Stranka Srđ je Grad održala je konferenciju za medije na temu zelenih površina grada. Istaknuli su kako se svakodnevno zbog uništavanja zelenih površina mijenjaju vizure Grada i kako svako stablo doprinosi kvaliteti života i zdravlju građana.
“Klimatske izazove, povećanje temperature u gradovima, možemo ublažavati sadnjom stabala i zaštitom zelenila. Nažalost uništavanje zelenila se ne zaustavlja i novim GUP-om omogućeno je daljnje uništavanje zelenila i ogoljivanja dubrovačkih glavica. Problem je u tome što će se primjeri bilo u Uvali Lapad ili u vrtu hotela Park, u mnogim privatnim posjedima diljem Ulice hrvatskih branitelja, na zemljištu Zaklade Mihanović ponavljati, jer već 500 građevinskih dozvola čeka na odobravanje u gradskom uredu. Razumijemo da se neka stabla moraju odsjeći, ali zašto pri tom ne posaditi nova, umjesto jednog odsječenog stabla, treba posaditi tri nova, kao što je to pravilo u mnogim europskim gradovima. Mi ćemo se zalagati da se konačno napravi katastar zelenila koji se iščekuje. Poticat ćemo ozelenjivanje javnih površina, drugačiji odnos s Vrtlarom, koji je istinski skrbnik javnih površina, a poticat ćemo revitalizaciju vrtova i sadnju stabala u privatnim vrtovima na području Grada Dubrovnika. Time će naš Grad postati zeleniji i zdraviji”, istaknuo je kandidat za gradonačelnika Đuro Capor.
Gdje je Europa, a gdje Dubrovnik?
O primjerima kako se moderni europski gradovi odnose prema zelenilu govorila je Romana Tomić, kandidatkinja stranke Srđ je Grad na županijskoj listi, koordinatorica inicijative Posadi ljubav, i istaknula je primjer Pariza.
“Pariška gradska vlast započela je projekt ublažavanja klimatskih promjena 2014. godine kada su si zadali plan da do 2020. trećinu zelenih površine prenamjene u urbane vrtove, a 2016. donijeli su novi zakon koji potiče stanovnike na ozelenjivanje terasa, fasada i krovova te na uređenje urbanih vrtova.
Osim toga, Pariz do 2026. želi postati najzelenija prijestolnica, u planu je sadnja novih 170 000 stabala. Ozelenjavanje Pariza jedan je od glavnih prioriteta pariške gradske uprave kako bi se njegovo stanovništvo u skoroj budućnosti moglo lakše nositi sa sve učestalijim i intenzivnijim toplinskim valovima te klimatskim promjenama.
Svako je stablo postalo predmetom poštovanja; uklanjanje samo jednog izaziva pravu dramu, a sadnja novih stabala te uređenje svake nove pa i najmanje zelene površine ili parka povod je za svečanost. U suradnji sa stručnjacima i građanima donosi se „Bioklimatski“ prostorni plan pariške aglomeracije, očekuje se da će se prihvatiti na gradskom vijeću ovo ljeto.
U suradnji sa građanima i stručnjacima, mi u Dubrovniku moramo provoditi nove zelene javne politike koje se oslanjaju na strategiju RH za ublažavanje klimatskih promjena do 2040.”,istaknulaje Romana Tomić, zaključivši kako uspješni projekti ublažavanja klimatskih promjena uvijek karakterizira suradnja gradske uprave, građana i stručnjaka.
“Kao gradonačelnik Dubrovnika zalagat ću se za otporan, otvoren, održiv ugodan i zdraviji grad”, poručio je Đuro Capor.
Na pitanje novinara, gdje su ti prostori na kojima će se zasaditi zelene površine, Capor je odgovorio kako svako stablo na ulici, na parkiralištu, na šetnici, čini razliku.
“Pa sami znate koliko je ugodnije ljeti parkirati auto, šetati, boraviti u prirodnom hladu stabala. Krošnje stabla doprinose nam smanjenjem ugljičnog dioksida u atmosferi, a nama doprinose ugodnijem životu”, kazao je Capor.
“Uvijek moramo misliti na ugodan okoliš za život građana, na ublažavanje klimatskih promjena, na sklad okoliša, jer to utječe na kvalitetu života građana, ali isto tako ima i dugoročne ekonomske utjecaje, osobito na turizam”, zaključio je Capor.
