Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2020. godini zabilježen je porast broja umrlih osoba u odnosu na prethodnu godinu. Umrlo je 5.229 osoba više. Od ukupno 57.023 umrlih u 2020.
Prvi uzrok smrti su i dalje su bolesti cirkulacijskog sustava od kojih je umrlo 22.817 osoba. Od novotvorina, druge po redu skupine bolesti vodećih uzroka smrti, umrlo
je 13.508 osoba. Od bolesti endokrinog sustava, trećeg po redu uzroka,umrlo je 4.735 osoba. Na četvrtom mjestu zabilježene su smrti od posljedica COVID19 4.478 osoba. Na petom mjestu su ozljede i otrovanja od kojih je umrlo 2.613 osoba.
Udio nepoznatih i nedovoljno definiranih uzroka smrti iznosio je 0,5% što je rezultat izrazito dobre suradnje s djelatnicima županijskih zavoda za javno zdravstvo, bolničkim ustanovama i zavodima za sudsku medicinu. U 2020. udio izvršenih obdukcija u općem mortalitetu bio je 4,3% te je i ove godine zabilježen blagi pad u odnosu na prethodnu godinu.
Prema poretku uzroka smrti po skupinama bolesti kod muškaraca su prve cirkulacijske bolesti, zatim slijede novotvorine, smrti od posljedica COVID-19 infekcije, endokrine bolesti, bolesti prehrane i metabolizma te ozljede i trovanja.
Na prvom mjestu uzroka smrti prema skupinama bolesti kod žena su bolesti cirkulacijskog sustava, zatim slijede novotvorine, endokrine bolesti, smrti od posljedica COVID-19 infekcije, te ozljede i trovanja.
Prvih deset uzroka smrti
Najviše osoba umrlo je od ishemijske bolesti srca (7.589) i cerebrovaskularnih bolesti (4.950). Slijede šećerna bolest (4.697) na trećem i hipertenzija (4.487) na četvrtom mjestu, COVID-19 (4.478) na petom mjestu, rak bronha i pluća (2.819) na šestom te rak debelog crijeva (2.079) na sedmom mjestu. Na osmom mjestu ove godine je kronični bronhitis, emfizem i astma (1.696), na devetom je ateroskleroza (1.569), a na desetom insuficijencija srca (865).
Rang prva tri uzroka smrti kod muškaraca promijenio se u odnosu na prethodnu godinu. Na prvom mjestu ostala je ishemijska bolest srca (3.645), na drugom mjestu uzroka smrti u muškaraca pojavio se COVID-19 (2.590), a na trećem su zabilježene cerebrovaskularne bolesti (2.120). Na četvrtom šećerna bolest, petom zloćudna novotvorina dušnika i pluća, šestom hipertenzija, sedmom zloćudna novotvorina debelog crijeva, na osmom bronhitis, emfizem i astma, na devetom rak prostate, a na desetom kronične bolesti jetre i ciroze želuca.
Ishemijska bolest srca, hipertenzija, cerebrovaskularne bolesti, i šećerna bolest su i dalje vodeći uzroci smrti u žena. Na petom mjestu u 2020. nalazi se COVID-19, a slijede ateroskleroza na šestom, zloćudna novotvorina dušnika i pluća na sedmom i zloćudna novotvorina debelog crijeva na osmom. Na devetom mjestu bilježi se rak dojke, a na desetom bronhitis, emfizem i astma. U 2020. godini od komplikacija u trudnoći, porođaju ili babinjama umrle su dvije žene.
Smrtnost prema dobi
U Hrvatskoj su u 2020. godini umrle 48.126 osoba u dobi od 65 i više godina, koji čine 84,4 % ukupno umrlih. Bolesti cirkulacije i zloćudne novotvorine na prvim su mjestima uzroka smrti i u dobnoj skupini 0-64 i 65+. Na trećem mjestu u mlađoj dobnoj skupini 0-64 zabilježene su ozljede, a u starijoj dobnoj skupini zabilježene su endokrine bolesti. U dobi 65+ na četvrtom mjestu je COVID-19, na petom bolesti dišnog sustava, na šestom ozljede, a slijede bolesti probavnog sustava, bolesti živčanog sustava i bolesti genitourinarnog sustava.
Nasilne smrti
Nasilne smrti su posljedica djelovanja određenog vanjskog uzroka odnosno ozljede ili otrovanja koji mogu nastati nesretnim slučajem, namjernim samoozljeđivanjem (samoubojstva), namjernim ozljeđivanjem (ubojstva), djelovanjem nepoznatog i neutvrđenog uzroka te ratnim djelovanjem. U mortalitetnoj statistici, prema pravilima MKB-10, prometne nesreće označene su šiframa V00-V99 i obuhvaćaju nezgode pri svim vrstama prijevoza, ako je uključeno sredstvo koje se koristi za prijevoz. U 2020. u Hrvatskoj su zabilježene 2.613 nasilne smrti, od toga je 1.919 nastalo nesretnim slučajem, 556 samoubojstvom, ubojstvom 39.
