Općina Konavle, jedna je od rijetkih općina u našoj županiji koja se ozbiljno uhvatila posla u razdvajanju otpada na kućnom pragu. Već u listopadu 2019. počeli su dijeliti u pojedinim zaseocima kante za razdvajanje otpada te odvoziti otpad s kućnog praga. Tu uslugu zasad koristi oko tisuću kućanstava. U relativno kratkom razdoblju količina razdvojenog otpada na području Konavala porasla je s nula, koliko je zabilježeno 2018., na 19.76 posto 2020. Do kraja provedbe 2023. planiraju doseći 45 posto razdvojenog otpada. O zahtjevnosti uvođenja ovog sustava razgovarali smo s načelnikom Božom Lasićem.
Zašto ste se odlučili na ovakav način prikupljanja otpada?
– Ovo je bila jednostavna odluka jer je Zakon propisao model razdvajanja otpada, a uz to same Konavle nisu gusto naseljena sredina, eventualno Cavtat s Obodom i Zvekovicom. Također, odluka nije donesena preko noći nego uz komunikaciju s korisnicima te kapacitetima same tvrtke Čistoća i zelenilo Konavle (ČIZK). Od početka 2019. se razrađivao projekt “Odvoz s kućnog praga”, kojeg smo napokon krenuli implementirati u listopadu 2019. s pilot projektom u Močićima u koji je uključeno 150 kućanstava. Sam projekt je kompleksan te sadrži jako puno segmenata koji nemaju dodirnih točaka. Čistoća i zelenilo Konavle je odradila javnu nabavu novog vozila za prikupljanje otpada, nabavku novih spremnika, dok je Općina odradila projekt educiranja stanovništva, svih dobnih generacija.
Kako su ovaj sustav prihvatili stanovnici?
-Nakon pola godine kroz komunikaciju s korisnicima, projekt “Odvoz s kućnog praga” je dobio cijeli niz pozitivnih reakcija te je bilo jasno da se ide u njegov razvoj dalje, pa su tako 2020. u projekt uključeni Čilipi s malo manje od 300 kućanstava, da bi 2021. krenuli u najveći izazov – uključivanje u projekt oko 600 kućanstava po Gornjoj Bandi. Korisnici su promjene jako dobro prihvatili jer većina shvaća da je ovo zapravo jedini smjer kojim možemo ići dalje jer nam je primarni cilj imati uredne i čiste javne površine.
S kojim ste se poteškoćama susreli?
– Dovoljno je reći da projekt traje skoro tri godine, a još nismo pri kraju, a isto tako nemamo ni njegov konačni trošak. Temelj ovog projekta je Reciklažno dvorište sa sortirnom trakom te popratnom opremom, u koje je Općina uložila 5,5 milijuna kuna (4,5 milijuna povučeno preko EU fondova), na to se nadovezala i tvrtka Čistoća i zelenilo Konavle d.o.o. koja je nabavila dva nova vozila u vrijednosti 1,3 milijuna kuna (950.000,00 preko EU fondova) te svi ostali projekti među kojima je nabavka spremnika i kompostera, što su financijski manji izdaci, ali opet jednako važni dio sustava kako bi se cjelokupna priča zaokružila.
Kada uzmete još cijeli niz projekata, koje nismo mogli provući kroz EU fondove, kao što je digitalizacija procesa, čipiranje spremnika, educiranje zaposlenika tvrtke Čistoća i zelenilo Konavle, jasno je da su Općina i ČIZK u zadnje tri godine uložile preko 10 milijuna kuna i tu ne planiramo stati! Prepreka i poteškoća je puno, ali idemo korak po korak. Mora se priznati da imamo pozitivne reakcije naših žitelja, kojima jednostavno olakšavamo život i dajemo im mogućnost sudjelovanja u nečem pozitivnom kao što je smanjivanje količine otpada u našim Konavlima, jer jedino zajedničkim radom to možemo postići.
Zapravo je cilj da do kraja godine u potpunosti prijeđete sa sustava zajedničkih spremnika, na one kućne. Mislite li da ćete to uspjeti ostvariti?
– Jasno je da financije “kolo vode”, ali plan je da pred turističku sezonu, odnosno do 1. travnja 2023., kompletne Konavle budu pokrivene spremnicima za razdvajanje, što znači da će svaki korisnik imati na raspolaganju dva sustava.
Žitelji Cavtata, Oboda i Zvekovice će imati zajedničke polupodzemne spremnike koji na vrhu imaju otpadomjere, koji će se otvarati karticama, a na otpadomjerima će biti postavljeni različiti kapaciteti za vrećice. Kad korisnik otvori spremnik od 60 litara za toliko će ga se i teretiti.
Ostatak Konavala će imati kante na kućnom pragu, odnosno svako će kućanstvo imati tri kante i jedan komposter. Jedna kanta je previđena za miješani komunalni otpad, druga za karton, papir i najlone te treća za plastiku i staklo. Komposter će služiti za biootpad, za koji ne planiramo organizirati odvoz, već ćemo omogućiti ljudima da mogu zbrinuti biootpad u Kompostani, koja bi se trebala ubrzo izgraditi.
Koliki će biti konačni financijski trošak prelaska na novi sustav?
Teško je procijeniti konačni trošak. Potrebno je nabaviti dodatne spremnike, vozila, zaposliti dodatne ljude, ali ako se uzme u obzir cijeli proces, sigurno je da on neće biti ispod 15 milijuna kuna.
Kako funkcioniram odvoz i zbrinjavanje otpada razdvojenog na kućnom pragu?
– Tvrtka Čistoća i zelenilo Konavle je posložila rute vožnje, svaki drugi mjesec se objavljuje način odvoza, spremnici su čipirani i prate se njihova pražnjenja. S vremenom se iskristaliziralo da je najbolje da se miješani komunalni otpad odvozi fiksnim danom u tjednu, dok odvoz reciklažnog otpada varira sukladno kapacitetima. Preko 90 posto stanovništva je preuzelo kante i sustav funkcionira jako dobro. Naravno da uvijek ima protivnika svega, pa tako i ovoga, ali i to će se riješiti s vremenom.
Kako ste educirali stanovnike?
– Općina je potegnula sredstva preko EU fondova za ovaj segment projekta i provela solidnu edukaciju u suradnji sa školama. Nažalost, zbog pandemije nisu bile moguće opcije nastavka edukacije, ali će ove godine Čistoća i zelenilo Konavle nastaviti s izobrazbom, odnosno podučavanjem mlađih generacija o važnosti odvajanja otpada kroz škole i vrtiće. Napominjem da je ovo dugoročan proces, tijekom kojeg naše mlade obučavamo kroz njihovo školovanje, a rezultati našeg sadašnjeg rada dat će rezultat tek kad oni sazru.
Na kojoj je razini trenutno odvajanje otpada na području Konavala i koji vam je cilj?
– Općina Konavle je bila na nula posto razdavanja otpada 2018., a 2020., smo zaključili s nešto ispod 20 posto, točnije 19,76 posto. Kad je u pitanju tekuća godina, idemo u dobrom smjeru, vjerujem da ćemo se približiti brojci od 25 posto odvojenog otpada. Očekujemo da ćemo do kraja ovog projekta biti na 45 posto razdvojenog otpada. Nakon toga kreće još veći napor da se dosegne 60 posto, koliko Europa zahtjeva od nas.
Planirate i daljnje širenje ovoga sustava. Što je sljedeće?
– Trenutno je otpad goruća tema ne samo naše županije, već i cijele Europe. Postoji veliki potencijal za zbrinjavanje otpada, ali naravno za to trebaju i financijska sredstva. Glavni cilj je osigurati svu potrebnu komunalnu infrastrukturu za zbrinjavanje otpada u Općini Konavle. Na dobrome smo putu. Sljedeći zacrtani cilj je izgradnja kompostane, kojim smo dodali još jedan infrastrukturni objekt ČIZK na korištenje. U daljnjoj budućnosti smo predvidjeli i Reciklažno dvorište za građevinski i glomazni otpad te skladišta za podizanje razine razdavanja otpada. Tržište sekundarne sirovine isto raste i napreduje i tako podiže ljestvicu zahtjevnosti tijekom razdvajanja otpada. Recimo, ambalažno staklo danas ČIZK razdvaja na zeleno, prozirno i tamno, jer ako se ona spoje otkupna cijena je tri puta niža.
Što je s ilegalnim odlagalištima smeća i kako to sankcionirati?
– Trenutno Konavle imaju dosta takvih odlagališta, imamo ih cijeli niz za koje ni ne znamo, ali kao što sam rekao sustavnom izgradnjom komunalne infrastrukture za otpad, otvaraju se mogućnosti zbrinjavanja svih vrsta otpada i isto tako saniranja odlagališta. S druge strane Općina sa svojim komunalnim redarima je nemoćna, jer je zakonom propisano da komunalni redar moraju imati vjerodostojne dokaze na sudu. Mislim da nema smisla da se međusobno potežemo po sudovima već da radimo na edukaciji i ulaganjima u komunalnu infrastrukturu jer dugoročno je jedino to ispravno.
Kao općinski načelnik, što bi poručili vašim kolegama koji tek počinju, odnosno planiraju provedbu ovakvog ili sličnih sustava?
– Krenite što prije.
