Potkraj mjeseca, točnije 24. kolovoza održat će se već druga tematska sjednica novog saziva Županijske skupštine. Vijećnici će ovaj raspravljat o provođenju dopunskog geološkog i hidrogeološkog istraživanja trasiranje na cjelokupnom lokalitetu planiranog Centra za gospodarenjem otpadom Lučino razdolje.
Sjednica je sazvana na prijedlog 13 županijskih oporbenih vijećnika, iz redova Srđ je Grad, Mosta i SDP-a, koji navode kako je argumentirana rasprava o županijskom Centru za gospodarenjem otpada Lučino razdolje u interesu ne samo članova Skupštine već i svih stanovnika županije.
U obrazloženju zahtjeva za sazivanje hitne sjednice navodi se da je Centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje sustav građevina i uređaja za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada, ukupnog kapacitet od oko 40 tisuća tona na godinu, u sklopu koje se nalazi i Postrojenje za obradu građevnog otpada (GO) kapaciteta 7520 tona na godinu, a koji obuhvaća pet gradova i 17 općina odnosno pokriva oko 122 tisuće stanovnika. Navodi se kako je centar planira na području Općine Dubrovačko primorje , kilometar zapadno od sela Trnovice te da sam projekt obuhvaća i izgradnju šest pretovarnih stanica u Dubrovniku, Janjini, na Mljetu, Lastovu i Korčuli.
Potpisnici zahtjeva za sazivanje hitne sjednice županijske skupštine podsjetili su da su provedena dva trasiranja lokacije planiranog Centra i to 2008. i 2013. godine. Navode kako je tijekom trasiranja 2008. godine neosporno utvrđeno kako se područje CGO-a Lučino razdolje nalazi u III. vodozaštitnoj zoni i da takvo područje nije prihvatljiva lokacija za odlagalište, odnosno CGO te da je bilo sugerirano da se na potezu Čepikuće-Kotezi izvrše nova istraživanja, kako bi se mogli naći relativno povoljni uvjeti za odlagalište otpada uz tehnologiju koja ima najmanji mogući utjecaj na stvaranje procjednih voda. Ističu kako u ožujku 2013. godine trasiran lokalitet uz sami potencijali CGO i da se broja trasera nije pojavila na promatranim izvorima. “Ta druga mikrolokacija, nažalost, nije bila dobra odabrana što je potvrdilo sporije prodiranje trasera i njegovo razlijevanje po površini terena”, navodi se u obrazloženju te se dodaje kako je odluka o prihvatljivosti izgradnje CGO-a utemeljena na rezultatima drugog trasiranje, ne uzimajući u obzir trasiranje provedeno 2008. godine.
“Međutim, treba naglasiti kako ni dobiveni rezultati drugog trasiranja ne mogu isključiti negativne posljedice po nizvodne ekosisteme, poput naprimjer, prirodnog rezervata Malostonskog zaljeva i podzemnih sustava kojima se prihranjuju izvorišta, od koji neka i vodoopskrbna, poput Nerezina u Slanome. Naime,
trasiranje koje je izvršila tvrtka Geoaqua 2013. godine nije dokazalo vezu s izvorištima, ali to ne znači automatski da te povezanosti na području Lučina Razdolja nema”, navodi se u obrazloženje te dodaje da je takav stav iznio i predstavnik Hrvatskih voda i član Povjerenstva za postupak provjere utjecaja Centra za gospodarenjem otpadom Zdravo Brajović na III. sjednici tog povjerenstva održanoj 11. rujna 2013. godine.
“Međutim, fokusiranje pažnje samo na jedno obavljene trasiranje (ono iz 2013. godine) može lako služiti kao paravan da se skrene pogled s bitnih činjenica lokaliteta Lučino Razdolje. A jedna od vrlo bitnih činjenica jest da je mikrolokacija Lučino Razdolje jedno od tri najgora moguća mjesta za izgradnju CGO-a na području između Neretve i Konavala. To sasvim jasno proizlazi iz istraživanja objavljenih u doktorskoj disertaciji Mirka Šundova „Geomorfologija Konavala, Dubrovačkog primorja, Elafitskog otočja i poluotoka Pelješac” koja je obranjena na Prirodoslovne-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2007. godine. Naime, to je područje s najvećim brojem ponikava/vrtača, a one su po svome nastanku jame, pa iako danas površinski degradirane i prikrivene, one i dalje posjeduju veliku poroznost i propusnost stijena. Nažalost, izrađena studija utjecaja na okoliš ne navodi ovaj izvor, što nam baca dodatnu sumnju – u njezinu relevantnost. Uz to, postoji i nekoliko drugačijih argumentiranih mišljenja koja su se posljednjih godina pojavila u javnosti, ali i u političkim debatama u županijskoj skupštini, koja nam daju za pravo da budemo posebno oprezni i u interesu očuvanja javnoga zdravlja i prirodnoga okoliša tražimo dodatne provjere navedene lokacije”, navode županijski vijećnici.
“Zašto je potrebno obaviti novo dopunsko trasiranje? Zato što potencijalni rizici i opasnosti dolaze zbog ključnoga obilježja krškoga terena. Jedno od bitnih karakteristika krških vodonosnika (akvifera) jest da su to izlomljeni i anizotropni vodonosnici. To znači da se voda u njima kreće u svim smjerovima, ovisno o razlomljenosti stijene, a koje je pravce nemoguće utvrditi duboko u podzemlju. Iz toga proizlazi bitna postavka istraživanja krša, a to je da se rezultati prethodnih istraživanja na jednome mjestu ne mogu doslovce primijeniti na novome mjestu (makar i nedalekom}, nego da za vjerodostojnu ocjenu nekoga mikrolokaliteta treba provesti novo istraživanje na njemu samome. Dodajmo da se uvijek trasira neki postojeći aktivni ponor jer on najbolje pokazuje ranjivost toga prostora. U tom pogledu, prvo obavljena trasiranje je također bilo mjerodavno (a izgleda da ga se ignorira) i potencijalni negativni utjecaji će se širiti na podzemlje preko tada (2008.) trasiranoga toka i pukotina poveznih s tim tokom”, stoji u obrazloženju koje u cijelosti možete pročitati ovdje.
FOTO: Ilustracija