Naš sugrađanin, pasionirani čitatelj kojemu je knjiga sastavni dio života, putokaz i učitelj, promišlja o “Maloj knjizi stoicizma”.
Jonas Salzgeber
Mala knjiga Stoicizma
Nakladnik: Planetopija
Zagreb, svibanj 2020.
Ne mogu utjecati na to hoće li me snaći nesreća, ne mogu utjecati na to kako ću se nositi s njom; ne mogu utjecati na to hoće li mi život u svakom trenutku biti sretan, no mogu ga živjeti na način da u svakom trenutku budem vrijedan sreće.
Marko Aurelije
Čovjek se od svoga postanka pa sve do danas susretao i susreće se s mnogim problemima, a oni su ponajprije egzistencijalne prirode. Netko je rekao da egzistencija počinje rođenjem, a završava vječnim ništavilom i da je ono između stalna patnja u borbi za preživljavanjem. Uz stalnu čovjekovu potrebu da osigura hranu, piće i dom prisutan je i stalni egzistencijalni strah gubitka onoga što imamo i hoćemo li uspjeti obitelji i sebi osigurati osnovne potrebe kako bismo mogli preživjeti u ovom, za mnoge, surovom svijetu.
Vrijeme u kojem živimo protkano je različitim izazovima koje moderna tehnologija i konzumerističko društvo stavljaju pred nas. Mogli bismo reći da nema mira i spokoja za kojima mnogi od nas teže. U trenutku, kada kupujemo ili šetamo kroz trgovački centar, ugodno je, sve nam je prilagođeno, lagana glazba, blještavilo izložene robe, pokretne stepenice. Međutim, onoga trenutka kada iziđemo iz toga privremenog blještavila, za većinu nastaju problemi; kako podmiriti račune koji će stići za nekoliko dana. Tada postavimo sebi pitanje; čemu sve to? Putem različite sofisticirane promidžbe podsvjesno smo prisiljeni da nabavljamo i kupujemo bespotrebne stvari bez kojih bismo mogli ugodnije i bolje živjeti. Oni koji se bave promidžbom dobro znaju što za čovjeka kao jedinku znači društveni prestiž i egoizam posjedovanja, te to mudro koriste. Putem medija svakodnevno smo izloženi različitim strahovima: bolest, pandemija, globalno zatopljenje, ratovi. Sve je to naša svakodnevnica. Mogli bismo reći da živimo u vremenu u kojem dominiraju neizvjesnost i egzistencijalni strah, sve je više ljudi koji su depresivni i anksiozni, pod naletom tehnološkoga napretka i znanosti, neki tradicionalni načini prevladavanja ovakvih poteškoća kao što je religija gube na značaju pa smo svjedoci poplave self-help literature i različitih gurua koji posebnim tehnikama pokušavaju pomoći, a u biti najviše pomažu sebi zarađujući na tuđoj nevolji.
Nakon uvoda, možda će i moj savjet koju knjigu pročitati zvučati kao nuđenje pomoći u self-help literaturi, no nije baš tako. Jonas Salzgeber u svojoj Maloj knjizi stoicizma oživljava drevnu mudrost za razvijanje otpornosti, samopouzdanja i duševnog mira, a to je stoicizam. Stoicizam je drevna filozofija (grč. philosophia – ljubav prema mudrosti) koja nas uči kako se ponašati u danom trenutku bez obzira na to je li nešto loše ili dobro. Mudrost ove drevne filozofije bezvremena je, a njezina vrijednost u potrazi za sretnim i ispunjenim životom neporeciva je.
Stoicizam je filozofska škola začeta u antičkoj Grčkoj. Osnivač je te škole Zenon Kitijski, a najistaknutiji su predstavnici škole: Hrizip, Seneka mlađi, Epiktet i, najveći među njima, car Marko Aurelije. To učenje traje dva tisućljeća i tijekom cijele povijesti od antičke Grčke, Rima do današnjih dana imalo je svoje pobornike.
U današnje vrijeme, kada za nekoga kažemo da je filozof, to bi moglo zvučati podrugljivo. Riječ filozof u prijevodu s grčkoga doslovno znači ljubitelj mudrosti, dakle to je osoba koja voli učiti kako živjeti, netko tko želi steći praktičnu mudrost o tome kako da zapravo živi svoj život. Filozofija se svodi na praksu, na to da naučimo oblikovati svoj život. Razmišljanje i filozofiranje o netaknutom komadu mramora neće nas naučiti kako da se služimo dlijetom. Stoike je najviše zanimala primjena filozofije na svakodnevni život. Sebe su smatrali ratnicima uma te su vjerovali da je glavni razlog za učenje filozofije njezina primjena u praksi. U antičko doba filozof je bio ratnik uma, a u moderno doba idealni filozof nešto je mnogo knjiškije; ne ratnik, nego puki knjižničar uma.
Jonas Salzgeber vodi nas u ovoj knjizi kroz 55 stoičkih vježbi, a bit je u tome da moramo prihvatiti trenutak onakav kakav se on i predstavlja bez obzira na to kakav je on zapravo. Sve se događa mimo nas. Primjerice, prijeti nam neka teška bolest, otkaz na poslu, u stalnom smo strahu zbog pandemije, bojimo se za svoje najbliže – bezbroj je događaja i takvih trenutaka koji su mogući tijekom dana, mjeseca i godine. O nama ovisi kako ćemo sve to procesuirati u svojim glavama, naš vlastiti um određuje hoćemo li se slomiti pred izazovom ili će nas to potaknuti na pozitivnu promjenu. Svaki izazov u nama potiče heroja.
Seneka je rekao: Mi patimo često puno više u našoj mašti nego u stvarnosti.
Smatram da ova misao oslikava filozofiju stoicizma. Ako bolje promislimo, u većini smo slučajeva gnjevni, patimo ili se, pak, ljutimo na događaje na koje nemamo gotovo nikakvoga utjecaja, te u svojem umu predočavamo puno goru stvarnost nego što zapravo je.
Što bi bilo s legendarnim Herakulom da nije imao nikakvih izazova u životu? „Očito je“, kaže Epiktet, „da bi ujutro samo ostao spavati i tako, prospavavši život u luksuzu i udobnosti, nikad se ne bi pretvorio u moćnog Herkula.“
Što bi se dogodilo s bilo kojom osobom kojoj se divite a da nije imala životnih izazova? S vašom majkom? S kolegicom koju toliko cijenite? S Rogerom Federerom ili bilo kojom slavnom osobom? Jedno je sigurno: ne bi bili gdje jesu bez izazova s kojima su se u životu nedvojbeno suočavali.
Poteškoće su važne. Zbog njih smo ovdje. „Bog“, kaže Seneka „ne pretvara dobrog čovjeka u razmaženog ljubimca; iskušava ga, čeliči i priprema da mu služi.“
Dakle, bez obzira na to što proživljavali i kakva vas tragedija zadesila, postoji neki stoički savjet koji može pomoći. Stoicizam je primjenjiv na sva povijesna razdoblja, na bogate i siromašne, na slavne i anonimne, na obične i neobične, na stare i mlade i sve one koji žele rasti i uhvatiti se u koštac sa životnim izazovima. Stoicizam vam pomaže da postanete emocionalno otporni, uči vas kako ostati mirni i usred najveće nevolje koja vas zadesi. Ova će vas knjiga možda potaknuti da pročitate Meditacije velikoga cara – filozofa Marka Aurelija, Epiktetovu knjižicu O ljudskoj slobodi ili Pisma prijatelju velikoga Seneke. Uostalom, možda vas ovo potakne da počnete čitati i proučavati antičke filozofe koji su temelj današnje civilizacije.
