Grad Dubrovnik nastavlja financirati rad ambulante na Kalamoti
Grad Dubrovnik i ove je godine sklopio ugovor s Domom zdravlja Dubrovnik za rad ambulante na otoku Koločepu za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2022. godine. U tu je svrhu u gradskom proračunu osigurano 138.000 kuna za troškove plaće i dodataka na plaću za liječnika obiteljske medicine.
Već duži niz godina Grad Dubrovnik izdvaja novčana sredstva za rad ove ambulante omogućavajući tako da na otoku stalno bude dostupna liječnička usluga. Iako primarna zdravstvena skrb nije u nadležnosti gradova, Grad Dubrovnik razvija mnoge nadstandarde u zdravstvu te kontinuiranim donacijama pomaže rad zdravstvenih ustanova na svom području.
Tako je prošle godine, upravo za potrebe funkcioniranja ambulante na Kalamoti, između ostalog Grad Dubrovnik namjenski donirao 100.000 kuna Domu zdravlja za adaptaciju, opremanje stana i ordinacije za liječnika na otoku. Time je povećana razina primarne zdravstvene zaštite na Elafitima.
Grad Dubrovnik podržava inicijativu mediteranskih gradova o uvođenju ECA zone za plovidbu
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka odazvali se pozivu gradonačelnika francuskog grada Marseillea Benoîta Payana te su sudjelovali u video konferenciji na temu uspostavljanja ECA zone (Emission Control Area) na području Mediterana.
Naime, inicijativi gradonačelnika Marseillea o nužnosti proglašenja Sredozemnog mora kao zone u kojoj vrijede posebna ograničenja za emisije štetnih plinova pri plovidbi, poglavito sumpornih i dušičnih oksida, odazvali su se predstavnici dvadesetak gradova s područja Sredozemlja.
Rezultat ove inicijative bit će deklaracija koja će se potpisati nakon usuglašavanje teksta iste, a treba pospješiti uspostavljanje ECA zone i na području Sredozemnog mora.
Nakon uvodnog izlaganja predlagatelja teksta, gradonačelnik Franković pozdravio je ovu važnu ekološku inicijativu koju će Grad Dubrovnik rado podržati. –“Vjerujemo da nam uspostavljanje ECA zone mora biti zajednički cilj i da je ova deklaracija pravi korak kako bi svaka od uključenih država potaknula raspravu o važnosti ograničenja emisije štetnih plinova u plovidbi i očuvanju bioraznolikosti na Mediteranu.
Predstavio je i iskustva Dubrovnika u održivom upravljanju destinacijom kao i projekte koje Grad razvija na području urbane ekološke mobilnosti.
Ograničenja u emisiji štetnih spojeva tijekom plovidbe postoje u četiri zone, a odnose se na Baltičko, Sjeverno more, Karipsko more dok Sjevernoamerička zona obuhvaća većinu obale SAD-a i Kanade. Prva ECA zona prihvaćena je 2005., a posljednja 2014. godine.
Dobitnik Državne nagrade tehničke kulture Tomo Sjekavica na prijemu kod gradonačelnika Frankovića
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić primili su danas dobitnika Državne nagrade tehničke kulture “Faust Vrančić” za 2020. godinu Toma Sjekavicu. Prijemu je nazočio i predsjednik Zajednice tehničke kulture Grada Dubrovnika Ljubo Nikolić.
Naime, koncem mjeseca siječnja Tomu Sjekavici predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović uručio je vrijedno priznanje zbog iznimnih postignuća u djelatnosti tehničke kulture, STEM-a, programiranja i robotike. Važno je za spomenuti kako je i dubrovačka zajednica tehničke kulture dobila Državnu nagradu “Faust Vrančić” za 2020. u kategoriji pravnih osoba i udruga.
Gradonačelnik Franković ovom je prilikom čestitao na sjajnim priznanjima koje su osigurale daljnju motivaciju za napredak razvoja IT industrije u Dubrovniku i nastavak edukacije mladih u kontekstu shvaćanja i pametnog korištenja novih tehnologija.
“Čestitke na ovom zaista iznimnom uspjehu kako na osobnoj razini tako i za cijelu Zajednicu tehničke kulture i njezine članove. Inovacijama, znanjem i predanim radom podižete razinu kvalitete Dubrovnika kada su u pitanju projekti i radionice vezane za razvoj IT tehnologije. Perspektiva je vidljiva i ovaj uspjeh još jednom dokazuje kako je Dubrovnik okrenut razvoju drugih sektora, osim turizma. Budućnost uistinu jest u tehnologiji, umjetnoj inteligenciji i digitalizaciji koja nam otvara brojna vrata nužna za prosperitet našeg društva” – kazao je gradonačelnik u ovoj prigodi.
Predstavnici Zajednice tehničke kulture Nikolić i Sjekavica zahvalili su gradonačelniku Frankoviću na kontinuiranoj podršci i praćenju projekata koje zajednica svakodnevno provodi, s ciljem uključivanja i edukacije mladih generacija kako bi savladali brojne izazove tehnologije razvijajući pritom kritičko promišljanje.
Usklađivanje informatičkog sustava financijske transparentnosti
Obavještavamo sve naše sugrađane kako zbog usklađivanja informatičkih sustava te prijelaza u novu kalendarsku godinu objava isplaćenih računa u sustavu financijske transparentnosti nije bila aktivna od 1. siječnja 2022.
Nakon usklađenja informatičkih sustava, a koja će biti izvršena do kraja tjedna, sustav će biti ponovno aktivan s naznakom kako će svi računi plaćeni od 1. siječnja biti vidljivi s datumom kada su plaćanja i izvršena.
Ovim putem se ispričavamo našim sugrađanima zbog kašnjenja u objavi javno dostupnih podataka.
Govor gradonačelnika Frankovića uz Dan Grada i Festu sv. Vlaha
Svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika uz Dan Grada i Festu svetog Vlaha održava se u Kazalištu Marina Držića tradicionalno na Kandeloru.
Gradonačelnik Mato Franković ovom prilikom obratio se prigodnim govorom kojeg u cijelosti donosimo ispod ove objave. Govoru gradonačelnika prethodio je i film „Od Feste do Feste“ kojim su prezentirane aktivnosti i projekti gradske uprave u jednogodišnjem rasponu.
Svaka Festa je posebna, veličanstvena. Jedinstven je to dan ki dohodi nami jednom na godište, dan kada prema nebesima puštamo hvalu i slavimo našeg zagovaratelja i zaštitnika – svetoga Vlaha. Ipak, svako pedeset ili stotinu godina imamo priliku obilježiti jedan novi jubilej.
I bez obzira gdje se nalazili, na kopnu ili moru, u domovini ili u svijetu, lijepo se danas zvati Dubrovčanima i moći punog srca, 1050. put, zaustiti ime našega Parca i zahvaliti mu što za nas neumorno čini to svoje famozo čudo od čudesa.
Ti, Sveče naš, svake godine, molili Te ili ne molili Te mi, rastapaš dubrovačko smrznuto srce u Gradu od kamena, zapisao je Ivo Vojnović.
Možda se upravo u ovim riječima krije sama srž slavljena Feste. Istovremeno crkvena i svjetovna, Festa rastapa dubrovačko srce, a štovanje svetoga Vlaha naša je snažna tradicijska identifikacijska odrednica, autentično dubrovačka.
To je srce u kamenu drevnog grada.
Pred Festu priliči i da gradski čelnici, kao administratori javnoga, daju konat što su napravili u razdoblju od zadnje Feste. Kao što posljednjih godina užamo, većinu toga skupili smo i slikovito vam prikazali u filmu koji ste upravo vidjeli.
Pa iako kažu da slika govori tisuću riječi, dopustit ćete mi tisuću i prvu. Iza nas je druga pandemijska godina koju smo uspješno prebrodili noseći se sa svim izazovima i preprekama, kako zdravstvenim, tako gospodarskim i društvenim.
Održali smo stabilnost javnih financija, osigurali sredstva za sve socijalne programe i mjere, pomogli smo potrebitima, umirovljenicima, studentima, učenicima, roditeljima…Ruku pomoći pružili smo i našim gospodarstvenicima, a mjere pomoći još se umnogome provode. Sve gradska društva stabilna su i obavljaju svoje javne zadatke.
Zahvaljujući dokazanoj umješnosti u privlačenju europskih sredstava osigurali smo izvođenje kapitalnih projekata. Lapadska obala i povijesno ulaganje u sustav vodoopskrbe i odvodnje izvode se u jeku pandemije.
I u uvjetima ograničenih proračunskih prihoda gradimo prvi dom za starije i nemoćne u preko 50 godina, dok tu nedaleko od nas, u Karmenu, niče nova škola. Preko 40 projekata pripremili smo za financiranje dostupnim EU i nacionalnim sredstvima. Oni će biti okosnica nastavka investicijskog zamaha koji smo započeli.
Prošla godina donijela nam je pokretanje gospodarstva i vratila nam optimizam da nećemo još dugo biti taocima ugroze koja je zaustavila svijet u koracima. Sezona 2021. nije nam se dogodila, kako netko nedobronamjeran može ocijeniti, nego je rezultat predanog rada brojnih dionika na turističkom tržištu. Baš kao što će to biti i sezona 2022. Zapravo, upravo je ova gradska uprava postigla to da nam se turizam više nikada ne događa, nego da odgovorno i održivo upravljamo našom najvećom gospodarskom granom.
Da nikad više neće biti po starom, daj što daš, stihijski i megalomanski, potvrđuje nam i nova prostorno-planska dokumentacija, ali i drugi strateški dokumenti poput Plana upravljanja zaštićenom povijesnom cjelinom.
U fokus smo vratili odgovoran rad za javno dobro i služenje interesima građana. Tvrđavu Imperijal, taj simbol obranjenog grada i hrabrosti naših branitelja, vratili smo na upravljanje Gradu.
Kupovinom TUP-a bivši industrijski pogon otvorili smo za razvoj kreativnih i kulturnih industrija, poduzetništva i javnih sadržaja i usluga. To ne bismo bili u stanju da prethodno nismo preuzeli upravljanje tvrtkom UTD Ragusa i konsolidirali je. Preuzimanjem većinskog vlasničkog paketa nad Lukom Dubrovnik stvorili smo temelj da se pomorski grad nastavi razvijati na svojoj obali.
Naši branitelji znali su prije 30 godina što im jer raditi kad se nad grad sručila razorna moć i mržnja agresora. Iako sto puta moćniji, nisu računali da će srce onoga tko brani svoja ognjišta prevagnuti nad bilo kojom osvajačkom silom. Nažalost uz žrtvu, na kojoj im upućujemo beskrajno hvala.
Kao i tog dana kad je Dubrovnik herojski obranjen, ali i mnogo puta prije ili poslije, tražit ćemo pomoć s nebesa. Ne iskamo ništa puno, samo da nam starac sigurnom rukom podari dobre vjetrove i usmjeri nas kako nikad ne bi skrenuli s pravog smjera.
Jer nije ni jedna, ni dva, ni deset ni sto godišta, već je nebrojeni niz vjekova proteklo, otkad uspravan, tvrd, neslomivih koljena stražariš na gradskijem mirima motreći sve dobro, a praštajući možda i odviše i sve zlo, zapisao je Vojnović. Ludosti i grijeha i slaboća i zloća vazda je bilo i bit će, na njih se nećemo obazirati, kao što nećemo ni ustuknuti pred prijetnjama onih koje ne vole ovaj grad i žele mu propast na osobnu korist. To neće doživjeti.
Inspirirani ponosnim hrvatskim nasljeđem, poučeni iskustvom, ali i danas primjenjivim praksama naših predaka nastavljamo služiti. Nepokolebljivo, časnog srca i plemenitih namjera.
S tim mislima svima vama, našim sugrađanima, ovogodišnjim laureatima, Dubrovčanima izvan Domovine, našim pomorcima i svim dragim gostima i prijateljima Grada čestitam blagdan svetog Vlaha i Dan Grada Dubrovnika.
Živio sveti Vlaho!
Održana svečana sjednica Grada Dubrovnika, uručene nagrade laureatima
Svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika uz Dan Grada i Festu svetog Vlaha održana je na Kandeloru, u srijedu, 2. veljače u Kazalištu Marina Držića.
Prigodne govore održali su predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marko Potrebica, gradonačelnik Mato Franković, župan Nikola Dobroslavić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Branko Bačić, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek te zaključno predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.
Sjednici su nazočili još i ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak, potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, državni tajnik u Ministarstvu za vanjske i europske poslove Frano Matušić, dubrovački biskup mons. Roko Glasnović, rektor crkve sv. Vlaha don Hrvoje Katušić s ovogodišnjim festanjulima Teom Grbićem i Tonijem Cvjetkovićem te brojne druge osobe iz javnog, političkog i vjerskog života uključujući predstavnike veleposlanstava gradova prijatelja Vukovara i Sarajeva, ali i brojnih drugih gradova poput Splita, Metkovića, Mostara, te veleposlanike Mađarske, Kanade, Armenije, Malezije, Australije, Indije, Litve, Belgije i Japana.
Ovom prigodom tradicionalno su dodijeljena javna priznanja ovogodišnjim laureatima. Nagrada Grada Dubrovnika za životno djelo tako je dodijeljena kazališnom redatelju Ivici Kunčeviću i to za izniman doprinos dramskoj umjetnosti i kulturnom identitetu Dubrovnika te promociji dubrovačke kazališne tradicije i književnog nasljeđa na domaćim i inozemnim kazališnim pozornicama. Liječnici i znanstvenici doc.dr.sc. Ljiljani Betica Radić pripala je godišnja Nagrada Dubrovnika za izniman doprinos u zaštiti zdravlja i zaštite oboljelih tijekom pandemije koronavirusa, a godišnje nagrade dodijeljene su i tjedniku Glas Grada te Kvartetu Sorkočević. U ime svih nagrađenih zahvalu je uputio Ivica Kunčević.
Opširnije o nagrađenima:
Ivica Kunčević dobitnik je „Nagrade Dubrovnika za životno djelo“ za izniman doprinos dramskoj umjetnosti i kulturnom identitetu Dubrovnika te promociji dubrovačke kazališne tradicije i književnog nasljeđa na domaćim i inozemnim kazališnim pozornicama. Tijekom svog pedesetogodišnjeg umjetničkog rada kazališnog redatelja Ivica Kunčević pomaknuo je granice kazališne umjetnosti i hrvatske kulture općenito, a svojim iznimnim i svestranim umjetničkim opusom trajno promovira Dubrovnik i njegovo kulturno naslijeđe. Nakon studija na Filozofskom fakultetu i Akademiji kazališne i filmske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, angažiran je kao redatelj u Kazalištu Marina Držića u Dubrovniku (1969.-1977.), u Dramskom kazalištu Gavella (1977.-1882.), a potom, do umirovljenja 2012., u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti izabran je 2008. u naslovno zvanje izvanrednog profesora na odsjeku kazališne režije i radiofonije. Bio je ravnatelj dramskog programa Dubrovačkih ljetnih igara (2002.-2009.), a režirao je na domaćim i inozemnim pozornicama preko stotinu kazališnih predstava različitih žanrovskih i stilskih odrednica, od dječjih i modernih komada do hrvatskih i svjetskih klasika. Istaknuo se režijama drama Williama Shakespearea, Antona Pavloviča Čehova i Mihaila Bulgakova, a često na scenu postavlja djela dubrovačke književne tradicije, pri čemu se ističu režije drama Marina Držića „Dundo Maroje“, „Arkulin“, „Tirena“ i „Skup“, te režije drama Iva Vojnovića „Ekvinocijo“, „Dubrovačka trilogija“ i „Maškarate ispod kuplja“, a značajno mu je i uprizorenje „Tužne Jele“ Mata Vodopića na Dubrovačkim ljetnim igrama i „Kate Kapuralice“ u Kazalištu Marina Držića u Dubrovniku. Objavio je zbirke teatroloških eseja „Ambijentalnost na dubrovačku“ i „Redateljske bilješke“.
Doc.dr.sc. Ljiljana Betica Radić, prim., spec. infektologije i pedijatrijske infektologije dobitnica je „Nagrade Dubrovnika“ za izniman doprinos u zaštiti zdravlja i liječenju oboljelih tijekom pandemije korona virusa. Njen krajnje nesebičan doprinos javnom zdravstvu tijekom Covid-19 pandemije očitovao se u profesionalnom radu (od početka pandemije do danas aktivno sudjeluje u liječenju teško oboljelih bolesnika na Covid odjelu OB Dubrovnik) i u području popularizacije znanosti kroz brojne javne nastupe, novinske članke, radijske i TV emisije. Specijalistica infektologije i pedijatrijske infektologije, primarija s više od 35 godina neprekidnog rada na Infektologiji u Općoj bolnici Dubrovnik, obnašala je i dužnosti voditeljice Infektološkog odjela, voditeljice Povjerenstva za lijekove te ravnateljice Bolnice. U ratnim godinama organizirala je rad humanitarne bolničke ljekarne. Bila je voditeljica Povjerenstva za zdravstvene usluge u prigodi dolaska Svetog Oca u Dubrovnik. Kao docentica na Sveučilištu u Dubrovniku predaje generacijama medicinskih sestara. Predavač je i na poslijediplomskim tečajevima za liječnike. Dugogodišnji je aktivni član u brojnim hrvatskim i međunarodnim strukovnim udruženjima među kojima se ističu članstvo u Hrvatskom društvu za infektivne bolesti (HDIB), u Europskom društvu specijalista infektologa UEMS-ID (član UO i delegat Infektološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora), Odboru za praćenje rezistencije bakterija na antibiotike AMZH, Intersektorskoj sekciji za kontrolu rezistencije na antibiotike (ISKRA) Ministarstva zdravstva RH, Povjerenstvu za sigurnost primjene lijekova HALMED-a te Hrvatskom liječničkom zboru (član Etičkog povjerenstva). Usavršavala se u zemlji i inozemstvu, posebno u području upravljanja antibioticima. Objavila je brojne radove, među kojima se ističe objavljivanje prvih slučajeva emergentnih virusnih infekcija Denga i Zika u Hrvatskoj. Sudjeluje u brojnim javnim nastupima, predavanjima, tribinama, radio i TV emisijama na temu promicanja ispravne uporabe antibiotika i borbe protiv virusnih hepatitisa.
Glas Grada dobitnik je ”Nagrade Dubrovnika” za izniman doprinos u promicanju slobode govora i informiranju građana grada Dubrovnika. Glas Grada je informativni tjednik Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije koji se tiska od 2005. godine. Od prvog izdanja Glas Grada je potpuno besplatan što je bio presedan na jugu Hrvatske. Najdostupniji tjednik, osim činjenice da je besplatan, izdvaja se i time što je bio među prvim novinama koje objavljuju pisanu riječ svakog čitatelja koji želi javno iznijeti mišljenje, komentar, kritiku ili pohvalu. Kroz godine postojanja Glas Grada se razvijao i mijenjao kako bi čitateljima bio što pristupačniji. Mnoge rubrike od kojih je potrebno izdvojiti ‘Pisma čitatelja’ ovu novinu čine drugačijom. Briga za umirovljenike, problematika življenja, kultura, zdravlje, dio za mlađe čitateljstvo samo su neke od rubrika. Glas Grada ide ukorak s vremenom i kroz vlastiti internetski portal na kojem se mogu pronaći sva izdanja u online formatu čime je novina postala i globalno dostupna. Osim bitnog tjednog informiranja u Glasu Grada se objavljuju i mnoge novinarske forme. Sloboda govora, informiranje, objektivnost i dostupnost samo su neke od značajki koje su stvorile i zadržale pozitivne smjernice kojima se vodi ovaj tjednik.
„Vijesti, zanimljivosti, korisne informacije, štivo po Vašoj mjeri! Sve je to razlog da i ovog vikenda budete uz Vaš i naš glas – Glas Grada“, jasan je slogan koji od početka prati novinu.
Kvartet Sorkočević dobitnik je ”Nagrade Dubrovnika” za iznimna postignuća u području glazbene kulture. Kvartet Sorkočević osnovan je 1988. godine. Svoj prvi koncert ostvarili su u Kongresnoj dvorani hotela Excelsior gdje su nastupali svake nedjelje sve do Domovinskog rata. Tijekom uspješnog, 33 godine dugog, djelovanja publika i Dubrovčani Kvartet Sorkočević prvenstveno vezuju uz crkvu sv. Spasa u kojoj su godinama ponedjeljci rezervirani za njihove nastupe. Kvartet je sudjelovao u raznim drugim manifestacijama vezanima uz Grad i Županiju te je gostovao i izvan Hrvatske, u Crnoj Gori, Mađarskoj, Sloveniji, Francuskoj i to u najprestižnijim dvoranama i pred brojnom međunarodnom publikom. Kvartet je osnivač ciklusa Glazbeni salon u kojem ugošćava brojne komorne sastave i soliste. Posebna vrijednost Kvarteta Sorkočević je briga za hrvatsku glazbenu baštinu s posebnim naglaskom na dubrovačko stvaralaštvo, nadasve prezentirajući dubrovačkog i hrvatskog skladatelja Luku Sorkočevića, kao i ostale hrvatske skladatelje. Rijetki su komorni sastavi koji imaju ovako intenzivnu izvođačku djelatnost i u vremenima koja usporavaju i onemogućuju normalan i uobičajeni svakodnevni život, a pogotovo onaj kulturni. Kvartet Sorkočević u Dubrovniku traje dugo i postojano, razvijajući se beskompromisno i uporno, čime znatno obogaćuju kulturnu sliku Grada bezrezervno sudjelujući u njegovu životu tijekom čitave godine.
