Nakon što je nedavno Richard Quest, svjetski poznati novinar kroz svoju polusatnu emisiju Quest’s World of Wonder, a koja donosi priče o najljepšim dijelovima svijeta, Dubrovnik predstavio svijetu, CNN nastavlja s promocijom Dubrovnika. U novom članku kojeg potpisuju Quest i Joe Minihaoe, ispričana je priča o karanteni koju je uvela Dubrovačka Republika te o dubrovačku kulturnu baštinu kroz Linđo. Autori su se dotaknuli i ratnih zbivanja kao i budućeg smjera dubrovačkog turizma.
U samom uvodu članka navodi se kako se Dubrovnik danas priprema za povratak posjetitelja nakon putnih ograničenja nametnutih pandemijom te da nakon iskustva prekomjernog turizma, Dubrovčani planiraju održiviju budućnost koja u fokusu stavlja povijest i tradiciju grada.
Iako su mnogima prethodno bile nezamislivi užasni koje je sa sobom tijekom 2020. i 2021. godine donijela pandemija, Dubrovnik ima dugu povijest suočavanja sa zaraznim godina, ističe se u tekstu.
“Tako je već 1377. godina Dubrovačka Republika odredila da pomorci i trgovci koji dolaze s područja zahvaćenih kugom prije ulaska u grad moraju proći obaveznu karantenu”, navode autori.
Ekipu CNN-a s poviješću karantene u Dubrovniku upoznao je turistički vodič Ivan Vuković.
“Prije gotovo osamsto godina znali smo gotovo sve o karanteni”, kazao je te pojasnio kako su oni koji su dolazili s područja na kojima je zabilježen veliki broj slučajeva kuge isprava slani u karantenu na otočiće Mrkan i Bobar, a da su do 17. stoljeća izgrađeni Lazareti u kojima su povratnici provodili karantenu kako bi se spriječilo širenje zaraze”, kazao je.
Ono što ima je Vuković ispričao novinare CNN-a podsjetio je današnju samoizolaciju, koja se kako zaključuju u usporedbi s vremenima Dubrovačke Republike, odvija u luksuznijim uvjetima.
Vuković je dalje pojasnio kako je karantena u Lazaretima bila obavezna samo za one koji dolaze s područja na kojima je zabilježena pandemija, a istaknuo je kako iz tog vremena postoje i dokazi o medicinskim certifikatima, pa čak i o socijalnoj distanci.
“Znali su kako pratiti bolest i kontakte zaraženih. I protiv ove pandemije, pandemije koronavirusa borimo se metodama iz srednjeg vijeka. Povijest se ponavlja”, istaknuo je Vuković.
CNN je čitatelje upoznava i s ljekarnom u samostanu Male braće, koja datira iz 1317. godine, no napominju kako Dubrovnik nije samo mjesto na kojem se može naučiti o uspješnom suzbijanju širenja zaraznih bolesti, već grad duboko ponosan na svoju tradiciju koju koristi i za zacjeljivanje rana i prevladavanje poslijeratnih trauma.
“Linđo je i dalje jedna od središnjih točka našeg života ovdje”, pojasnila im je Jelica Čučević.
“Čak ni danas, niti jedno svečano otvorenje ili događaj ne mogu proći bez Linđa. Linđo je dio naše tradicije, radost i veselje. Iz toga razloga nam je i dana danas jako važan”, ispričala je Čučević te se potom prisjetila ratnih dana kad je i sam odlazak na probe zbog snajperista bio izuzetno opasan te skoro pa nemoguć.
“U to doba bilo jako opasno hodati ulicama, ali pronašli smo način i slali si tajne poruke, putem kojih bi se dogovorili kad i gdje ćemo se naći. Tad sam bila mlađa i donekle neustrašiva, kao i mnoge druga plesačice”, pojasnila je Čučević.
Autori navode da se, iako danas unutar povijesne jezgre nema naznaka ratnih vremena, ne treba daleko odmaknuti kako bi se pronašli spomenici iz tog, najizazovnije razdoblja u povijesti grada, a za primjer navode hotel Belvedera, koji još uvijek čeka obnovu.
U tekstu se dalje navodi da povijesnu jezgru od razaranje nije mogla zaštiti ni činjenica da je uvršten na popis Svjetske baštine pri UNESCO-u te da se Dubrovnik u desetljećima nakon rata pretvorio u jedno od najpoželjnijih europskih turističkih odredišta i filmski set za popularne serije poput Igre prijestolja.
Navode kako se lokalno stanovništvo u godina prije pandemija borilo s veliki brojem gostiju, pogotovo onih s kruzera te gužvama koje sa sobom donosi turizam. Kad su pak u pitanju gosti s brodova na kružnim putovanja, navode da ih je u Dubrovnik stizalo čak milijun godišnje te da je taj broj dnevno znao dosezati do čak 9 tisuća putnika. Navode i kako su gradske vlasti 2019. godine limitirale broj brodova na kružnom putovanju na samo dva dnevno.
Novinari CNN-a razgovarali su i s vlasnikom restorana Azur Darkom Perojevićem, kojim im je kazao da promjena tempa koju je sa sobom donijela pandemija, za njega predstavlja mogućnost da ponovno uživa u Gradu. Iako se njegov restoran uglavnom oslanja na turiste, a da povijesna jezgra za mnoge ima status živog muzeja, ističe da posjetitelje nastoji podsjetiti da je povijesna jezgra još uvijek mnogima dom.
“Za mene koji živim u Gradu, Grad mi je dnevni boravak. Bojim se da se vraćamo na vrijeme prije koronavirusa, na masovni turizma. Iako smo tijekom pandemije vratili grad sebi, financijsko stanje se malo pogoršalo. Mislim da smo puno naučili, mislim da ćemo neke stvari sigurno resetirati i znamo gdje više ne želimo ići”, zaključio je Perojević.
Više pročitajte ovdje.
FOTO: Ilustracija
