulje koje prikazuje ljude u konavoskoj nošnji oko stana iz 1920. godine. Zahvaljujući zajedničkim donacijama iz zemlje i inozemstva Kuća Bukovac je bogatija za još jedno Bukovčevo djelo.
U ovoj obljetnici Muzeji su izdali i promovirali knjigu Bukovac na razglednicama autora Nika Kapetanića, a uskoro izlazi i 3. broj slikovnice Vlaha Bukovca, Odrastanje 2., koju slijedi velika monografija Vlaho Bukovac autora Igora Zidića na 800 stranica.
Autorica sinoć otvorene izložbe „Milom Cavtatu uspomena” viša je kustosica Helena Puhara, koja je na otvorenju izložbe pojasnila značaj djelovanja Vlaha Bukovca u javnom prostoru Cavtata kao i njegova odnosa prema rodnom mjestu, kojemu se uvijek vraćao.
Centralno mjesto izložbe predstavljaju Bukovčeva djela, četiri evanđelista koja su smještena inače u apsidi crkve sv. Nikole u Cavtatu, a ona se po prvi put mogu vidjeti iz neposredne blizine. Upravo taj blizak susret s cavtatskim remek-djelima Vlaha Bukovca izazvalo je najveće oduševljenje na izložbi.
Nakon autorice izložbe okupljenima se obratio don Mato Karamatić, župnik crkve sv. Nikole u Cavtatu koji je omogućio posudbu ovih velikih Bukovčevih slika Kući Bukovac i na svoj originalan način otvorio izložbu. Izložba ostaje otvorena do kraja ožujka 2023. godine.
Izložbu prati i katalog u kojemu su svoj doprinos, uz autoricu izložbe, dali i drugi kolege iz Muzeja i galerija Konavala: Marko Vodopija koji je predstavio društveni i politički život Cavtata Bukovčeva vremena, Maris Stanović koja se osvrnula na prikaze Cavtata u Bukovčevu opusu i na njegov etnografski doprinos te Jelena Beželj koja je predstavila Bukovca u sakralnoj umjetnosti Cavtata.
Muzeji i galerije Konavala katalogom su zabilježili i ono što izložbom nije moguće dohvatiti, te su usmjerili pažnju na sva mjesta u kojima se može naći Bukovac u Cavtatu.
Ravnateljica Muzeja i galerija Konavala Antonia Rusković Radonić prilikom otvaranja izložbe zahvalila je na posudbama i suradnji dubrovačkim franjevcima i fra Josipu Sopti, don Matu Karamatiću iz cavtatskog sv. Nikole, gospođi Neli Lonzi i Ivani Lazarević iz Bogišićeve zbirke HAZU kao i Ministarstvu kulture, koje je u cijelosti financijski pomoglo ovu izložbu. Također, zahvalila je i svim suradnicima u Muzejima i galerijama Konavala na svemu što su u ovoj godini napravili.
