Gubljenje običaja nerijetko rezultira i nestankom naziva za taj običaj iz svakodnevnog govora. Isto tako, taj naziv u novim društvenim okolnostima često može imati potpuno različito značenje od prvotnoga. Tako kada bismo pitali mlađu populaciju što je moba, znatan dio entuzijasta videoigara odgovorio bi da se radi o skraćenici za Multiplayer online battle arena, odnosno o vrsti strategijske mrežne igre za više igrača. Pronalazak odgovora na naše pitanje kod populacije srednjih godina nerijetko bi nas mogao razočarati jer se već u njihovo vrijeme ovaj običaj izgubio, a samim time i naziv. Dio ispitanika prisjetit će se da se u Konavlima nekoliko puta održala glazbena manifestacija pod projektom MOBA koja osim glazbe donosi edukativne radionice o nekadašnjem životu u Konavlima. Ipak, samo će dio kazivača ko iz topa reći da je moba udružena radna akcija u kojoj obitelji za radove u polju ili na kući dobrovoljno dolaze pomoći rodbina, selo i prijatelji.
Prema Hrvatskoj enciklopediji moba je hrvatski tradicijski običaj uzajamne pomoći suseljana pri većim poslovima koje treba završiti u jednome mahu ili u što kraćem roku (gradnja kuće, košnja, žetva, vršidba, berba). Moba je recipročna razmjena radne snage: obitelj koja je pozvala susjede, prijatelje i rođake u pomoć preuzima obvezu da svim sudionicima, po potrebi i s nedefiniranim datumom, tu pomoć u istoj količini vrati. Moba obično traje 1 do 3 dana, a završava svečanom večerom i zabavom u kući u kojoj je sazvana. U primorskoj i gorskoj Hrvatskoj običaj se naziva u zajam i ima izrazito radni značaj; u istočnoj Hrvatskoj moba ili moljba ima naglašeno društveno-zabavni značaj, pa su u njoj zbog druženja i završnoga plesa rado sudjelovali mlađi ljudi.
Drugim riječima, običaj mobe nije bio prisutan samo u Konavlima, nego je tipičan za cijelu Hrvatsku, ali i izvan granica naše države. Etimološki moba dolazi od molba, odnosno glagola moliti, iako se često misli da dolazi od imenice mobilizacija. U Konavlima uz naziv moba postoji i naziv curma koja je po nekima istoznačnica s nazivom moba, dok dio kazivača smatra da je nešto različita od mobe, ovisno o broju i tipu ljudi koji se obvezuje doći pomoći. Curma je mogla označavati i društvo u primjeru skupila se curma. A to društvo bi se acurmalo, odnosno uputilo na posao.
Moba je imala veće značenje prije industrijalizacije i dovođenja prvih strojeva u Konavle. Neki poslovi u polju koji su se trebali brzo obaviti podrazumijevali su veći broj radnika. Ovo je pogotovo bio slučaj u Gornjoj bandi i dijelu Donje bande koji su imali više zemlje u Konavoskom polju. Ipak, čini se da je u Donjoj bandi ovaj običaj prije prestao jer su i kulture koje su zahtijevale mobu prije napuštene. Osim toga, moba je bila vezana i za održavanje kanala rijeka, o čemu možete više pročitati u tekstu Konavoska Kopačica.
Žetva žita gotovo sigurno je podrazumijevala mobu jer se u kratkom vremenu trebalo požeti veće količine. Slična situacija bila je s trganjem grožđa jer se čitav posao morao obaviti u nekoliko dana. Dolaskom krtole moba se dijelom prenijela i na sezonu vađenja ovog gomolja. Ipak, znatan dio konavoskih kuća plaćao je i po više težaka već u 19. stoljeću, a moba se tako počela pretvarati u plaćeni rad u plodu ili novcu. Najbolji današnji primjer toga branje je maslina u kojem radnici dobiju dogovorenu količinu ulja za dan rada. Dio kazivača će tako reći u moje doba ti nije dolazilo selo pomagat za ove radove u poju, kad si ti trgo i oni bi trgali kao i ostale posle, nego ako bi ti došli oni iz grada i ako si imo kojeg težaka, to ti je to.
Usprkos modernizaciji, moba nije zamrla sve donedavno, samo je promijenila oblik. Umjesto za radove u polju selo je dolazilo pomagati za radove u kući. U svim konavoskim selima uvriježilo se da barem jedan član kućanstva treba poći pomoći susjedu kod nalijevanja betonske ploče. Kazivači će reći kad se u nekoga slijevala ploča, cijelo selo bi došlo pomoć. Bilo je dosta više posla tad oko tega, nego li danaske, jer nijesi imo ovijeh miksera i čudesa pa da ti trebaju samo trojica, četvorica da zbijaju i jedan da ravna. E, ali nijesmo ti mi to zvali ni moba ni curma, nego poć dat ruke. Onaj u koga se slijevalo bi počastio ove koji su radili i to je to, kad bi ti slijevo, došli bi tako i u tebe.
U današnjem užurbanom životu običaj mobe ili curme uglavnom se u Konavlima izgubio. To ti je moglo bit onda kad su svi bili doma i bavili se pojoprivredom, a danaske svi letu na sve strane i kad ćeš stić, ako će ti ko od rodbine i prijateja uskoči kad ih zoveš, dobro je. Varakali su se judi prije na svakakve načine, a sad se vazda osjećaš dužnim kad ti neko pomore. Tako je poslovicu ne ograđuj se debelim zidom, nego dobrim susjedstvom zamijenila ona plati pa se rugaj.
Objavljeno u Samonikle priče iz muzeja, FOTO: Preuzeto iz Facebook grupe Zavazda Konavle
