Medicinska sestra Ana Radetić: najstresnije mi je kad hitna pomoć doveze nekog meni bliskog…

Na životni put Ane Radetić, najviše je i to svojim primjerom utjecala njena majka, medicinska sestra u ambulanti u Stonu. Oduševljena njenim pristupom pacijentima, pomalo netipično za jednu gimnazijalku, ova danas 29-godišnjakinja porijeklom iz Stona po završetku srednja škole upisala je studij sestrinstva. No, Ana je imala i još jedan motiv pri izboru svog životnog poziva, a to je mogućnost bezuvjetnog pomaganja drugima. Danas radi na Hitnom objedinjenom bolničkom prijemu OB Dubrovnik. Iako svaki odjel ima svoje specifičnosti, ističe da je rad na hitnom prijemu znatno drugačiji nego na ostalim odjelima. “Hitan prijem karakterizira timski rad, velika dinamičnost i cirkulacija ljudi, te spremnost da pacijentima pomognemo u trenucima kad im svaka sekunda znači život, a da pri tome ostanemo pribrani”, naglašava Radetić.

Po završetku studija, u dubrovačkoj općoj bolnici odradila je jednogodišnji staž, a od 2015. radi na Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu.

-Ta godina je bila izuzetno teška, ali i značajna za moj daljnji napredak. Kažem teška, jer sam se tad po prvi put susrela sa stvarnom medicinom, za razlike od one o kojoj sam učila u knjigama. U toj sam godini stekla temelj svog znanja i vještina. S odmakom od šest godina mislim da hitan prijem najbolje odgovara mome karakteru što ne znači da se u budućnosti ne mogu vidjeti na nekom drugom odjelu.

Iako svaki odjel ima svoje specifičnost, ističe da je rad na hitnom bolničkom prijemu znatno drugačiji nego na ostalim odjelima.

– Hitan prijem karakterizira timski rad, velika dinamičnost i cirkulacija ljudi, te spremnost da pacijentima pomognemo u trenucima kad im svaka sekunda znači život, a da pri tome ostanemo pribrani. Upravo to me privuklo kod ovog odjela. Prisutna je i doza stresa, ali isto tako mislim da se svatko tko radi na prijemu naučio boriti sa stresom na svoj način. Za mene osobno najstresnije situacije su kada hitna pomoć doveze nekoga meni bliskog. U takvim situacijama uvijek „uskoče“ kolege. Postoji i druga strana prijema, a to je veoma zahtjevan fizički rad. Na prijemu radi uglavnom mlađa ekipa. Vlada pozitivna i zdrava atmosfera. Bez obzira na stres i fizički napor uvjerena sam da nitko s grčem ne ide na posao.

Radetić je i voditeljica tima pri Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu. Zamolili smo je da nam pojasni što sve podrazumijeva njen posao.

– U smjeni na prijemu radi pet sestara ili tehničara. Jedna sestra je trijažna sestra, ona prima pacijente i po stupnju hitnosti trijažira ih u trijažne kategorije. Tu je i voditelj s tri sestre ili tehničara koji sudjeluju u daljnjoj obradi pacijenata. Voditelj je glavni organizator na prijemu. U dogovoru s trijažnom sestrom i dežurnim liječnicima uvodi ljude na daljnju obradu te pomaže pri obradi pacijenata. Usko surađuje i s drugim članovima zdravstvenih ustanova hitnom pomoći, sanitetom, a po potrebi i s policijom…Dobar voditelj mora biti komunikativna osoba, a sam posao voditelja je jako odgovoran i zahtjevan. Potrebno je jako puno koncentracije jer često obavljamo više poslova odjednom, a prostor za pogrešku je velik. Zbog toga je važan dobar timski rad!

U proteklom razdoblju hitni prijem doživio je potpunu transformaciju. Provedena je adaptacija svih prostora, a nabavljena je i ugrađena suvremena oprema, čime im je naglašava Radetić, rad značajno olakšan.

– Često čujemo pohvale, čak i od inozemnih pacijenata, na uređenju prijema. Otkada smo u novim prostorima opseg posla se znatno povećao, budući da se na prijem može doći i bez uputnice. Samim time produžilo se i vrijeme čekanja pacijenata na pregled liječnika. Moram istaknuti da mi dajemo svoj maksimum da u najkraćem vremenskom roku obradimo što više pacijenata i pružimo im potrebnu medicinsku skrb.

No, novi odjela nije i jedina promjena u njihovom radu. Kao i svi ostali, morali su se prilagoditi radu u pandemijskim uvjetima.

– Tijekom prvog vala pandemije broj pacijenata se čak i smanjio. Pretpostavljam da su ljudi iz straha izbjegavali bolnicu. Već s drugim valom sve se vratilo u normalu. Posao je ostao isti, jedino što sada radimo brza antigenska testiranja na Covid – 19.

Sastavni dio rada na hitnom prijemu su i odlasci na medicinske transporte pacijenata u druge zdravstvene ustanove u Hrvatskoj. Kako oni izgledaju i koliko znaju biti zahtjevni i stresni?

– Ovisno o stupnju hitnoće i procjeni liječnika prati se pacijent sa helikopterom ili sanitetskim vozilom u daljnju ustanovu. Većinom budemo pripravni iz noćne smjene. Zna se dogoditi da ne spavamo preko 30 sati ako pratimo pacijenta do Zagreba sanitetskim vozilom. Svaki transport do sada mi je ostao u dobrom sjećanju i bez obzira na sve niti jedan mi nije teško pao.

Vi ste i diplomirana ste medicinska sestra. Donedavno je bilo uobičajeno da medicinske imaju završnu samo srednju medicinsku školu, no danas se taj trend polako mijenja. Koliko je u vašoj struci obrazovanje i kontinuirano unaprjeđivanje bitno?

– Tako je, istovremeno s poslom nastavila sam školovanje i upisala diplomski studij Kliničkog sestrinstva u Dubrovniku. Drago mi je što je postalo uobičajeno da se upisuje studij sestrinstva. Sestre su napokon postale svjesnije svoje važnosti i mislim da sva dodatna znanja i vještine mogu samo pridonijeti poboljšanju pružanja zdravstvene skrbi i sestrinstva kao struke.

Poznata je činjenica da u cijeloj Hrvatskoj pa tako i u Dubrovniku nedostaje medicinski sestara. Što mislite da je tom uzrok i što bi se po vama moglo napraviti da se taj trend promijeni?

– Za početak mislim da bi se trebalo aktivno raditi na sprečavanju iseljavanja medicinskih sestara u inozemstvo. Važna je i dodatna promocija srednjoškolcima, odnosno osnovnoškolcima koliko je dobar osjećaj pomagati drugima.

Odnos prema ljudima i topla riječ itekako su bitni u medicinskoj struci. Smatrate li da je to, s obzirom na narav hitnog prijema, ta potreba pacijenata naglašenija?

– Topla riječ u bolnim trenucima najmanje je što možemo pružiti našim pacijentima i njihovim obiteljima. Na prijemu je to još izraženije jer u trenucima neizvjesnosti topla riječ znači više nego bilo što drugo.