17. sjednica Županijske skupštine počela je žestoko. Prvo je Most održao konferenciju za novinare ispred vijećnice, a vezano uz novi Poslovnik skupština za koji smatraju da ograničava slobodu postavljanje pitanja županijskih vijećnika te tako suzbija demokraciju. Potom se za raspravu o povredi Poslovnika javio Ivo Karamatić (SDP), koji je kazao kako smatra da bi vijećnicima, koji nemaju dobru internetsku vezu (On) ipak poslati pisane materijale. Županijska skupština, naime je počela raditi digitalno. Vijećnici se logiraju i prijavljuju za raspravu putem tableta, a digitalno im se uručluju materijali.
Karamatić je rekao kako u članku 1. stoji da se pismena komunikacija izjednači s digitalnom i da se iznimno vijećnicima mogu poslati pisani materijali prema odluci predsjednice Skupštine.
Predsjednica Skupštine Terezina Orlić (DDS) kazala je kako razumije problem sporog interneta, ali da joj treba dostaviti potvrdu od HAKOM-a da ima slab internet te da će se onda njemu papirnato slati.
Uto se javio i vijećnik Teo Andrić (HDZ), koji je počeo govoriti kako mu je žao što Ploče nemaju dobar internet.
-Gospar Karamatiću, je li ovo smiješno?! Vi ste se prije nekoliko vremena, na 6. sjednici, digli na govornicu i rekli: Što će nama ovoliko papira?. Sad vi odjednom kažete gdje su meni hrpe papira?! Mjerio sam – 7 kilograma su bili teški ovi materijali. Uštedjeli smo jer smo prešli na ovu tehnologiju. Do vas sjedi vaš gradonačelnik Ploča. Valjda će on vama osigurati internet! Ne mogu vjerovati da danas u Gradu Ploče svi dijelovi nisu pokriveni internetom – kazao je Andrić Karamatiću.
Karamatić je nešto dobacio iz klupe. A Andrić mu je odgovorio: Slušaj me kretenu, nemoj mi govoriti da sam glup.
Upozorila ga je Orlić.
-Neće on meni govoriti da sam ja glup čovjek, kazao je Andrić.
-Molit ću Vas da se zaustavimo- kazao je u raspravi o povredi poslovnika rekao je vijećnik Sentić (HDZ).
Ivica Dajak (MOST) također je uložio prigovor na povredu poslovnika, a između ostalog je kazao kako se jedino o poslovniku može raspravljati bez ograničenog vremena, jer je novi Poslovnik vijećnicima raspravu ograničio na jednu minutu.
Ivo Karamatić se ispričao Andriću.
Za povredu poslovnika javio se i Marko Giljača, kazavši kako je Poslovnik povrijeđen jer su oba vijećnika prema novom poslovniku trebala dobiti opomene od predsjednice Skupštine.
Vijećnik Damić kazao je kako bi Poslovnik morao imati odredbe i što ako netko nema tehničkih uvjeta da digitalno prima materijale za skupštinu.
Teo Andrić se potom ispričao Karamatiću.
Nakon duže rasprave o Poslovniku, sjednica se nastavila. Slijede vijećnička pitanja.
Marko Giljača (SJG) kazao je kako Poslovnik nije usvojen jednoglasno, ali ni sa svim glasovima ZA, te je rekao kako je pogledao snimku jer je jedan vijećnik HNS-a bio protiv te da je pri izglasavanju utvrđena greška te ga zanima radi li se po poslovniku koji je legalno usvojen. Pozvao je predsjednicu da se utvrdi stvarno stanje pri glasanju za Poslovnik, kako se ne bi sve odluke danas donesene boile dovedene u pitanje.
Orlić je kazala kako će sazvati stanku da Odbor pregleda snimku i utvrdi statutarnost Odluke o novom Poslovniku. Određena je stanka od 10 minuta.
Odbor za statut i poslovnik donio je tri točke zaključka. Zdenko Mateljak (HNS) je izjavio da je pogrešno glasao i podignuo krivu tablicu jer podržava Poslovnik. Odbor je uvažio primjedbu vijećnika Giljače te je glas gospodina Mateljka pribrojio u one glasove protiv te je zaključeno da je Poslovnik ipak većinom glasova prihvaćen.
Viječnićka pitanja
Klubovi vijećnika na početku sjednice trebaju prijaviti jednog vijećnika koji će postavljati pitanja, ukoliko to stigne napraviti u sat vremena određenih za pitanja. Vijećnicima nije jasno tko i kako treba postaviti pitanja. U tijeku rasprave saznali smo kako vijećnici imaju pravo na samo 2 pitanja.
Teo Andrić (HDZ) pitao je župana da razjasni situaciju oko koncesije u Uvali Lapad te ga zanima hoće li Županija biti financijski oštećena i hoće li naplatiti potraživanja. Pitao ga je i kakva su njegova predviđanja za turističku sezonu koja predstoji, a s obzirom na događanja u svijetu.
Župan Dobroslavić – Imamo 347 koncesija od kojih je 68 na plaže, a280 za školjkare. Nemamo problema s naplatom, ali postoji problem s koncesoionarom u Uvali. postupak naplate se provodi, mi ćemo to naplatiti, neće nitko biti oštećen. Mi smo raspisali koncesiju temeljito na osnovu arhitektonskog natječaja. Na to su se javila dva ponuditelja, mi smo odabrali jednog, donijeli smo odluku o dodjeli koncesije. Ministarstvo je potvrdilo, sklopljen je ugovor, uložena su sredstva i to funkcionira već 8 godina, a sad ću objasnit zašto je došlo do zastoja. Drugi se ponuditelj žalio Upravnom sudu pa Viskom upravnom sudu gdje je on u jednom postupku potvrdio, a u drugom nije potvrdio koncesiju. To je sad na Vrhovnom sudu. Koncesionar tvrdi da ima problema s nejasnom situacijom i zato sporo uplaćuje naknadu. Mi smo ih upozoravali da trebaju plaćat, ako se pokaže da oni neće to platiti raskinut ćemo ugovor. Oni su sad proglasili likvidaciju želeći se zaštiti, od nepovoljnih ishoda te presude.
Ova je turistička sezona odlična. Zahvaljujem svima na dobrinosu. Za budućnost nije nam dobra situacija na Bliskom istoku, ali očekujemo dobru i urednu sezonu u 2024.
Stipe Šuman, nezavisni vijećnik iz Komina pitao je zašto na sastanku s ministricom u svezi mandarina u Neretvi nije bilo stručnih ljudi.
Župan mu je odgovorio kako je bilo dosta stručnih ljudi, koje je birala ministrica. Zaključci su, kazao je župan, da će se nabaviti u dva navrata sterilni mužjaci voćne muhe.
-Izrael više to ne može isporučivati, a novi dobavljač je iz Španjolske, a dva natječaja za dostavu muha su prošla da se nitko nije javio. Dio uroda je zato nastradao, ali mandartina ipak ima. Ministarstvo je obećalo novi natječaj za dobavu jer izgleda da iznos nije bio dovoljno motivirajući, iznos je povećan i nadamo se da će se netko javiti, zaključio je Dobroslavić.
Na drugo pitanje vezano uz branu slane vode na Ušću Neretve, župan je odgovorio Šumanu, kako Županija inzistira na toj brani i da se čeka natječaj iz Ministarstva.
Šuman je kazao kako je ministrici poslao mail prije sastanka, a ništ mu nije odgovoreno, a on je predsjednik Odbora za poljoprivredu DNŽ.
-Budućnost proizvodnje mandarina je upitna, a ljudi će se početi iseljavati. Nisam zadovoljan ovim odgovorom, tražim pismeni odgovor, zaključio je Šuman.
Ivica Sentić (HDZ) pitao je što se događa u Lučinom razdolju, te ga je pitao da komentira izjave Ivana Penave o svojatanju Dubrovnika.
Župan – CGO je ključni objekt za pravilno gospodarenje otpadom u svakoj, a posebno turističkoj županiji. Bilo je neutemeljenih napisa.Bila je to hajka, koja je utihnula jer su mentori onijh koji to pišu, sad trebaju graditi CGO. Neki ovdje pitaju i dalje treba li nam CGO. Treba nam i zagađenja neće biti. CGO će biti gotov krajem 2025. Naravno uz razdvajanje, recikliranje i kompostiranje. Ono što je Penava napravio ponizio je nas u Dubrovniku. Došao je docirati kako braniti Dubrovnik, a mi smo već donijeli deklaraciju o svojatanju velika i srpskom svetu, koju je poduprla i Vlada i HAZU. Hvala Penavi, ali nama to ne treba i odbacujemo to, zaključio je Dobroslavić.
Marko Mujan (MOST) pitao je župana čemu služi operativna obala u Komolcu za koju je sttalno vezano nekoliko brodova. Također je pitao za aglomeraciju, odnosno za kanalizaciju u Rijeci dubrovačkoj. Jer Županija izdaje dozvole. Pitao je hoće li se Lučino razdolje izvesti s pojačanom zaštitom i tko će to kontrolirati?
Župan – postoje vezovi na lučkim područjima otvoenim za lučki promet i time upravljaju lučke uprave na osnovu koncesije. Što se tiče pomorskog dobra u općoj upotrebi upravlja JLS, odnosno Grad u Komolcu. Siguran sam da će grad to razriješiti. Aglomeracija je posao gradova i općina, mi smo zainteresirani da sve bude uredno. Dozvole izdaje za aglomeraciju u Dubrovniku, a za Metković i Ploče županija. Lučino razdolje se provodi prema studiji izvodljivosti i studiji utjecaja na okoliš, mi ćemo učiniti sve da to bude napravljeno prema dokumentaciji. Nadzor je zadužen za kontrolu projekta, ali i mi kontroliramo da on neće biti izvor problema i da neće biti nikakv utjecaj tog Centra na okoliš.
Perica Pušić (HSS) pitao je župana da se osvrne na perspektivu razvoja agroturizma u Županiji i koliko je zadovoljan korištenjem europskih sredstava u agroturizmu.
Župan – izniaman je potancijal agroturizma u Županiji. Sve je bolje i bolje. Krenulo je od Konavala, ali se raširilo. Imamo odlične primjere i time smo zadovoljni. S velikim smo zadovoljstvom smo primili suncokrete, nagrade za razvoj agroturizma. Potičem sve da to nastave i dalje raditi. Županija je bila uvijek u vrhu korištenja europskih sredstava. Financijska perspektiva do 2020. ispunjena je i iskorištena do zadnjeg centa do 2027. osigurano je 25 milijardi za Hrvatsku, sad kreće korištenje, mi ćemo iskoristiti sredstva u lučku infrastrukturu, nadamo se nešto i od cesta, autocesta ne ide u ovim sredstvima.
Ivo Karamatić (SDP) pitao je župana zašto nije osnovana Lučka uprava Ploče, a koncesija za Malu luku je poništena od strane Vrhovnog suda.
– Lučka uprava ljudima šalje uplatnice za vezove, a dokad ćete opstruirati Ploče i kad će se održati sastanak? Citiram dr. Cvitanovića koji kaže da se na ultrazvuk dojke čeka godinu dana. Ovaj mjesec borbe protiv raka dojke možemo nazvati mjesecom borbe za termin za pregled. Navest ću primjer Istarske županije koja ima mobilni mamograf i ultrazvuk koji ide po županiji uz stručnog liječnika. Zašto to ne riješimo?
Župan je odgovorio kako će se otvriti natječaj za komunalne lučice te da Ploče trebaju pripremiti dokumentaciju, a o osnivanju Lučke uprave Ploče rekao je da je bilo puno zahtjeva, a da se gradonačelnik nije odazvao na sastanke u Županiju. Odluka Maloj luci je poništena i ponovno je donešena. O čekanju na pregled dojke ne mogu govoriti, ali postoje dva mamografa jedan u Korčuli jedan u Dubrovniku. Nabavljamo dva CT uređaja za Neretvu i Korčulu, koji će smanjiti liste čekanja, kod ovih pregleda, a za mamografe ćemo se i dalje borit.
Karamatić je kazao kao o luci Mala luka ploče nije riječ o formalnostima, nego o nedostatku infrastrukture u luci, kao što su struje i voda. Što se tiče mamografa to nisam ja rekao nego liječnik sa centralnog naručivanja. Ne trebaju nam obećanja, nego rezultati i rad, komentirao je odgovore Karamatić.
Vijećnik Farac (HDZ) pitao je županašto on radi po pitanju stvaranja preduvjeta za cjelodnevnu nastavu u školama, kojih je čak 25 osnivač županija, dok je samo jedna škola,ona u Blatu uključena u program. Pitao je kako napreduju radovi na lučkoj infrastrukturi?
Župan – Ministarstvo želi sve škole u jednoj smjeni i u cjelodnevnom boravku. Mi se uljučujemo u projekt takvih škola prilagovađajući škole. U nas su dvosmjenske škole Cavtat, Metković, Ploče i Vela Luka. Cavtat ide u izgradnju nove zgrade, Župu proširujemo, kao i Metkovi, Vela Luku i Ploče. OŠ Blato je jedina je škola koja provodi cjelodnevni program. Topli obrok je kriterij koji treba zadovoljiti i zato sad radimo na projektima kuhinja i blagovaonica u školama.
Marko Giljača (SJG) pitao je li izdana građevinska dozvola za CGO i kasni li izgradnja? Pitao je i za koncesiju Dubrovačkih zalazaka sunca.
-Rekli ste da je Vrhovni sud donio dvije različite presude, ali nije, nego je poništio koncesiju 2020. A mi smo propustili u protekle četiri godine propustili naplatiti koncesiju. Pitam Vas bi li Vi za svoj poslovni prostor u Slanom u četiri godine propustili naplatiti najam? Molim da mi se dostavi odgovor na pitanje vezano uz trajekt Trpanj – Ploče, koji čekamo već 5 mjeseci.
Dobroslavić – mislim da je svima dovoljna opomena Jakuševac i da nam cetar za gospodarenje otpadom treba. Sve drugo reći će struka. Dio građevinskih dozvola postoji, kao što je dozvola za pristupnu cestu, a neke druge dozvole su u Ministarstvu, dinamika je u zakašnjenju. Ako izvođač bude ozbiljan, može završiti sve u roku i može sustići zaostatke, koji su otprilike mjesec, dva. Sve je to moguće nadoknaditi.
Što se tiče presuda Visokog upravnog suda one jesu dvije i mi, kao i koncesionar, ne znamo na čemu smo. Ono što su oni uložili u plažu nije njihova imovina za to će se oni sporiti sa državom, odgovorio je župan.
Giljača je komentirao kako je zakašnjenje tri mjeseca, ne jedan ili dva.
