Europski parlament je u četvrtak zatražio pokretanje temeljitih istraga svih prekršaja razotkrivenih u Pandorinim dokumentima koji su počinjeni na području Unije.
U rezoluciji donesenoj s 578 glasova za, 28 protiv i 79 suzdržanih, zastupnici su naveli najhitnije mjere koje EU mora poduzeti kako bi se zatvorile rupe u zakonu koje trenutačno omogućuju masovno izbjegavanje plaćanja poreza, pranje novca i utaju poreza. Zatražili su i da Komisija poduzme pravne mjere protiv država članica koje ne provode postojeće zakonodavstvo pravilno. Posebnu su kritiku uputili sadašnjim i bivšim premijerima i ministrima država članica čije su aktivnosti razotkrivene u Pandorinim dokumentima.
Rezolucija je rezultat ogorčenja koje su zastupnici izrazili na plenarnoj sjednici u listopadu, održanoj dva dana nakon objave prvih saznanja o Pandorinim dokumentima.
Treba prevrnuti svaki kamen
Danas donesena rezolucija poziva nacionalna tijela država članica da pokrenu temeljite istrage svih prekršaja razotkrivenih u Pandorinim dokumentima koji su počinjeni u njihovim jurisdikcijama i da provedu financijsku reviziju svih osoba koje se spominju u njima. Od Komisije se traži da analizira otkrića, utvrdi je li potrebno novo zakonodavstvo i razmotri treba li poduzeti pravne mjere protiv nekih država članica. Zastupnici smatraju da bi i europski javni tužitelj trebao procijeniti je li potrebno pokrenuti posebne istrage.
Pandorini dokumenti otkrili: šipanske vile financirao i bivši ruski ministar
Osobito su osudili sadašnje i bivše europske političare: češkog premijera Andreja Babiša, ciparskog predsjednika Nicosa Anastasiadesa, nizozemskog ministra financija Wopkea Hoekstru, bivšeg britanskog premijera Tonyja Blaira te bivšeg malteškog ministra i europskog povjerenika Johna Dallija, čija se imena spominju u Pandorinim dokumentima. U rezoluciji se kritiziraju i predsjednik Azerbajdžana Ilham Alijev i crnogorski predsjednik Milo Đukanović.
Više o stvarnim vlasnicima i provedbi dogovorenih pravila
Parlament poziva države članice i Komisiju da ulože veće napore u utvrđivanje stvarnih vlasnika fiktivnih poduzeća i razmjenu informacija o njima. Zastupnici su istaknuli i da brojne države članice kasne s provedbom postojećih pravila za sprečavanje pranja novca i izbjegavanja plaćanja poreza te pozivaju Komisiju da se pozabavi time. Od Komisije se traži i da iznese prijedloge o programima „zlatnih putovnica” i stjecanja prava na boravak te da ocijeni učinkovitost identifikacije politički izloženih osoba i pojačane dubinske analize.
Nova, stroža pravila bit će besmislena ako se postojeća pravila ne primjenjuju dosljedno i ako nacionalna tijela diljem Unije ne budu bolje surađivala, stoji u rezoluciji, te se poziva na ulaganje više sredstava i dobre volje u to područje. Komisija bi trebala procijeniti imaju li financijsko-obavještajne jedinice dostatna sredstva.
Crna lista poreznih oaza – „neučinkoviti instrument”
U rezoluciji se Unijina crna lista poreznih oaza naziva „neučinkovitim instrumentom” koji ne može dosegnuti najgore prekršitelje. Na primjer, dvije trećine fiktivnih poduzeća navedenih u Pandorinim dokumentima registrirano je na Britanskim Djevičanskim Otocima, a ta zemlja nije na Unijinoj crnoj listi. Zastupnici stoga predlažu brojne načine za poboljšanje liste, uključujući proširenje popisa praksi koje su tipični pokazatelji porezne oaze i reformiranje postupka odlučivanja o uvrštenju zemalja na listu. Početkom listopada zastupnici su donijeli detaljniju rezoluciju o tom pitanju.