Hrvatski Sabor danas je izglasao, sa 120 glasa za i 3 protiv, Radovana Dobronića za novog predsjednika Vrhovnog suda.
Podsjetimo Dobronića je za ovu funkciju predložio predsjednik Zoran Milanović, a njegovim izborom zaključena je višemjesečna kriza oko imenovanja na najvišu funkciju sudbene vlasti koja je upražnjena od sredine srpnja kad je istekao mandat Đuru Sessi, prethodnom predsjedniku Vrhovnoga suda. Dobronić će ujedno biti i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva (DIP), jer i tu funkciju obavlja predsjednik Vrhovnog suda.
Radovan Dobronić rođen je u Čakovcu 1960. Zagrebački Pravni fakultet završio je 1985., a prvi je posao dobio u Zagrebačkoj banci. Osam je godina tamo radio i to u službi za odnose s društveno-pravnim osobama, a onda je otišao na stručnu praksu na Općinski sud.
Položio je pravosudni ispit, a zatim se vratio u Zagrebačku banku gdje je vodio Odjel pravnih poslova za devizno poslovanje. Tu je sigurno stekao znanje koje mu je kasnije pomoglo kad je kao sudac odlučivao o valutnoj klauzuli u švicarskim francima.
Zagrebačku je banku Dobronić nakratko zamijenio Državnom direkcijom za robne rezerve, a 1996. zaposlio se na Trgovačkom sudu.
U javnosti je sudac Dobronić poznat po presudi u srpnju 2013., kad je prihvatio tužbu udruge Potrošač protiv Zagrebačke, Privredne, Erste, Raiffeisen banke, Hypo Alpe-Adria banke, OTP, Splitske i Sberbanke, a zato što su kršile Zakon o zaštiti potrošača na način da prilikom sklapanja kredita nisu informirale građane o mogućim rizicima valutne klauzule u švicarskim francima, kao i što su nezakonito mijenjale visinu kamatnih stopa u skladu sa svojim internim aktima, u što su potrošači također bili slabo upućeni.
Osim u slučaju banaka, Dobronić je svoju sklonost suprotstavljanja moćnim institucijama manifestirao i kad je odbio tužbu HRT-a protiv HND-a zbog neovlaštenog prikazivanja jednog isječka iz emisije Latinica. No Visoki trgovački sud usvojio je žalbu HRT-a i poništio Dobronićevu presudu u prilog HND-a.
