Prema podacima Financijske agencije, krajem rujna ove godine u Hrvatskoj su bili blokirani računi nešto više od 232.000 građana, s ukupnom glavnicom duga od 18,3 milijarde kuna, kao i gotovo 15.000 poslovnih subjekata, navodi Slobodna Dalmacija.
Ali, iz financijski opterećene sadašnjosti, prije toga, valja nam otputovati u slavnu prošlost. Naime, u povijesti svjetske ekonomske misli nalazi se, između ostalih, i jedno dubrovačko ime. Benedikt Kotruljević. Rođen oko 1416. godine, ovaj je gospar dao svoj obol svjetskoj ekonomiji prvo raspravom o novome kapitalističkom društvu koje se stvaralo tada u Europi, zatim propagiranju trgovine (stavom vrlo neuobičajenim u ono vrijeme Srednjeg vijeka), te na kraju i izumom dvostranog računovodstva. Dosta ljudi povezat će Grad i diplomaciju, što i jest točno. No, u srži Dubrovnika i njegove povijesti utkana je i ekonomija. I ne treba, zato čuditi, što naš sugovornik dolazi iz grada podno Srđa. Iako su mu 32. godine, Stjepan Srhoj je već dobro obznanio svoju prisutnost na hrvatskoj akademsko-istraživačkoj sceni.
Njegovi članci probijaju led, što se hrvatskih autora tiče, u prestižnim znanstvenim ekonomskim časopisima svijeta, a njegova zadnja objavljena suradnja ostvarena je baš na području – financijskih blokada. I to s jednom od najvećih superzvijezda moderne ekonomije profesorom emeritusom Edwardom Altmanom s New York University. Srhoj se s kolegama znanstvenicima (iz inozemstva) Alessandrom Giannozzijem, Marcom Balzanom i samim Altmanom uhvatio “prerade” Altmanovog svjetski poznatog i priznatog Z Indeksa koji predviđa koja će tvrtka u iduće dvije godine završiti u stečaju.
Rezultate je objavio u radu “Ponovno proučavanje prediktora financijskih poteškoća malih i srednjih poduzeća – Omega indeks” u kojem je, spomenuti indeks prilagođen i prerađen za hrvatsko tržište, te je i usmjeren dužoj financijskoj blokadi, a ne stečaju. Stvarajući tako novi i precizniji, Omega Indeks koji se primarno ne bavi velikim tvrtkama, već onima karakterističnima za Hrvatsku, malim i srednjim, koje predstavljaju 99% poslovnih subjekata u Hrvatskoj i Europskoj Uniji.
– Kolega Giannozzi, profesor financija na Università degli Studi di Firenze, koji je i jedan od koautora rada, i ja smo zakotrljali priču kako ne bi bilo loše napraviti indeks koji će biti prilagođen za mala i srednja poduzeća. Za korporacije je predviđanje stečaja nešto lakše jer postoje indikatori poput dionica koji hvataju tržišnu vrijednost poduzeća. Kod malih i srednjih poduzeća imate računovodstvene podatke, ali slični računovodstveni podaci mogu kriti vrlo heterogene situacije poduzeća – kazao je Srhoj pojašnjavajući kako su uspješnom prezentacijom Altmanu na jednoj konferenciji u Cagliariju dobili zeleno svjetlo za početak njihovog istraživačkog puta od Altmanovog Z indeksa iz 1968. godine pa do novog Omega Indeksa u 2022. godini.
– Svejedno nas je dobro oprao, a na suradnju je pristao tek nakon što smo nekoliko mjeseci dalje razrađivali Omegu temeljem njegovih komentara i zatim mu ponovo prezentirali pronalaske. Nakon toga je bilo još znatno rada, ali sve je lakše kada ste u timu s takvim stručnjakom poput Altmana, njegovi komentari su neprocjenjivi.
No, što je Omega Indeks? Laički, to je pokazatelj koji bi tvrtke u Hrvatskoj mogle koristiti za preispitivanje svojeg poslovanja. Stručno, pak, radi se o rezultatu jednadžbe koju je Srhoj s kolegama sastavio. Taj se rezultat (Omega Indeks) kreće u određenom intervalu, temeljem kojeg definiramo tri šire grupe poduzeća s obzirom na njihovu vjerojatnost odlaska u dužu financijsku blokadu.
– U prvoj su grupi alfe, odnosno tvrtke koje dogodine vrlo vjerojatno neće završiti u dužoj blokadi, koju definiramo kao 30 dana ili 60 i više dana u blokadi. Zatim su tu bete koje su u lošijoj situaciji od alfi te više naginju tome da će završiti u blokadi. U trećoj su skupini gama tvrtke za koje postoji velika vjerojatnost da će dogodine završiti u blokadi. Htjeli smo da se zadnja grupa poduzeća zove omega, ali Altman je želio da se one zovu game, a da pokazatelj bude omega zbog simbolike koje ima u grčkom alfabetu – pojasnio je Srhoj, dodajući kako u Hrvatskoj već postoje analize rizika tvrtki, ali ne na ovaj način, pri čemu je financijske poteškoće malih i srednjih poduzeća teže predviđati od stečaja malih i srednjih poduzeća, a posebice od stečaja velikih poduzeća.
Tome je doskočio tako što je u jednadžbu uključio pokazatelje kako mala i srednja poduzeća dišu. Doc. dr. sc. Srhoj i kolege su sakupili gotovo dvjesto pokazatelja koji opisuju poslovanje malih i srednjih poduzeća, od kojih su svi teorijski mogli biti važni za predviđanje financijskih poteškoća. Zamislite sada jednadžbu s 200, da se tako izrazimo, dijelova… To bi bilo neupravljivo i konfuzno, trebalo je napraviti selekciju.
– Koristili smo strojno učenje da bismo dobili nekolicinu od inicijalnih gotovo 200 varijabli, a koje su ključne i temeljem kojih stvaramo Omega indeks jednadžbu. Prvi set varijabli, onaj koji se može naći i u prvom Z Indeksu su financijske varijable koje uključuju informacije iz bilance te računa dobiti i gubitka, ali mi smo tome dodali još setova varijabli kako bi predviđanje bilo što preciznije. Dodali smo povijest neizvršenih plaćanja vjerovnicima, ali također i obrtaj zaposlenika unutar poduzeća jer, “stopala govore”, odnosno velika fluktuacija radnika može biti pokazatelj nezadovoljstva zaposlenika s radnim okruženjem u poduzeću ili s budućnošću poduzeća. Na kraju gledamo i je li u zadnje dvije godine bila promjena u upravi poduzeća. Naravno, kao što jedna lasta ne čini proljeće tako vas ni samo jedna loša varijabla uz ostale dobre varijable vjerojatno neće odvesti u blokadu iduće godine. Međutim kombinacija varijabli stvara Omega Indeks, a što je Omega Indeks veći to je i duža blokada vjerojatnija – pojasnio je Srhoj.
U Hrvatskoj je u lukrativnoj 2019. godini bilo preko sto tisuća malih i srednjih poduzeća. Srhoj i kolege napravili su analize za sve njih.
– Dobro je to što su tada 88 posto njih alfe, dakle, dobre tvrtke s dobrim poslovanjem. Dvanaest posto poduzeća su bete i game, a pozitivna je vijest što su u 2019. godini bete i game uglavom bile mikro poduzeća. Ima i nešto srednjih poduzeća u grupama beta i gama, ali su tek nekoliko velikih poduzeća bile bete. To je bilo dobro jer je gospodarstvu važno da sistemski važne tvrtke ne posrću. Može se dogoditi da imate jedan ili nekoliko napada u mreži dobavljača koji mogu napraviti širi makroekonomski problem svojim kaskadnim širenjem financijskih poteškoća u mreži. Zbog toga je važno pratiti stanje u gospodarstvu preko ovog, ali i ostalih modela za predviđanje financijskih poteškoća. – zaključio je Srhoj.
