Početkom 2019. godine, s neizmjernim poštovanjem i zahvalnošću Dubrovačke knjižnice primile su u svoj fond privatnu zbirku knjiga pokojnoga Nikše Spremića. Radi se o velikodušnoj donaciji obitelji Spremić koja je izrazila želju da ta vrijedna zbirka, kao neprocjenjiva ostavština njihova sina, bude zauvijek u sigurnim rukama, sačuvana, ali i dostupna cjelokupnoj javnosti.
Iz Dubrovačkih knjižnica sada javljaju kako im je velika čast i zadovoljstvo obavijestiti svoje korisnike kako će ta privatna kolekcija Nikše Spremića biti dostupna svima za posudbu u Narodnoj knjižnici Grad (179 naslova) i Znanstvenoj knjižnici (360 naslova u Općoj zbirci „S“ i 44 naslova u Zbirci Ragusina). U primopredaji i stručnoj obradi građe sudjelovalo je uz ravnateljicu i 15 djelatnika i djelatnica Dubrovačkih knjižnica.
Ukupna procijenjena vrijednost donacije iznosi oko 75.000 kuna, iako je stvarna vrijednost neprocjenjiva.
Popis svih djela mogu se pogledati na sljedećim poveznicama:
Koliki je značaj knjiga imala u privatnom i profesionalnom životu Nikše Spremića svjedoči njegova privatna kolekcija knjiga koju uz hrvatska izdanja čine engleska, francuska, američka i talijanska izdanja. U Znanstvenoj knjižnici mogu se pronaći djela istaknutih pojedinaca iz područja književnosti, teologije, filozofije, povijesti, politike kao što su Hannah Arendt, Aristotel, Benedikt XVI, Alain de Botton, Italo Calvino, Descartes, Umberto Eco, Goethe, Thomas Hardy, Heiddeger, Kant, Kierkegaard, Kipling, Kazuo Ishiguro, Salman Rushdie, Margaret Thatcher, Tolstoj, Sartre, Stefan Zweig.
Među djelima koja su smještena u Narodnoj knjižnici nalaze se klasici hrvatske književnosti kao i prevedeni klasici svjetske književnosti, značajna djela iz područja povijesti, filozofije, lingvistike i politike te brojni dubrovački autori poput Luka Paljetka, Feđe Šehovića, Vesne Miović, Slavice Stojan, Bruna Šišića, Nenada Vekarića i drugih.
Zbirka knjiga Nikše Spremića data Dubrovačkim knjižnicama u nasljeđe značajan je prinos obogaćivanju njihova fonda.
Nikša Spremić (Dubrovnik, 14. studenoga 1987. – Vitaljina, 24. prosinca 2018.) diplomirao je povijest i povijest umjetnosti na Sveučilištu u Zagrebu, a dio studija u akademskoj godini 2008. – 2009. proveo je u SAD-u na Sveučilištu Duke. Dobitnik je Rektorove i Dekanove nagrade za izvrsnost Sveučilišta u Zagrebu i pokretač je sveučilišnog časopisa “Panoptikum“. Bavio se istraživanjem crkveno-državnih odnosa u komunističkim sustavima 20. stoljeća s posebnim fokusom na odnose Katoličke Crkve i komunističkog režima u Drugoj Jugoslaviji (1945-1990). Dobitnik je stipendije Lord George Weidenfeld Scholar na Sveučilištu u Oxfordu gdje je 2011. godine stekao zvanje istraživačkog magistra iz područja ekonomske i društvene povijesti. Od 2015. godine pohađao je doktorski studij na rimskom Papinskom Sveučilištu Gregoriana u Rimu.
